06.04.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

vjekove okoline kao jedan od najvažnijih najkomplaksnijih zadataka ne<br />

samo za ovo područje već i za svijet uopće, smatralo ise da tome problemu<br />

treba dati značenje time, da ne uđu u okvire projekta Gornjeg i Danjeg<br />

Jadrana, već je pokrenuta akcija za izradu posebnog projekta koji bi ovu<br />

problematiku obradio cjelovito. To je tzv. (Projekt Jadran III. (Projekt distingvira<br />

u Jadranskom području 3 zone: more, obalu i zaleđe, a ciljevi<br />

projekta su zaštita svih prirodnih i čovjekom stvorenih fundamentalnih<br />

kvaliteta ambijenta. U okviru ove problematike koristit će se i »stručne<br />

službe Projekta«. S obzirom na veliki opseg projekta i interdisciplinarni<br />

karakter citirana su znanstvena područja: prostorno planiranje, istraživanje<br />

mora, oceanografija, biologija i ekologija, medicinska tehnologija, klimatologija<br />

i zaštita prirodnih i kulturnih spomenika, šuimarsto ovdje<br />

nije izričito spomenuta, ali je u daljnjem tekstu rečeno<br />

slijedeće: Na području zaštite prirode vrši se ispitivanje<br />

zaštite od svih oblika degradacije, ispituje se<br />

problematika pošumljivanja Krasa, zaštite od požara<br />

i uvođenje metoda valorizacije i borni fiikacije pejzaž<br />

a. Zagađivanju mora i zraka daje se unnogo prostora, a za kopneni pejzaž<br />

kaže se: »Zbog svoje male dubine, konfiguracije planinskih sistema, zaštita<br />

prirodnog pojasa treba imati prioritetni karakter«. Na mnogim mjestima<br />

došlo je do ozbiljne degradicije biljnog pokrova<br />

i osiromašenja faune. Posebni su problemi<br />

šumski požari koji često uništavaju najveći dio<br />

terestričkih biocenoza«.<br />

Sve ove radove 'koji su u projektu predviđeni izvode stručne i znanstvene<br />

organizacije iz Republika Hrvatske Slovenije, BiH i Crne Gore a<br />

radove koordinira Centralna planska grupa uprave Projekta. Ne sumnjamo<br />

uopće da šumarska komponenta neće biti obrađena onako kako to zahtijeva<br />

ova ozbiljna materija. Ipak Šumarski fakultet u Zagrebu kao jedan od<br />

najstarijih znanstvenih institucija koja se od svog postanka bavila problematikom<br />

Krasa nije uključena u ova istraživanja niti u izradi plana Jadran<br />

III. A baza za stvaranje projekta prostornog planiranja jesu »današnja<br />

istraživanja na mnogim značajnim područjima«. U Šumarskoj bibliografiji<br />

A. Kaudersa I dio navodi se više od 300 radova iz područja pošumiljivanja<br />

Krasa, goleti i pijesaka a u Bibliografiji II do 1955. daljlnji 70 radova.<br />

Ogromni je to fundus radova s više nego stoljetnim iskustvom, akcijama<br />

i znanstvenim radom, od kojega se veliki dio obavlja na Šumarskom fakultetu<br />

u Zagrebu. No ne radi se samo o pošumiljivanju Krasa. Problem Krasa<br />

oduvijek su šumari smatrali složenim problemom koji se kretao u okvirima<br />

ekonomike, sociologije, poljoprivrede, šumarstva i drugih privrednih<br />

grana kojima su u novije vrijeme dodaje i zaštita čovjekove okoline. A<br />

upravo u toj zaštiti na ikopnu šume igraju dominantnu ulogu. Veliki dio<br />

morskog zaleđa su degradirane i neplodne površine. Danas sve više jača<br />

spoznaja koja o-vladava sve širim krugom znanstvenika, ekonoma, političara<br />

i radnika o opće korisnoj ulozi šume i upravo to je značajno za prostorno<br />

planiranje, koje mora biti samo dugoročno a šumari zahvaljujući<br />

svome iskustvu u gospodarenju i planiranju na dugi rok i velikim površinama<br />

mogu tu mnogo pridonijeti. No ne radi se samo o tome da se<br />

obnavljaju šume i pošumljivaju goleti na bilo koji način. Šumarska znanost<br />

124

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!