Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vjekove okoline kao jedan od najvažnijih najkomplaksnijih zadataka ne<br />
samo za ovo područje već i za svijet uopće, smatralo ise da tome problemu<br />
treba dati značenje time, da ne uđu u okvire projekta Gornjeg i Danjeg<br />
Jadrana, već je pokrenuta akcija za izradu posebnog projekta koji bi ovu<br />
problematiku obradio cjelovito. To je tzv. (Projekt Jadran III. (Projekt distingvira<br />
u Jadranskom području 3 zone: more, obalu i zaleđe, a ciljevi<br />
projekta su zaštita svih prirodnih i čovjekom stvorenih fundamentalnih<br />
kvaliteta ambijenta. U okviru ove problematike koristit će se i »stručne<br />
službe Projekta«. S obzirom na veliki opseg projekta i interdisciplinarni<br />
karakter citirana su znanstvena područja: prostorno planiranje, istraživanje<br />
mora, oceanografija, biologija i ekologija, medicinska tehnologija, klimatologija<br />
i zaštita prirodnih i kulturnih spomenika, šuimarsto ovdje<br />
nije izričito spomenuta, ali je u daljnjem tekstu rečeno<br />
slijedeće: Na području zaštite prirode vrši se ispitivanje<br />
zaštite od svih oblika degradacije, ispituje se<br />
problematika pošumljivanja Krasa, zaštite od požara<br />
i uvođenje metoda valorizacije i borni fiikacije pejzaž<br />
a. Zagađivanju mora i zraka daje se unnogo prostora, a za kopneni pejzaž<br />
kaže se: »Zbog svoje male dubine, konfiguracije planinskih sistema, zaštita<br />
prirodnog pojasa treba imati prioritetni karakter«. Na mnogim mjestima<br />
došlo je do ozbiljne degradicije biljnog pokrova<br />
i osiromašenja faune. Posebni su problemi<br />
šumski požari koji često uništavaju najveći dio<br />
terestričkih biocenoza«.<br />
Sve ove radove 'koji su u projektu predviđeni izvode stručne i znanstvene<br />
organizacije iz Republika Hrvatske Slovenije, BiH i Crne Gore a<br />
radove koordinira Centralna planska grupa uprave Projekta. Ne sumnjamo<br />
uopće da šumarska komponenta neće biti obrađena onako kako to zahtijeva<br />
ova ozbiljna materija. Ipak Šumarski fakultet u Zagrebu kao jedan od<br />
najstarijih znanstvenih institucija koja se od svog postanka bavila problematikom<br />
Krasa nije uključena u ova istraživanja niti u izradi plana Jadran<br />
III. A baza za stvaranje projekta prostornog planiranja jesu »današnja<br />
istraživanja na mnogim značajnim područjima«. U Šumarskoj bibliografiji<br />
A. Kaudersa I dio navodi se više od 300 radova iz područja pošumiljivanja<br />
Krasa, goleti i pijesaka a u Bibliografiji II do 1955. daljlnji 70 radova.<br />
Ogromni je to fundus radova s više nego stoljetnim iskustvom, akcijama<br />
i znanstvenim radom, od kojega se veliki dio obavlja na Šumarskom fakultetu<br />
u Zagrebu. No ne radi se samo o pošumiljivanju Krasa. Problem Krasa<br />
oduvijek su šumari smatrali složenim problemom koji se kretao u okvirima<br />
ekonomike, sociologije, poljoprivrede, šumarstva i drugih privrednih<br />
grana kojima su u novije vrijeme dodaje i zaštita čovjekove okoline. A<br />
upravo u toj zaštiti na ikopnu šume igraju dominantnu ulogu. Veliki dio<br />
morskog zaleđa su degradirane i neplodne površine. Danas sve više jača<br />
spoznaja koja o-vladava sve širim krugom znanstvenika, ekonoma, političara<br />
i radnika o opće korisnoj ulozi šume i upravo to je značajno za prostorno<br />
planiranje, koje mora biti samo dugoročno a šumari zahvaljujući<br />
svome iskustvu u gospodarenju i planiranju na dugi rok i velikim površinama<br />
mogu tu mnogo pridonijeti. No ne radi se samo o tome da se<br />
obnavljaju šume i pošumljivaju goleti na bilo koji način. Šumarska znanost<br />
124