Å UMARSKI LIST 3-4/1977

More documents

Recommendations

Info

Seeds from cones with blaekish-green scales were 1.74 times more damaged than seeds from cones with light brown coloured scales, and 1.5 times than the seeds from the cones with blaak coloured scales, while the difference in the damaged seeds from (the last two groups of cones was insignificant. In respect of the number of cones in whose seed were grains damaged by insects, individual groups differed considerably from one another. Among these the least represented were the cones with light brown scales (44%), the cones with black scales (59%), while cones with blackish-green scales were attacked by insects most (75%). The relative values of damaged seeds — calculated to the number of seeds obtained only from the attacked cones of individual groups — were near to the values of unfruitfull seeds, add they amounted: in seeds from cones with light grey scales to 13.33%, from cones with blacksich-green scales to 17.28%, and in seeds from cones with black scales to 13.02%. The relative values of unfruitful seeds from cones of individual groups were approximately equal and they amounted: in seeds from cones with light brown scales to 23.93 %>, from cones with blackish-green scales to 19.34%, and in seeds from cones with black scales to 20%. Independently of the colour of cones the fractions of unfruitful seeds and of the seeds damaged by insects make a significant negative item (35.88%) in the production and finishing of the seed of European Black Pine, which should at any rate be taken into account in calculations during the contemporary production of seeds of this species. Primljeno 30. Ill 1975. Ljubisav R. MARKOVIĆ, dipl. biolog, Dr Milomir VASIĆ, dipl. ing. šum., Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd 8. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ NA CELOVAČKOM SAJMU DRVA <strong>1977</strong>. Na ovogodišnjem Celovečkom drvnom sajmu u vremenu od 13. do 21. kolovoza o. g. održat će se i 8. međunarodni simpozij o šumarstvu. Tenia simpozija je »BRDSKA ŠUMA — VIŠE NEGO USLUŽNI POGON«. Teme referata su: — Promjene i dinamika funkcija šume, — Voda i šuma, — Ima li proizvodnja drva budućnosti? i — Mjere za ekonomsko iskorišćivanje šuma i šumarska politika. Kao koreferenti obavezali se mnogi šumarski stručnjaci iz Austrije, Švicarske, Njemačke i JUGOSLAVIJE. Na simpoziju predviđeno je simultano prevođenje na hrvatskosrpskom i na talijanskom jeziku. Bit će prikazan i film o šumama za rekreaciju u Tirolu, a ekskurzija će održati na području Julijske krajine — Udina s pregledom zaštitnih građevina, zaštitnih šuma i šuma za rekreaciju. Detaljnije upute daje KLAGENFURTER MESSE, 9021 Klagenfurt P. F. 79 odnosno Valentin-Leitgeb-Strasse 11. 160
ZADARSKO SAVJETOVANJE PRIJEDLOG 5-GODIŠNJEG PLANA (1976—1980) ZNANSTVENIH ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA NA KRŠU Prof. dr Dušan Klepac UVOD Na površini zemljine kugle vode zauzimaju oko 71%. Na preostalom dijelu šumsko tlo zauzima 34%, poljoprivredno 24% a ostalo 42%. Od ukupne šumske površine Svijeta (4.405 milijuna ha) otpada na Evropu 141 milijun hektara, na Jugoslaviju 8,8 milijuna a na Hrvatsku 2,4 milijuna hektara. Kakvo značenje imaju šume? U svim regijama Svijeta potrošnja drva za industrijsku preradu po glavi stanovnika zsnatino se povećala tijekom posljednjih decenija. Što više, znanstvena istraživanja na svjetskom nivou (mislim pritom na istraživanja Ujedinjenih Nacija) isu pokazala da između potrošnje drva za industrijsku preradu i nacionalnog dohotka po glavi stanovnika postoji pozitivna korelacija. To znači da sa porastom životnog standarda raste potrošnja za industrijsku preradu. Tako je napr. utvrđeno da je krivulja rasta nacionalnog dohotka paralelna s krivuljom potrošnje kartona i papira. Potrebe za »industrijskim drvom« biti će sve veće pa se najavljuje da će napr. 1985. godina biti »godina gladi za drvom«. Prema tome čini se prilično sigurnim da će šumska proizvodnja, tj. proizvodnja drva, biti i u narednim desetgodištima jedan od glavnih ciljeva šumarske politike. Ali šume pružaju i druge koristi koje smo dosad zvali »indirektne koristi« za razliku od takozvanih direktnih koristi od drva. No indirektne koristi od šuma dobile su u posljednje vrijeme tako veliko značenje da su u stvari postale i»direktne koristi« šume koji se očituju u sprečavanju erozije, u zaštiti poljoprivrede, u ublažavanju posljedica poplava, u pročišćavanju zagađenog zraka, u osiguranju pitke vode, u pružanju mjesta za odmor i rekreaciju, u zaštiti i davanju skloniša stoci, divljači i pticama itd. Jednom rječju šume su postale važno obrambeno sredstvo u borbi protiv pogoršavam ja čovjekova okoliša. Samo nekoliko globalnih podataka mogu prilično jasno ilustrirati ovu ulogu šume. 161
Page 1 and 2: Poštarina plaćena u gotovom YU IS
Page 3 and 4: ŠUMARSKI LIST YU ISSN 0373-1332 Gl
Page 5 and 6: KRAS U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I B
Page 7 and 8: i reakcionarno i u primjeru Jadrana
Page 9 and 10: ilo postavljeno iz puste znatiželj
Page 11 and 12: upućuje na to da je pretjerana ulo
Page 13 and 14: nje i o nepovoljnim ekološkim fakt
Page 15 and 16: i praksa imaju danas daleko bolje o
Page 17 and 18: tvoriti u viševrijedne zajednice p
Page 19 and 20: Odlučujući faktori za proširenje
Page 21 and 22: KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA USPIJEVA
Page 23 and 24: Nadmorska visina objekata kreće se
Page 25 and 26: Na ovom lokalitetu otvorena su 3 pr
Page 27 and 28: Potpuniji uvid u klimu istraživani
Page 29 and 30: Za analizu stabla sa svakog lokalit
Page 31 and 32: DISTRIBUCIJA DRVNIH MASA ALEPSKOG B
Page 33 and 34: — Rast i prirast alepskog bora u
Page 35 and 36: O NAZIVIMA GENERACIJA POLIVOLTNIH V
Page 37 and 38: Slične prikladne nazive za sve pol
Page 39 and 40: Tab. 2. b — Fenogrami razvoja nek
Page 41 and 42: njiv i na sve ostale polivoltime vr
Page 43 and 44: INTENZITET OŠTEĆENJA SEMENA OD IN
Page 45 and 46: BROJ ANA LIZIRANIH ŠlŠARICA M B
Page 47 and 48: O tome što stoji u osnovi pojave r
Page 49: LITERATURA 1. Vićentić, M., (1952
Page 53 and 54: Jugoslavenski Krš zauzima oko 22%
Page 55 and 56: kata podignu nasadi i parkovi koji
Page 57 and 58: 11. Hidrološka i pedoeroziona funk
Page 59 and 60: Tipovi šuma omogućuju nam snalaž
Page 61 and 62: IZ PRAKSE ZA PRAKSU UZGOJ KLIJANACA
Page 63 and 64: TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE KLIJ
Page 65 and 66: C) Usluge 1. Izvoženje trave trakt
Page 67 and 68: Kod obračunavanja katastarskog pri
Page 69 and 70: Podaci su navedeni za svaki katasta
Page 71 and 72: Red. Katastarski Katastarske klase
Page 73 and 74: PREGLED katastarskog prihoda za sve
Page 75 and 76: Red. Katastarski Ljestvica kat. pri
Page 77 and 78: In komparacije navedenih podataka l
Page 79 and 80: II GRUPA hrast bukva br. jas. grab
Page 81 and 82: Podaci mogu poslužiti i kao krupni
Page 83 and 84: i »Bujadnice« (kod Skender Vakufa
Page 85 and 86: STRUČNE KNJIGE I ČASOPISI POVIJES
Page 87 and 88: mulira novu, adekvatniju, definicij
Page 89 and 90: publike, te što su štete manje u
Page 91 and 92: CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORST
Page 93 and 94: Dio Manče o kojem je ovdje riječ
Page 95 and 96: DRUŠTVENE VIJESTI KOZE U PROGRAMU
Page 97 and 98: Međutim, POJEDINCI i dalje poveća
Page 99 and 100: se i pripreme za snimanje filma o
Page 101 and 102:
PRVI NAŠ MAGISTAR ŠUMARSKIH ZNANO
Page 103 and 104:
IN MEMORIAM Ing. ZVON MIR PERC Kraj
Page 105 and 106:
Ing. VLADIMIR U Osijeku je u 82. go
Page 107 and 108:
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE Š
show all

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?