06.04.2014 Views

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

Å UMARSKI LIST 3-4/1977

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

materijalnih osnova koje određuju granice rasta na zemlji. Međutim, šumarstvo<br />

je kao znanost svedena u uske okvire šumarskih stručnjaka i znanstvenih<br />

radnika, donekle biologa i ekologa, pa je neophodno propagiranje<br />

spoznaje o značenju šuma za egzistenciju čovjeka na svakom planu bilo<br />

u sferi materijalne proizvodnje (poljoprivreda, elektroprivreda, građevinarstvo,<br />

saobraćaj Ltd.) bilo u sferi društvenih vrijednosti (uvrštenih u kvaliteti<br />

života suvremenog čovjeka). To može korisno utjecati da šumarstvo<br />

(odnosno šume) u praktičnoj dimenziji zaštite čovjekove okoline dobije<br />

dostojno mjesto.<br />

Svome izlaganju dao sam pretenciozan naslov: »Kras u prošlosti, sadašnjosti<br />

i budućnosti«. Svjestan sam da mogu s obzirom na opseg i vrijeme<br />

dati samo neke globalne opservacije. Pa iako je naslov »Kras«, stavio sam<br />

u centar pažnje šume i šumarstvo i to u njegovom za sada problematičnom<br />

tj. eumediteranskom i sub mediteranskom području niskog Krasa, na kojem<br />

teče proces degradacije nezadrživim tokom i koji traži hitnu intervenciju<br />

cijeloga našeg Društva.<br />

KRAS OD ANTIKE DO XX STOLJEĆA<br />

Predmet naše pažnje jest tarastrički dio jadranskog područja tj. područja<br />

Krasa. Šumari to područje obično dijele na primorsko ili mediteransko-submediiteransko<br />

i planinsko ili kontinentalno područje Krasa.<br />

Međutim, fitocanolozi na području jugoslavenskog Krasa, a s obzirom na<br />

autohtoni biljni pokrivač, razlikuje četiri glavne vegetacijiske zone: eurnedlteranisko<br />

područje zimzelene vegetacije (Quercion ilicis); sub mediteransko<br />

područje listopadne vegetacije {Carpinion orientalis); kontinentalna i<br />

gorska područja vegetacije sveze Fagion illyricum i zajednice Quercetum<br />

confertae — cerris (Horvatić S.). Međutim, unutar iklimatogene vegetacije<br />

kao eumediteranske tako i više i niže subrneđiteranske zone obuhvaćeno je<br />

prema Horvatiću više asocijacija koje predstavljaju degradirane stadije,<br />

u ekološkom smislu sukcesije u regresivtnoni smislu. Do narušavanja<br />

prvotnih šumskih ekosistema jadranskog područja došlo je uslijed<br />

antropogenih i zoogenih djelovanja koje su u nepovoljnoj konstelaciji ekoloških<br />

faktora narušili ekološku ravnotežu do te mjere da danas umjesto<br />

šumskih zajednica koje predstavljaju klimaks, imamo na velikom dijelu<br />

površine razne degradacijske stadije od kojih spominjemo: makiju, svijetle<br />

šikare, gärige, kamenjarske pašnjake i gole kamenjare.<br />

Od ukupne površine Krasa, koja u Jugoslaviji iznosi 5 601 800 ha, otpada<br />

na planinsko područje obraslo šumom 2 224 000 ha, 2 181480 ha je<br />

kraška golet, 796 000 ha su šikare i makija a 362 000 ha su ostali oblici<br />

degradiranih šuma. Podaci su uzeti iz 1958. god. Oni su danas nešto izmjenjeni,<br />

sa sigurnošću na gore, jer su mnoge površine uništene požarima, a<br />

pošumljivanja se gotovo i ne vrše.<br />

GENEZA KRASA<br />

Mnogi su istraživači i stručnjaci nastojali odgovoriti kako i kada su<br />

nastale ovako goleme ogoljele površine na jadranskom području, odnosno<br />

da li su te površine uopće i bile pod zelenim pokrivačem. To pitanje nije<br />

118

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!