Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tvoriti u viševrijedne zajednice polazeći od sadašnjeg stanja, položaja i namjene.<br />
Smatramo (dakako hipotetički) da će se po načinu namjene i tretmana<br />
diferencirati u jadranskoj regiji šume: 1) u neposrednoj okolini urbanih<br />
sredina, 2) u (daljoj okolini rekreacione sredine, 3) šume estetske kategorije,<br />
4) i gospodarske šume i šumsko zaštitni pojasevi. Ova razdioba<br />
nije dakako apsolutna, jer rekreacione šume mogu biti šume estetske kategorije<br />
pa i gospodarske šume i obrnuto. 0 razlici se može govoriti više u<br />
stručnom tretmanu.<br />
Šumski planovi svode se u području Jadrana na podizanje, obnovu i<br />
zaštitu šuma. Ovim ciljevima -moraju prethoditi i neke aktivnosti koje su<br />
od bitnog značenja za uspješnu realizaciju loga cilja. Prvo je šumarska<br />
politika i drugo organizacija šumarstva na tome području koje će tu politiku<br />
provoditi. O šumarskoj politici ovisit će dakako i sredstva za realizaciju<br />
plana šumarstva Jadranske regije. Šumarska politika nalazi svoj<br />
izraz u Zakonu o šumama. U novom ZOš-u u definiciji šume govori se o<br />
njenoj dvostrukoj funkciji, aili zakonom nisu osigurane prepostavke za<br />
kompleksno vrednovanje šuma kao općeg dobra i ekonomskog dobra.*<br />
Nećemo daleko stići sve dotle, dok je šumarstvo u okviru svojih redovnih<br />
djelatnosti i sredstava koja se stiču gospodarenjem ekonomskim šumama,<br />
u neku ruku obavezna 'da njeguju i održavaju »neekonomske šume«. Uz<br />
akumulativnost kakvu ima šumarstvo ne samo u nas nego i u Evropi, ono<br />
nije moguće snositi ovaj teret. Uzmimo npr. zakonsku obavezu šumarstva<br />
u suzbijanju nekih opasnih bolesti i štetnika u šumama a ,to vrijedi i za<br />
kulture i šume Jadranske regije tj. za šume koje Služe u prvom redu<br />
turističkoj privredi i drugim uživaocima općekorisnih funkcija šuma. Zar<br />
je opravdano da vodoprivreda ubire doprinos od šumarstva a o stupnju<br />
šumovitosti ovisi njeno funkcioniranje? Slično je i sa elektroprivredom,<br />
turizmom i nekim drugim privrednim granama. Pitanje šumarstva na Krasu<br />
nekad je bilo rješeno na taj način, da se je u fond za pošumljivanje<br />
i melioraciju degradiranih šuma izdvajalo 6% od realizirane prodajne vrijednosti<br />
drva iz ekonomskih šuma. S ozbirom na već spomenute općekorisne<br />
funkcije šuma ovakva rješenja danas ne bi bila opravdana. Pravnici<br />
smatraju da se sa stanovišta šire zajednice vrednuje rentabilitet koji ta<br />
grana postiže, ali i koristi koje ona daje drugim granama direktno Mi indirektno<br />
ili sprečavajući štete u nekoj drugoj grani. Ne može biti isprika<br />
za nerješavanje ovog pitanja to što nije moguće precizno utvrditi »cijene«<br />
općedruštvenih funkcija. Danas mnoge šumarske organizacije naizgled dobro<br />
posluju »jer se odriču bioloških investicija i proširene reprodukcije.«<br />
U zemljama Evrope ili barem većini tih zemalja osiguravaju se putem određenih<br />
instrumenata sredstava za pošumljivanja ili za reprodukciju općekorisnih<br />
funkcija šume. Kod nas zasad nije riješeno to pitanje. Što više,<br />
mi smo dokinuvši nekadašnju upravu za pošumljivanje Krasa 1955. god.<br />
dokinula i zadnji tračak brige šire društvene zajednice za ovaj široki društveni<br />
problem. Ostavili smo tu brigu općinama a rezultat je osipanje<br />
šumarskog kadra, smanjenje rasadničkih površina, smanjenje šumskih kultura,<br />
ogromne štete u šumama od požara, bioloških i abiotičkih faktora<br />
i fatalno povećanje površine golog Krasa, izgubljenog za vegetaciju i ljude<br />
* Tekst je pisan prije nove verzije Zakona, i njegova usvajanja i donošenja.<br />
127