13.11.2014 Views

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

20. lipnja 1994.<br />

PROBLEMI I<br />

RAZMIŠLJANJA O<br />

SREDSTVIMA RADA<br />

ČUVANJE<br />

SASTOJINE<br />

Koja sredstva rada<br />

I primjenjivati u šumi da bi se<br />

postigli dobri efekti<br />

proizvodnje i očuva/a<br />

sastojina i tlo?Kako<br />

osigurati adekvatna sredstva<br />

za privlačenje u našim<br />

uvjetima ? Ovo su tek neka<br />

od pitanja na koja šumarska<br />

struka danas traži odgovore<br />

Hrvatske šume« su kod Tvornice<br />

traktora Bjelovar poodavno<br />

naručile 30 traktora<br />

»Ecotrac«, od kojih je u za to<br />

predviđenom roku isporučen — jedan<br />

traktor, koji danas radi Šumariji<br />

Grdevac u Upravi šuma Bjelovar. Iako<br />

je već plaćen dobar dio ukupne<br />

vrijednosti traktora - isti nisu isporučeni,<br />

jer proizvođač nije uspio osigurati<br />

financijska sredstva potrebna<br />

za dovršenje započetog posla Da bi<br />

nekako pomoglo proizvođaču i njegovim<br />

kooperantima i uspjelo dobiti<br />

neophodno potrebne traktore - Javno<br />

poduzeće je moralo potražiti adekvatna<br />

rješenja, pa je {uz plaćenje cesijom)<br />

s »Torpedom* iz Rijeke i »Progresom«<br />

iz Jastrebarskog dogovorena<br />

isporuka 29 motora i 29 kabina za<br />

traktor »Ecotrac«, od kojih će po prvih<br />

deset komada stići ovih dana u<br />

Tvornicu traktora Bjelovar. Nedostaje<br />

još nekih manjih dijelova, koji će se<br />

osigurati na sličan način i ukoliko se<br />

zaduženi radnici »Hrvatskih šuma« i<br />

dalje ovako angažiraju, možemo se<br />

nadati da će naručeni traktori stići -<br />

na jesen, odnosno do kraja godine.<br />

- Imamo potrebu za još 31 traktorom<br />

takve kategorije - komentirao<br />

je inž. Stjepan Puljak, stručni suradnik<br />

Proizvodne službe u Direkciji -<br />

ali još nije poznato na koji način riješiti<br />

odnose s Tvornicom traktora u<br />

Bjelovaru. Dok se to ne riješi - vjerojatno<br />

će doći do određene supstitucije<br />

s traktorima sličnih karakteristika...<br />

I inače se u nabavci opreme za<br />

Šumsku proizvodnju treba okretati<br />

ka kvalitetnijim rješenjima, vodeći više<br />

računa o posljedicama koje sredstva<br />

rada ostavljaju u šumi. Na nizinskim<br />

terenima se treba okretati prema<br />

fordwarderima Na prigorskim i<br />

brdskim terenima uz mali skider bilo<br />

bi dobro da je u nekoj mjeri prisutan<br />

i mah fordwarder, koji bi trebao biti<br />

izrađen na osnovu »Ecotraca«. On je<br />

tehnički kvalitetniji i očuvanje podmlatka<br />

u sastojinama je pri njegovoj<br />

upotrebi znatno bolje nego kod upotrebe<br />

skidera. Treba znati da ni fordwarder<br />

ne može raditi u svim uvjetima,<br />

posebno su smanjene mogućnosti<br />

za opravdanost njegove primjene<br />

kod zamočvarenih terena i pri slaboj<br />

nosivosti tla u periodu lošeg vremena<br />

(dakle, u jeseni i u proljeće, u vrijeme<br />

najvećih aktivnosti traktora u šumi),<br />

stoga ih se nastoji u određenim<br />

uvjetima supstituirati sa žičarama, za<br />

koje je u tijeku izrada znanstvene<br />

studije na osnovu izvršenih radova<br />

na objektima Uprave šuma Bjelovar i<br />

Uprave šuma Koprivnica. Studiju radi<br />

Katedra za iskoriščivanje šuma<br />

Šumarskog fakulteta Zagreb uz suradnju<br />

Službe za proizvodnju »Hrvatskih<br />

šuma«. Pokušalo se je uspoređivati<br />

rezultate vrijednosti iznosa neto<br />

m 4 žičarom i drugim sredstvima rada,<br />

te ostvarene troškove, ali se je<br />

ubrzo uvidjelo da ta mjerila nisu adekvatna,<br />

jer upotreba žičara stvara<br />

najmanje šteta u šumi, na tlu, u sastojim<br />

.. Studija će odgovoriti što znači<br />

cijena, što očuvanje podmlatka u sastojim,<br />

što očuvanje strojeva - dodaje<br />

inž. Puljak. Vesna CUNIĆ<br />

PRAKSA U IZGRADNJI ŠUMSKIH PROMETNICA<br />

MIzgradnja naših šumskih prometnica često je potrebna u vrlo teškim i močvarnim područjima, a da bi<br />

se osigurala dugovječnost izgrađenih cesta, potrebno je pripreme izvršiti kvalitetno<br />

ETODA STABILIZACIJE TLA<br />

Pripremljenom smjesom iz cisterne tlo se prethodno dobro<br />

poprska....<br />

Stabilizacija tla nalazi primjenu u<br />

cestogradnji, sanaciji tla ispod oštećenih<br />

objekata, pri pojavi klizišta te<br />

u preventivnom djelovanju od mogućih<br />

oštećenja na objektima. U šumarstvu,<br />

u našim sastojinama uoči i nakon<br />

izgradnje cesta, svjedoci smo nerijetkih<br />

pojava klizišta zbog kojih ima nemalih<br />

problema - kod gradnje i održavanja<br />

šumskih cesta, što je opet povezano s dodatnim<br />

troškovima. Na lošim glinovitim<br />

tlima voda se zadržava, glina bubri, povećava<br />

se plastičnost a stvaraju se nakon<br />

smrzavice udarne rupe i onemogućuje se<br />

normalan prijevoz drvnih sortimenata.<br />

Stoga se o stabilizaciji takvih tala i klizišta<br />

mora sve više razmišljati.<br />

Nedavno je u Velikoj, u suradnji željezničara,<br />

privatnog poduzeća »Logos« iz<br />

istoimenog mjesta, varaždinskog Geotehničkog<br />

fakulteta i zagrebačkog »Vijadukta«<br />

održano kraće predavanje o suvremenoj<br />

metodi stabilizacije tla a zatim je<br />

na stovarištu pored željezničke postaje<br />

obavljena prezentacija tog postupka.<br />

Površinskom obradom terena (skerifikacija)<br />

na dubini 30 cm, kao jednim od načina<br />

stabilizacije, tlo se najprije poprska<br />

pripremljenom tekućom smjesom iz cisterne,<br />

zatim se grejderom izvrši miješanje<br />

a valjkom uvalja. Kemijski sastav tekućine<br />

čine naftalani-sulfomati s H-ionom<br />

a ova izuzetno kisela tekućina se<br />

pomiješa s vodom u omjeru 1:100 do 1:500.<br />

Zanimljivo je i paradoksalno da se takva<br />

razvodnjena smjesa miješa npr. sa glinastim<br />

tlom, no spomenuti H-ion pomiješan<br />

sa glinom pojačava njegovu stabilnost i<br />

kompaknost. Kod sanacije klizišta voda<br />

ne djeluje, odlazi odvodnim kanalima i<br />

nema bubrenja.<br />

Nakon tretiranja navedenim stabilizatorom<br />

dolazi do stvrdnjivanja tla, tijekom<br />

vremena postiže se čvrstoća materijala i<br />

nema više utjecaja vode. Sve je približno<br />

na nivou cementne stabilizacije a izostaju<br />

skupi građevinski radovi. Promet se može<br />

odvijati po tako tvrdoj i stabilnoj podlozi<br />

već poslije 3 dana. Zbog odvodnje rade se<br />

klasični jarci.<br />

Ovaj postupak može se provesti u bilo<br />

koje doba godine, ali se na preporuča pri<br />

niskim temperaturama, budući da je slabije<br />

djelovanje H-iona.<br />

.. .a zatim grederom temeljito izmiješa na dubinu od oko 30 cm.<br />

Nakon toga valjak načini svoj dio posla, da bi poslije tri dana sve<br />

bilo spremno za promet<br />

Metodom injektiranja tekućina se ubrizga u tlo na dubinu od tri metra, a pod pritiskom od<br />

100-150 atmosfera<br />

IZ ŠUMARIJE NOVA GRADIŠKA<br />

MOŽEMO LI MEHANIZIRATI UZGOJNE RADOVE?<br />

očetkom svibnja na području<br />

gospodarske jedinice<br />

»Podložje-Ključevi«, koja<br />

pripada šumariji Nova<br />

Gradiška, održan je instruktivni<br />

skup djelatnika zaduženih za rad<br />

traktorima »Steyer«, u okviru požeške<br />

Uprave šuma. Ova Uprava<br />

ima tri takva traktora i to u šumarijama<br />

Požega, Reternica i Nova<br />

Gradiška.<br />

Zastupnik lirme »Stever« za Hrvatsku<br />

gospodin Jerkovic iz Koske<br />

odazvao se molbi požeških<br />

šumara, koji su ga pozvali u svezi<br />

s radom, održavanjem i popravcima<br />

traktora, lako do sada u radu s<br />

njima nije bilo nekih osobitih poteškoća,<br />

upriličen je i drugi po redu<br />

instruktivni dogovor (lani je održan<br />

prvi), a s ciljem obostrane suradnje<br />

između proizvođača i korisnika,<br />

što može rezultirati smanjenjem<br />

troškova u radu s ovim<br />

traktorima.<br />

Gospodin Jerković objašnjavao<br />

je i demonstrirao nazočnima<br />

rad »Stayera« s priključnom rotacionom<br />

sitnilicom na pripremi staništa<br />

za prirodno naplođivanje.<br />

Razmišljanja o radu sitnilice su<br />

dvojaka: trebalo bi je koristiti po<br />

jednima samo površinski, u razini<br />

tla, da ne dođe do njihovog oštećivanja,<br />

a šumari se zalažu za to<br />

da noževi prodiru u tlo na dubinu<br />

2-3 cm, jer samo na taj način temeljito<br />

se odstranjuju pojedine vrste<br />

korova. Ima površina na kojima<br />

je dubinsko tretiranje nužno<br />

(npr. odstranjivanje amorfe), ali na<br />

mjestima gdje se npr. nalaze grupe<br />

drena, gloga i si. moguće ih je<br />

odstraniti ručnim alatkama a pritom<br />

ne upotrijebiti sitnilicu.<br />

Činjenica je da se šumskouzgojni<br />

radovi moraju sve više<br />

mehanizirati kao što je to slučaj u<br />

Komercijalna prodaja navedenog stabilizatora<br />

započela bi koncem lipnja a bit<br />

će uskladišten u Velikoj odnosno u »Vijaduktu«.<br />

Šumske ceste prosječno su široke<br />

3,5 m a na dužini kolnika jedan kilometar<br />

zauzimaju površinu oko 3.500 m 2 . Ako se<br />

uzme u obzir da je jedna litra stabilizatora<br />

dovoljna za 35 m 2 površine tla a da joj<br />

je cijena 110 dolara, onda bi troškovi stabilizacije<br />

tom tekućinom za jedan kilometar<br />

šumske ceste iznosili preko 10.000 dolara.<br />

Osim spomenute metode skerifikacije,<br />

poznata je u praksi i metoda injektiranja<br />

kada se tekućina ručno ili mehaničkim<br />

putem pod pritiskom od 100-150 atmosfera<br />

ubrizgava u tlo na dubinu od 3 metra.<br />

Oba postupka zasnivaju se na elektrokemijskoj<br />

izmjeni kationa u tlu i procesu<br />

stalne odnosno trajne stabilizacije tla.<br />

Prije primjene nužno je istražiti svojstva<br />

tla, razraditi plan stabilizacije te izraditi<br />

tehničku projektnu dokumentaciju. Neobično<br />

je važno da je tretiranje ovom metodom<br />

ekološki sigurno za okolno zemljište<br />

te biljni i životinjski svijet.<br />

Prednosti ovog suvremenog građevinskog<br />

postupka su višestruke a najvažnije<br />

su da su velike površine terena tretiraju u<br />

vrlo kratkom vremenu a troškovi su znatno<br />

manji od svih do sada primjenjivanih<br />

metoda.<br />

Bitno je da pri gradnji prometnica materijal<br />

lošije kvalitete ne treba premještati<br />

a poboljšavaju mu se svojstva. Iskorištenost<br />

mehanizacije je veća a obrađeni teren<br />

jeftiniji za održavanje. Nema opasnosti<br />

od vode, jer ju izmijenjene čestice tla<br />

ne mogu adsorbirati.<br />

S obzirom na dosadašnja pozitivna<br />

iskustva primjene ove metode u zadnjih<br />

nekoliko godina u SAD, Rusiji, Venecueli,<br />

Japanu, Južnoj Koreji i nekim drugim<br />

zemljama diljem svijeta, treba ozbiljno<br />

razmišljati o njenoj primjeni i u šumarskoj<br />

djelatnosti.<br />

Tekst i snimci:<br />

I. TOMIĆ<br />

Već je krajnje vrijeme da<br />

se uzgojni poslovi u<br />

šumarstvu izdignu iznad<br />

već tradicionalnih alatki<br />

poput kosira i sjekire<br />

susjednim državama Austriji i Italiji<br />

a hrvatsko šumarstvo treba slijediti<br />

evropske tokove. Kod našeg<br />

organizaciono-tehničkog osoblja<br />

treba razvijati osjećaj za tehničku<br />

kulturu a već je krajnje vrijeme da<br />

se uzgojni poslovi izdignu iznad<br />

kosira i sjekire. Pritom je osobito<br />

značajna stalna suradnja šumarskih<br />

i strojarskih stručnjaka.<br />

I. TOMIĆ

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!