Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
20. lipnja 1994.<br />
PROBLEMI I<br />
RAZMIŠLJANJA O<br />
SREDSTVIMA RADA<br />
ČUVANJE<br />
SASTOJINE<br />
Koja sredstva rada<br />
I primjenjivati u šumi da bi se<br />
postigli dobri efekti<br />
proizvodnje i očuva/a<br />
sastojina i tlo?Kako<br />
osigurati adekvatna sredstva<br />
za privlačenje u našim<br />
uvjetima ? Ovo su tek neka<br />
od pitanja na koja šumarska<br />
struka danas traži odgovore<br />
Hrvatske šume« su kod Tvornice<br />
traktora Bjelovar poodavno<br />
naručile 30 traktora<br />
»Ecotrac«, od kojih je u za to<br />
predviđenom roku isporučen — jedan<br />
traktor, koji danas radi Šumariji<br />
Grdevac u Upravi šuma Bjelovar. Iako<br />
je već plaćen dobar dio ukupne<br />
vrijednosti traktora - isti nisu isporučeni,<br />
jer proizvođač nije uspio osigurati<br />
financijska sredstva potrebna<br />
za dovršenje započetog posla Da bi<br />
nekako pomoglo proizvođaču i njegovim<br />
kooperantima i uspjelo dobiti<br />
neophodno potrebne traktore - Javno<br />
poduzeće je moralo potražiti adekvatna<br />
rješenja, pa je {uz plaćenje cesijom)<br />
s »Torpedom* iz Rijeke i »Progresom«<br />
iz Jastrebarskog dogovorena<br />
isporuka 29 motora i 29 kabina za<br />
traktor »Ecotrac«, od kojih će po prvih<br />
deset komada stići ovih dana u<br />
Tvornicu traktora Bjelovar. Nedostaje<br />
još nekih manjih dijelova, koji će se<br />
osigurati na sličan način i ukoliko se<br />
zaduženi radnici »Hrvatskih šuma« i<br />
dalje ovako angažiraju, možemo se<br />
nadati da će naručeni traktori stići -<br />
na jesen, odnosno do kraja godine.<br />
- Imamo potrebu za još 31 traktorom<br />
takve kategorije - komentirao<br />
je inž. Stjepan Puljak, stručni suradnik<br />
Proizvodne službe u Direkciji -<br />
ali još nije poznato na koji način riješiti<br />
odnose s Tvornicom traktora u<br />
Bjelovaru. Dok se to ne riješi - vjerojatno<br />
će doći do određene supstitucije<br />
s traktorima sličnih karakteristika...<br />
I inače se u nabavci opreme za<br />
Šumsku proizvodnju treba okretati<br />
ka kvalitetnijim rješenjima, vodeći više<br />
računa o posljedicama koje sredstva<br />
rada ostavljaju u šumi. Na nizinskim<br />
terenima se treba okretati prema<br />
fordwarderima Na prigorskim i<br />
brdskim terenima uz mali skider bilo<br />
bi dobro da je u nekoj mjeri prisutan<br />
i mah fordwarder, koji bi trebao biti<br />
izrađen na osnovu »Ecotraca«. On je<br />
tehnički kvalitetniji i očuvanje podmlatka<br />
u sastojinama je pri njegovoj<br />
upotrebi znatno bolje nego kod upotrebe<br />
skidera. Treba znati da ni fordwarder<br />
ne može raditi u svim uvjetima,<br />
posebno su smanjene mogućnosti<br />
za opravdanost njegove primjene<br />
kod zamočvarenih terena i pri slaboj<br />
nosivosti tla u periodu lošeg vremena<br />
(dakle, u jeseni i u proljeće, u vrijeme<br />
najvećih aktivnosti traktora u šumi),<br />
stoga ih se nastoji u određenim<br />
uvjetima supstituirati sa žičarama, za<br />
koje je u tijeku izrada znanstvene<br />
studije na osnovu izvršenih radova<br />
na objektima Uprave šuma Bjelovar i<br />
Uprave šuma Koprivnica. Studiju radi<br />
Katedra za iskoriščivanje šuma<br />
Šumarskog fakulteta Zagreb uz suradnju<br />
Službe za proizvodnju »Hrvatskih<br />
šuma«. Pokušalo se je uspoređivati<br />
rezultate vrijednosti iznosa neto<br />
m 4 žičarom i drugim sredstvima rada,<br />
te ostvarene troškove, ali se je<br />
ubrzo uvidjelo da ta mjerila nisu adekvatna,<br />
jer upotreba žičara stvara<br />
najmanje šteta u šumi, na tlu, u sastojim<br />
.. Studija će odgovoriti što znači<br />
cijena, što očuvanje podmlatka u sastojim,<br />
što očuvanje strojeva - dodaje<br />
inž. Puljak. Vesna CUNIĆ<br />
PRAKSA U IZGRADNJI ŠUMSKIH PROMETNICA<br />
MIzgradnja naših šumskih prometnica često je potrebna u vrlo teškim i močvarnim područjima, a da bi<br />
se osigurala dugovječnost izgrađenih cesta, potrebno je pripreme izvršiti kvalitetno<br />
ETODA STABILIZACIJE TLA<br />
Pripremljenom smjesom iz cisterne tlo se prethodno dobro<br />
poprska....<br />
Stabilizacija tla nalazi primjenu u<br />
cestogradnji, sanaciji tla ispod oštećenih<br />
objekata, pri pojavi klizišta te<br />
u preventivnom djelovanju od mogućih<br />
oštećenja na objektima. U šumarstvu,<br />
u našim sastojinama uoči i nakon<br />
izgradnje cesta, svjedoci smo nerijetkih<br />
pojava klizišta zbog kojih ima nemalih<br />
problema - kod gradnje i održavanja<br />
šumskih cesta, što je opet povezano s dodatnim<br />
troškovima. Na lošim glinovitim<br />
tlima voda se zadržava, glina bubri, povećava<br />
se plastičnost a stvaraju se nakon<br />
smrzavice udarne rupe i onemogućuje se<br />
normalan prijevoz drvnih sortimenata.<br />
Stoga se o stabilizaciji takvih tala i klizišta<br />
mora sve više razmišljati.<br />
Nedavno je u Velikoj, u suradnji željezničara,<br />
privatnog poduzeća »Logos« iz<br />
istoimenog mjesta, varaždinskog Geotehničkog<br />
fakulteta i zagrebačkog »Vijadukta«<br />
održano kraće predavanje o suvremenoj<br />
metodi stabilizacije tla a zatim je<br />
na stovarištu pored željezničke postaje<br />
obavljena prezentacija tog postupka.<br />
Površinskom obradom terena (skerifikacija)<br />
na dubini 30 cm, kao jednim od načina<br />
stabilizacije, tlo se najprije poprska<br />
pripremljenom tekućom smjesom iz cisterne,<br />
zatim se grejderom izvrši miješanje<br />
a valjkom uvalja. Kemijski sastav tekućine<br />
čine naftalani-sulfomati s H-ionom<br />
a ova izuzetno kisela tekućina se<br />
pomiješa s vodom u omjeru 1:100 do 1:500.<br />
Zanimljivo je i paradoksalno da se takva<br />
razvodnjena smjesa miješa npr. sa glinastim<br />
tlom, no spomenuti H-ion pomiješan<br />
sa glinom pojačava njegovu stabilnost i<br />
kompaknost. Kod sanacije klizišta voda<br />
ne djeluje, odlazi odvodnim kanalima i<br />
nema bubrenja.<br />
Nakon tretiranja navedenim stabilizatorom<br />
dolazi do stvrdnjivanja tla, tijekom<br />
vremena postiže se čvrstoća materijala i<br />
nema više utjecaja vode. Sve je približno<br />
na nivou cementne stabilizacije a izostaju<br />
skupi građevinski radovi. Promet se može<br />
odvijati po tako tvrdoj i stabilnoj podlozi<br />
već poslije 3 dana. Zbog odvodnje rade se<br />
klasični jarci.<br />
Ovaj postupak može se provesti u bilo<br />
koje doba godine, ali se na preporuča pri<br />
niskim temperaturama, budući da je slabije<br />
djelovanje H-iona.<br />
.. .a zatim grederom temeljito izmiješa na dubinu od oko 30 cm.<br />
Nakon toga valjak načini svoj dio posla, da bi poslije tri dana sve<br />
bilo spremno za promet<br />
Metodom injektiranja tekućina se ubrizga u tlo na dubinu od tri metra, a pod pritiskom od<br />
100-150 atmosfera<br />
IZ ŠUMARIJE NOVA GRADIŠKA<br />
MOŽEMO LI MEHANIZIRATI UZGOJNE RADOVE?<br />
očetkom svibnja na području<br />
gospodarske jedinice<br />
»Podložje-Ključevi«, koja<br />
pripada šumariji Nova<br />
Gradiška, održan je instruktivni<br />
skup djelatnika zaduženih za rad<br />
traktorima »Steyer«, u okviru požeške<br />
Uprave šuma. Ova Uprava<br />
ima tri takva traktora i to u šumarijama<br />
Požega, Reternica i Nova<br />
Gradiška.<br />
Zastupnik lirme »Stever« za Hrvatsku<br />
gospodin Jerkovic iz Koske<br />
odazvao se molbi požeških<br />
šumara, koji su ga pozvali u svezi<br />
s radom, održavanjem i popravcima<br />
traktora, lako do sada u radu s<br />
njima nije bilo nekih osobitih poteškoća,<br />
upriličen je i drugi po redu<br />
instruktivni dogovor (lani je održan<br />
prvi), a s ciljem obostrane suradnje<br />
između proizvođača i korisnika,<br />
što može rezultirati smanjenjem<br />
troškova u radu s ovim<br />
traktorima.<br />
Gospodin Jerković objašnjavao<br />
je i demonstrirao nazočnima<br />
rad »Stayera« s priključnom rotacionom<br />
sitnilicom na pripremi staništa<br />
za prirodno naplođivanje.<br />
Razmišljanja o radu sitnilice su<br />
dvojaka: trebalo bi je koristiti po<br />
jednima samo površinski, u razini<br />
tla, da ne dođe do njihovog oštećivanja,<br />
a šumari se zalažu za to<br />
da noževi prodiru u tlo na dubinu<br />
2-3 cm, jer samo na taj način temeljito<br />
se odstranjuju pojedine vrste<br />
korova. Ima površina na kojima<br />
je dubinsko tretiranje nužno<br />
(npr. odstranjivanje amorfe), ali na<br />
mjestima gdje se npr. nalaze grupe<br />
drena, gloga i si. moguće ih je<br />
odstraniti ručnim alatkama a pritom<br />
ne upotrijebiti sitnilicu.<br />
Činjenica je da se šumskouzgojni<br />
radovi moraju sve više<br />
mehanizirati kao što je to slučaj u<br />
Komercijalna prodaja navedenog stabilizatora<br />
započela bi koncem lipnja a bit<br />
će uskladišten u Velikoj odnosno u »Vijaduktu«.<br />
Šumske ceste prosječno su široke<br />
3,5 m a na dužini kolnika jedan kilometar<br />
zauzimaju površinu oko 3.500 m 2 . Ako se<br />
uzme u obzir da je jedna litra stabilizatora<br />
dovoljna za 35 m 2 površine tla a da joj<br />
je cijena 110 dolara, onda bi troškovi stabilizacije<br />
tom tekućinom za jedan kilometar<br />
šumske ceste iznosili preko 10.000 dolara.<br />
Osim spomenute metode skerifikacije,<br />
poznata je u praksi i metoda injektiranja<br />
kada se tekućina ručno ili mehaničkim<br />
putem pod pritiskom od 100-150 atmosfera<br />
ubrizgava u tlo na dubinu od 3 metra.<br />
Oba postupka zasnivaju se na elektrokemijskoj<br />
izmjeni kationa u tlu i procesu<br />
stalne odnosno trajne stabilizacije tla.<br />
Prije primjene nužno je istražiti svojstva<br />
tla, razraditi plan stabilizacije te izraditi<br />
tehničku projektnu dokumentaciju. Neobično<br />
je važno da je tretiranje ovom metodom<br />
ekološki sigurno za okolno zemljište<br />
te biljni i životinjski svijet.<br />
Prednosti ovog suvremenog građevinskog<br />
postupka su višestruke a najvažnije<br />
su da su velike površine terena tretiraju u<br />
vrlo kratkom vremenu a troškovi su znatno<br />
manji od svih do sada primjenjivanih<br />
metoda.<br />
Bitno je da pri gradnji prometnica materijal<br />
lošije kvalitete ne treba premještati<br />
a poboljšavaju mu se svojstva. Iskorištenost<br />
mehanizacije je veća a obrađeni teren<br />
jeftiniji za održavanje. Nema opasnosti<br />
od vode, jer ju izmijenjene čestice tla<br />
ne mogu adsorbirati.<br />
S obzirom na dosadašnja pozitivna<br />
iskustva primjene ove metode u zadnjih<br />
nekoliko godina u SAD, Rusiji, Venecueli,<br />
Japanu, Južnoj Koreji i nekim drugim<br />
zemljama diljem svijeta, treba ozbiljno<br />
razmišljati o njenoj primjeni i u šumarskoj<br />
djelatnosti.<br />
Tekst i snimci:<br />
I. TOMIĆ<br />
Već je krajnje vrijeme da<br />
se uzgojni poslovi u<br />
šumarstvu izdignu iznad<br />
već tradicionalnih alatki<br />
poput kosira i sjekire<br />
susjednim državama Austriji i Italiji<br />
a hrvatsko šumarstvo treba slijediti<br />
evropske tokove. Kod našeg<br />
organizaciono-tehničkog osoblja<br />
treba razvijati osjećaj za tehničku<br />
kulturu a već je krajnje vrijeme da<br />
se uzgojni poslovi izdignu iznad<br />
kosira i sjekire. Pritom je osobito<br />
značajna stalna suradnja šumarskih<br />
i strojarskih stručnjaka.<br />
I. TOMIĆ