HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

More documents

Recommendations

Info

20. lipnja 1994. OVOG PROLJEĆA U NEKIM NAŠIM ŠUMARIJAMA PEPELNICA UGROŽAVA HRASTOVE ŠUME Prvi simptomi se obično uočavaju krajem svibnja, te početkom lipnja na mladim listovima vršnih izboja Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides Grif. et Maubl) je gljivični organizam, koji napada listove većine vrsta hrastova srednje i južne Europe. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i hrast kitnjak (Q petraea Liebl) naročito su osjetljivi na napad ovog patogena. Pepelnica se javila prvi puta kao epidemijsko oboljenje na početku ovog stoljeća. Od tada prisutna je u našim hrastovim šumama u slabijem ili jačem intenzitetu, što ovisi o raznim biotičkim i abiotičkim činiocima. Napad pepelnice slabijeg intenziteta ne uzrokuje veće štete, ali kod jakog ili vrlo jakog napada dolazi do oštećenja velikog djela lisne mase, što uzrokuje slabljenje stabla i gubitak drvne mase. Štete od pepelnice posebno su izražene na prirodnom pomlatku i sadnicima u šumi, te u šumskim rasadnicima. U hrastovim sastojinama, u kojima je bio napad defolijatora, štete od pepelnice mogu biti vrlo značajne. Drugo listanje poslije defolijacije pada u vrijeme klimatski povoljnijih uvjeta za razvoj pepelnice, te novi list može od nje potpuno stradati. Količina hranjiva utrošena na ponovno tjeranje lišća, kao i za prehranu patogena izgubljena je za prirast drva ne samo za godinu defolijacije, nego i za nekoliko daljnjih godina. Ukoliko se defolijacija i napadi pepelnice javljaju više godina uzastopce, dolazi do slabljenja hrastovih stabala, te ih napadaju mednjača Armillariella mellea KarstJ, druge ksilofagne gljive i insekti. Posljedica je odumiranje pojedinih stabala, grupa, pa i čitavih sastojina. U ovom slučaju pepelnica ima vrlo značajnu ulogu, jer uz ostale nega- ZAŠTO SU PLATANE BEZ LIŠĆA? ProLazeći naseljenim mjestima uočavamo intenzivno buđenje vegetacije. Vidimo iziistano drveće i grmlje, a mnoge su u intenzivnoj cvatnji. S druge strane gdje god vidimo platane ni na jednoj nećemo vi- I djeti lišće, već su krošnje gole, kao da Još nisu ni počele vegetirati. Priđemo li bliže, pa detaljnije pogledamo lako uočavamo da su i platane na vrijeme počele vegetirati. Ustici su se bili počeli razvijati, dostigli veličinu svega 2-3 cm. Uzrok ovoj pojavi je veoma jak napad gljive Apiognomonia veneta (Saec.) V. Hohn. Ova se gljiva može redovito naći na platanama ali u vrlo različitim intenzitetima. Gljiva prezimi u obliku peritecija u otpalom lišću i u suhim izbojcima u kori. U proljeće u vrijeme listanja platane iz otpalog lišća iz apotecija izlaze askospore i iz izbojaka konidije. ]edne i druge spore vrše zarazu lišća u vrijeme prolistavanja. Ukoliko u to vrijeme vlada hladnije i kišovito vrijeme, kakvo je upravo ove godine, dolazi do vrlo jakih primarnih i sekundarnih infekcija. Tada gljiva uništi gotovo svaki list u početku samog izlistavanja dobije se dojam da stabla nisu ni prolistala. Direktne mjere zaštite praktično se ne provode. Zahvaljujući jakoj regeneracijskoj sposobnosti platane stabla će za mjesec dana ponovno prolistati i na njima gotovo ni nećemo primjetiti kakve su štete preživjele. dr. Milan GLAVAŠ Pepelnica naročito ugrožava hrastov tivne čimbenike narušava stabilnost hrastovih šuma. SIMPTOMI Hrastova pepelnica je ektoparazit, čiji se micelij, konidiofori i konidije razvijaju na površini lista. Samo hife sisalice ili haustorije prodiru u epidermalne stanice mladih listova, iz kojih koriste hranjiva za rast patogena. Što je list mladi, lakše se ostvaruje infekcija, jer su kutikala i membrane epidermalnih stanica tanje i nježnije, pa ih haustorije lakše probijaju. Prvi simptomi se obično uočavaju krajem svibnja, početkom lipnja na mladim listovima vršnih izbojaka. Prvo se pojave male bijele okrugle mrlje, koje se šire, povezuju međusobno i konačno mogu prekriti cijelu površinu lista. Kod jačeg napada prevlaka prelazi i na mladi zeleni izbojak. Gljiva rastom svog micelija onemogućuje disanje i asimilaciju lista, koji gubi klorofil, kovrča se, pocrni i osuši. Kod jačeg napada odumiru i vršni izbojci. Pepelnica voli obilje svjetla, zato je napad jači na sadnicama na otvorenom prostoru, kao i na progalama u šumi. Napad je izrazito jači na izbojcima iz panja. Kao što je već spomenuto, poseban problem s pepelnicom nastupa u hrastovim sastojinama poslije napada defolijatora. BIOLOGIJA Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su temperature od 26-28°C. Kod optimalnih temperatura vrijeme inkubacije t.j. vrijeme od ostvarene infekcije do stvaranja konidija traje 3-4 dana. Takvi uvjeti u našem klimatu vladaju najčešće u lipnju i u srpnju. Mogućnost infekcije opada do kraja vegetacijske sezone, podmladak kada list postaje čvrst i otporan, a temperature više nisu u optimumu. Pepelnica se širi konidijama. One su vrlo lagane i mogu biti nošene vjetrom. Na površini lista konidije klijaju uz minimalnu količinu vlage. Dovoljna je samo zasićenost zraka vlagom, dok je za rast i širenje konidija pogodno suho, sunčano vrijeme. Konidije su lagane i nježne, brzo gube klijavost, ali se zato stvaraju u ogromnim količinama tokom čitave vegetacije. Infekcije mladih listova su moguće doklegod oni nastaju. Pri kraju vegetacijske sezone u pepeljastoj prevlaci na listu formiraju se plodna tijela, kleistoteciji, s askusima i askosporama. Kleistoteciji prezimljuju na otpalom lišću. U proljeće dozrijevaju, pucaju i askopore se oslobađaju. Na mladom listu hrasta askospore kliju i ostvaruju nove infekcije. Micelij gljive opet producira velike količine konidija, koje nastavljaju infekciju. Drugi oblik prezimljavanja gljive je pomoću micelija u pupu. Micelij se smjesti u pup u ljeti prilikom njegova formiranja, izlazi u proljeće istovremeno s ostvaranjem pupa, nastavlja rastom, stvarajući konidije, koje su sposobne inficirati mlado lišće hrasta i time se zatvara krug infekcija. SUZBIJANJE Obnova i podizanje hrastovih sastojina postaje sve češći i veći problem. Narušeni su ekološki uvjeti staništa i čitav lanac abiotičkih i biotičkih činilaca uzrokuje izostanak uroda žira, propadanje ponika i u krajnjem slučaju pojavu sušenja sastojina. U tom nizu negativnih činilaca pepelnica predstavlja problem, na koji možemo utjecati mjerama suzbijanja. Snimio: dr. M. Harapin Pepelnica se u početku subzijala samo u šumskim rasadnicima, kasnije se krenulo sa tretiranjem pepelnice na pomlatku u šumi. Posljednjih godina, u suvremenom šumarstvu Hrvatske, pepelnica se suzbija i aviotretiranjem na većim šumskim kompleksima i u starijim sastojinama. Pri tome se prednost daje sjemenskim objektima. Nekada se pepelnica suzbijala sumpornim i bakrenim preparatima. Danas se sve više primjenjuju sistemični fungicidi zbog njihovog profilaktičkog i represivnog djelovanja. Od sumpornih preparata korišten je elementarni sumpor, te kombinirani preparat sa sumporom Tridal S, a od organskih fungicida korišteni su: Karathan, Morestan i Kumulan. Međutim, sistemični fungicidi zbog svojih svojstava sve više potiskuju ostale preparate. Na tržištu ima veći broj ovih preparata, od kojih su najčešće upotrebljavani: Rubigan, Bavleton, Benlate Tilt, Afugan, Anvil, Alto, Sumiosam i dr. To je prilično dobar izbor preparata, koji omogućuje da se tretiranja u istoj sezoni ponavljaju s istim preparatom. Izmjena preparata je važna zbog mogućnosti adaptacije patogena na jedno sredstvo. Pregled preparata, koji su danas dostupni na našem tržištu, sa njihovim osnovnim karakteristikama prikazan je u tabeli. Ove godine vladaju posebno pogodni uvjeti za razvoj i napad pepelnice, zbog česte izmjene vlažnih i vrlo toplih vremenskih prilika. Stoga se preporuča stalno praćenje klimatskih prilika i pojava pepelnice, kako bi se pravovremeno poduzelo tretiranje. S obzirom na sve veću važnost pepelnice u procesu sušenja i propadanja hrastovih sastojina, treba poduzeti sve što je moguće, da se taj proces uspori. Dr. Marija HALAMBEK SREDSTVA ZA SUZBIJANJE HRASTOVE PEPELNICE Preparat Sumpor SC 80 Sulfopin Sumpor u prahu Tridal S Chromosul Karathan Morestan Kumulan Benlate Fungochrom Bavleton special Tilt 250-EC Rubigan EC Sumiosam SC-12.5 Afugan Anvil 5-SC Alto Aktivna tvar Sumpor 80% Sumpor 80% Element sumpor 99.6% Sumpor 72%, Nuarimol 0.4% Sumpor 80% Dinokap 36% Hinometionat 25% Nitrotal 17%, Sumpor 54% Benom« 50% Benomil 50% Triadimefon 5% Propikonazol 25% Fenarimon 12% Dinikonazol 12.5% Pirazofos 33% Heksakonazol 5% Ciprokonazol 10% Proizvođač Herbos, Cinkarna Pinus Herbos Dow-Elanco, Herbos Chromos Rohm & Haas Bayer BASF Du Pont Chromos Bayer CIBA-Geigy Dow-Elanco, Herbos Sumitomo Hoechst Herbos Sandoz Doza ili koncentracija 0.3-0.4% 0.3-0.4% 15-20 kg/ha 0.2-0.3% 0.3-0.4.% 0.06% 0.05% 3 kg/ha 0.04-0.1% 0.04-0.1% 0.05% 0.01% 0.6 l/ha ili 0.03% 0.03% 0.04-0.1% 0.03-0.05% 0.6-0.8 l/ha
20. lipnja 1994. »HRVATSKE ŠUME« I NOVI ZAKON O LOVU VELIKA PRILIKA ŠUMARIMA i^^^w ^^^M ^^H ^H^H ^^^H^^V ^M^M ^^^H ^^H^B «^ra ^UIMH w^^^^ ^ p r fl^H W ^HHH HM B M H M BMHB MM Hf HHHH MH MHM Donošenjem novog Zakona o lovu stvorene su mogućnosti za značajni razvoj lova i lovnog turizma, a »Hrvatske šume« dobile priliku da znatno bolje iskoriste svoje potencijale. nŠto znači pojam integral- og gospodarenja šumom? Na ovo pitanje postoji više odgovora. Jedan od odgovora glasi: integralno gospodarenje obuhvaća uzgoj i iskorišćivanje šuma, ali i gospodarenje divljači, dakle — gospodarenje šumom upotpunjeno gospodarenjem lovnim mogućnostima koje pruža šuma. Ovim i ovakvim stavovima vjerojatno su se rukovodili »pisci« novog Zakona o lovu, jer je on bitno drugačije odredio odnose u području lova od dosadašnjeg Zakona. U čemu su novine? Prije svega u vlasničkim odnosima, ali i u odnosima prema divljači: — Riječ je o afirmaciji lovišta s novim ciljem gospodarenja — komentirao je inž. Ivan Tarnaj, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Republici na sastanku radnih grupa Ministarstva i »Hrvatskih šuma« koje su dobile zadatke na pripremama za provođenje ovog Zakona u život — a novi cilj gospodarenja lovištima je uzgoj i zaštita divljači. Lovstvo je sastavni dio struke i mora dobiti punu afirmaciju... Novi Zakon o lovu poznaje dvije kategorije lovišta: vlastita lovišta (»ustanovljuje se na zemljištu iz članka 5 Zakona ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta tako da se • po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta«) i zajednička lovišta (koja »ustanovljuje nadležno tijelo na čijem području se nalaze površine zemljišta« na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta). Na površinama izvan lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik ili ovlaštenik prava zemljištem. Pravo lova može se stjecati i koncesijom u lovištima u šumama u državnom vlasništvu, o čemu odluke donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno zakupom u zajedničkim lovištima. Bitna odredba novog Zakona vezana je uz izradu lovnogospodarske osnove, bez koje lov divljači nije dopušten. Ostali članci Zakona odnose se na popis divljači, način raspisivanja i provođenja javnog nadmetanja za davanje lovišta u zakup, način izrade i donošenja lovnogospodarske osnove, uzgoj i zaštitu divljači, sprečavanje i naknadu šteta, upravni i inspekcijski nadzor, kaznene odredbe i" slično. Što ovaj Zakon znači za »Hrvatske šume«? U stavku 2 članka 15 Zakona stoji: »Dok pravo lova u državnim lovištima ne stekne pravna ili fizička osoba, u skladu s ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske povjerit će izvršavanje prava lova u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu«. Donošenje novog Zakona o lovu stvorilo je drugačije uvjete za razvoj lova i omogućilo ustanovljavanje državnih lovišta, lovišta Javnog poduzeća i lovišta koja će se davati u zakup, dakle integralno gospodarenje šumom u kome lov dobiva mjesto koje mu i pripada. Od donošenja Zakona do danas u tijeku su sve potrebne aktivnosti na utvrđivanju svih relevantnih činjenica i podataka potrebnih za ustanovljavanje državnih i lovišta kojima će gospodariti »Hrvatske šume«, pa se ovih dana očekuje i odluka ministra, koji je za te nadležan na osnovu članka 15 Zakona. Prema članku 16. Zakona »lovišta na površinama zemljišta koja nisu u vlasništvu države ustanovljuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba«. Riječ je o preostalim površinama na kojima će se ustanovljavati zajednička lovišta. — »Hrvatske šume« će dobiti na upravljanje milijun ha šuma — odgovorio je na pitanje novinara »Privrednog vjesnika« o primjeni novog Zakona inž. Josip Dundović, direktor Javnog poduzeća — gdje ćemo osnovati nova lovišta. Sad gospodarimo sa samo 33 posto lovnih površina. To je velika prilika. Trenutačno je u tijeku izrada prijedloga novih lovišta kojima će gospodariti »Hrvatske šume«, u kontinentalnom i primorskom dijelu zemlje. Budući da imamo sve uvjete — stanište, osoblje, znanje — uvjeren sam da će »Hrvatske šume« u idućih pet do sedam godina napraviti mnogo za razvoj lovstva i lovnog turizma. Jasno, na tržišnom načelu, vodeći računa o tome da se uspostavi sklad između broja divljači i šume. Razvoj divljači ne smije ići na uštrb šume. Uvjeren sam da ćemo u »Hrvatskim šumama« postići mnogo veće učinke nego do sada. Naši susjedi — mađari i Slovenci, na 100 ha šuma postižu u proizvodnji mesa od divljači (jelen, srna i divlja svinja) 29 kg mesa, a mi smo postizali 9 kg. Velike su, gotovo neslućene mogućnosti razvoja lovnog turizma u zemlji! Vesna CUNIĆ POČETNI KRITERDI ZA IZRADU PRDEDLOGA ZA USTANOVUAVANDE LOVIŠTA KOJA ĆE USTANOVITI MINISTAR (dijelovi teksta) OSNIVANJE LOVIŠTA akon o lovu donijelo je Zastup vijeće Sabora na sjednivišta u vlasništvu države dijeliti han (osim na području Južnog Za pretpostaviti je da će se lo Divljači se smatra i tetrijeb glu- Zničko ci održanoj 27. siječnja 1994. godine. na tri oblika gospodarenja: Velebita), te mačka divlja (osim na području Gorskog Kotara)... Prema zakonu o lovu pod pojmom lovišta smatra se: »Određena površina zemljišta koje predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korišćenje divljači i njenih dijelova.« Prema odredbama Zakona pravo lova stječe vlasnik ustanovljavanjem lovišta na vlastitom zemljištu. Šume i šumsko zemljište kojima gospodari 1. P. »Hrvatske šume« p. o. Zagreb su u vlasništvu države. Prema tome u skladu sa odredbama članka 13. Zakona o lovu, Republika Hrvatska će ustanoviti vlastita lovišta. Na svim šumskim i drugim površinama koje su u vlasništvu države, a nisu manje od 1.000 ha neprekidnog zemljišta i koje zadovoljavaju odredbe članka 13, dužni smo predložiti vlastita lovišta Republike Hrvatske. Lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države ustanovljuje ministar. — državna lovišta — za potrebe Republike Hrvatske — iovišta 3. P. »Hrvatske šume« p. o. Zagreb — lovišta za davanje u zakup, koncesija i dr.... ... Osnovni čimbenici za ustanovljavanje lovišta su: — vlasnički odnosi, — veličina i cjelovitost površine, te ekološke cjeline, — mogućnost uzgoja i zaštite divljači u brojnom stanju i vrsti da ukupno gospodarenje bude optimalno, — ekološka stabilnost ekosustava... ... Od tridesetak vrsta dlakave i pernate divljači koje po odredbama zakona spadaju u lovnu divljači za 3. P. »Hrvatske šume« p. o. Zagreb kao dominantne vrste: krupne vrste, jelen obični, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, divlja svinja, medvjed mrki, sitne vrste, zec obični, fazan, poljska jarebica, kamenjarka i divlja patka IZ ZAKONA O LOVU (dijelovi teksta) Članak 4. Divljač su dobro od interesa za Republiku i imaju njezinu osobitu zaštitu Članak 5. • (1) Pravo lova stječe: 1. vlasnik ustanovljavanjem lovišta na vlastitom zemljištu, 2. ovlaštenik prava na zemlju, ustanovljavanjem lovišta na: — zemljištu na kojem je stečeno pravo gospodarskog korištenja u svrhu lova temeljem koncesije. — zakupljenom zemljištu u svrhu lova. 3. druga pravna ili fizička osoba: — koncesijom prava lova na lovištu — zakupom ili podzakupom lova (2) Vlasniku i ovlašteniku prava na zemljištu bez prava lova određuje se naknada za ograničenjima kojima su podvrgnuti u ostvarivanju prava lova trećih osoba, u skladu s ovim Zakonom... Članak 9. O (1) Lovišta se mogu ustanoviti kao: otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači. (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. (3) Iznimno od stavka 2. ovog člana, otvoreno lovište se može ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha. (4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivan uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1.000 ha. (5) Uzgajalište divljači obuhvaća površine na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači namijenjene lovu i reprodukciji. Uzgajalište divljači može se ustanoviti samo za vlasnike zemljišta... Članak 18. (1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta ustanovljuju se zajednička lovišta. (2) Zajednička lovišta ustanovljuje nadležno tijelo na čijem području se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije. Stručnu komisiju osniva nadležno upravo tijelo... Članak 20. (1) Koncesija prava lova može se dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 20 do 40 godina. (2) Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom odrediti da se na pojedinim područjima Republike Hrvatske na kojima su ustanovljena državna lovišta ne može stjecati pravo lova koncesijom... Članak 27. (1) Davanje zajedničkih lovišta u zakup provodi se putem javnog nadmetanja prava lova za pojedino lovište uz obvezno stavljanje na uvid lovnogospodarske osnove... ŠUMARSKI FAKULTET I NOVI ZAKON O LOVU S^^E&RMB IK^BE(« umarski fakultet u Zagrebu će prijeći na pet-godišnji Šstudij, čime se otvaraju veće mogućnosti za kvalitetniju nastavu i veći broj sati terenske nastave. — Katedra za lovstvo zajedno s za to nadležnim organima — komentirao je ovu novost sa stanovišta svoje katedre doc. dr. Dominik Raguž, profesor — razmatra mogućnost ustanovljavanja nekih lovišta za potrebe nastave i provođenje znanstvenih radova. Provođenje novog Zakona o lovu pred ovu katedru, kao i pred Šumarsku školu u Karlovcu postavlja nove zadatke. Kako pristupiti nastavi i kvalitetnije osposobiti kadrove, pitali smo dr. Raguža? — Katedra će nastojati organizirati tematske seminare za izvršioce na terenu tamo gdje će se za to uka-. zati potreba, a šumarska škola u Karlovcu i tečajeve za lovočuvare i druge kadrove. Manji je problem obrazovanje i informiranje kadrova u lovnoj djelatnosti od stvaranja sklonosti i interesa za ovu djelatnost. Cesto puta začuđuje koliko je mali postotak šumarskih kadrova koji se s ljubavlju uključuju u problematiku lovstva. Istina je da se taj problem pojavljuje i zbog sistema stimuliranja radova u lovstvu i načina postavljanja zadataka. Nije lako u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima izvršavati zadatke u lovstvu, bilo uzgojne, bilo lovno-turističke, a tijekom preostalog vremena u danu voditi radove na sječi, uzgoju, doznačivanju ili na drugim zadacima u šumi, često puta opterećen poslovima lovstva... Na fakultetu postoji i postipiomska nastava iz područja lovstva, te se kroz ovaj vid nastave obrazuju specijalisti i magistri. Ovaj profil kadrova će morati pronaći svoje mjesto i pri provođenju novog Zakona o lovu. — Specijalisti i magistri — kaže dr. Raguž — moraju preuzeti ne samo mjerodavno izvršavanje stručnih zadataka u lovstvu, već biti i nosioci znanstvenog rada na nivou države i na nivou međunarodnih organizacija. Oni moraju biti organizatori savjetovanja, kongresa, seminara i svih drugih lovnih manifestacija. Osim toga oni će morati biti i članovi Međunarodne organizacije Conseit international de la chosse (C1C), koja ima stalno tijelo sa sjedištem u Parizu. Hrvatska je član ove Međunarodne organizacije, kad i drugih međunarodnih organizacija, poput Congress of the intemation union game Biologigits (Međunarodni kongres lovaca biologa), koji nema stalno tijelo, kao ni Svjetski kongres za lovstvo... V.C.
Page 1 and 2: 36 GODINA III ZAGREB 20. lipnja 199
Page 3 and 4: 20. lipnja 1994. Među brojnim uzva
Page 5 and 6: 20. lipnja 1994. ŠUMARIJA VELIKI G
Page 7 and 8: 20. lipnja 1994. UPRAVA ŠUMA BUZET
Page 9 and 10: 20. lipnja 1994. AVIOTRETIRANJE NIZ
Page 11: 20. lipnja 1994. PROBLEMI I RAZMIŠ
Page 15 and 16: 20. lipnja 1994. KULTURA • RAZONO

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?