HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

More documents

Recommendations

Info

20. lipnja 1994. U VIRJU VRLO AKTIVNO DJELUJU MLADI ČUVARI PRIRODE Radom u toj sekciji, tisuće mladih počelo je misliti i raditi zeleno, ekološki, a tu ljubav prema prirodi, prenose i na svoje najbliže. STUDENTI NA TERENSKOJ NASTAVI AVIONOM EFIKASNIJE Studenti četvrte godine katedre zaštite šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveli su pod vodstvom prof. dr Milana Glavaša dan terenske nastave u šumariji Čazma. Zanimljivost ovog sata, bolje reći dana u šumi, koji studenti redovno obavljaju, jest o tome što su se na terenu našli studenti ponovo oživjele katedre zaštite. — Mi studentima možemo pričati o avitretiranju, o pepelnici, zaštiti, no to treba vidjeti na terenu. Jer to su studenti četvrte godine koji će sutra, možda i ovdje, početi raditi, govori prof. Glavaš. Osnovne podatke o šumariji te poslovima zaštite prezentirali su upravitelj čazmanske šumarije inž. Mile Jelić i revirnica inž. Vera Pavić. U predjelu Jantak studenti su mogli vidjeti demonstraciju gašenja požara avionom te kako izgleda avitretiranje protiv pepelnice, dok je u odjelu 11 Čazmanskih nizinskih šuma prikazana zaštita šuma protiv pepelnice vučenim atomizerom. Mogli su se iz prezentiranih podataka uvjeriti koliko je zaštita protiv pepelnice avitretiranjem ne samo brža i efikasnija već i znatno jeftinija. A/a slici: grupa studenata katedre zaštite šuma u Čazmi. Posjet šumama u Repašu, uvijek su zanimljive za stručnjake, a ovaj puta bile su pravi doživljaj za Mlade čuvare prirode. Na kraju i zajednička fotografija za uspomenu. Povodom Svjetskog dana zaštite čovjekova okoliša, u Virju je održan V. Susret mladih čuvara prirode, Koprivničko-Križevačke županije. Petu godinu zaredom, učenici i nastavnici o.š. »Prof. F. V. Šignjar« iz Virja, bili su domaćini učenicima — mladim čuvarima prirode i njihovim nastavnicima iz svih škola sa Koprivničko-križevačke županije, a ovogodišnjem susretu bili su nazočni i mladi čuvari prirode iz Zagrebačke i Virovitičko-podravske županije. Sekcija Mladi čuvari prirode, osnovana je u okviru Hrvatskog biološkog društva, prije 20 godina, pod vodstvom prof. dr. Vicka Pavičića, a u o. š. u Virju takva sekcija osnovana je prije 14 godina. Kroz to vrijeme, u njezin rad bilo je uključeno preko 2000 učenika, koji su zahvaljujući radu u toj sekciji, počeli intenzivnije misliti i raditi zeleno, ekološki, a tu ljubav prema prirodi, prenosili su i na svoju okolinu. Prije pet godina, prišlo se organizaciji susreta mladih čuvara prirode, u kojem su sudjelovale škole sa područja tadašnje općine Đurđevac. Svake naredne godine bilo je sve više sudionika na tim susretima. Učenici su sami obrađivali pojedine ekološke teme i sami iznosili svoja predavanja. Tako su između ostalog, na ranijim susretima obrađene teme »kvaliteta vode* i »livade«, a ove godine za temu su odabrali »šume«. Za razliku od ranijih susreta, ove godine su vrijedni organizatori, koje predvodi ravnatelj o. š. iz Virja i veliki zaljubljenik u prirodu mr. Dražen Podravec, pozvali naše eminentne stručnjake, koji su održali vrlo zanimljiva predavanja. Prof. dr. Branimir Prpić izlagao je na temu »Šume u Hrvatskoj danas«, prof. dr. Ivan Šugar sa PMF-a, govorio je o »šumskim fitocenozama«, a rođeni Virovec prof. dr. Ivo Matoničkin, također sa PMF- -a, govorio je na temu »životinjski svijet šuma«. Mr. Margita Šiler, stručni suradnik za ekologiju U. Š. Koprivnica, govorila je o »životu na drvu«. Nakon svih predavanja, koja su bila vrlo zanimljiva i iskrenim dječjim pljeskom nagrađena, svi sudionici susreta, njih sedamdesetak, posjetili su šumariju Repaš i razgledali najljepše šume hrasta lužnjaka. U šumi su čuli odgovore na mnoga pitanja i tako dobili nova saznanja o šumi, što ona znači i kakav utjecaj ima na život čovjeka i čitave prirode. Uz o. š. »Prof. F. V. Šignjar« iz Virja, kao suorganizatori i pokrovitelji ove vrijedne akcije, bili su »Hrvatske šume« U. Š. Koprivnica i INA-Naftaplin — radilište Molve. Na kraju susreta, gosti su zahvalili djelatnicima o. š. iz Virja, na uloženom trudu kroz ovih pet godina, prilikom organizacije ovih susreta, istaknuvši da se usprkos mnogim poteškoćama, ovi susreti nipošto nesmiju prekinuti. A vrijedni organizatori iz Virja i tisuće mladih čuvara prirode iz ovogdjela Lijepe naše, zavrijeduju veću podršku i gospodarskih i političkih subjekata, kako bi se ovi susreti i idućih godina nastavili, pa čak i proširili i podigli na još višu razinu. Marijan DOMOVIĆ U ĐURĐEVCU JE USTROJENA NAJMLAĐA, NAJPLEMENITIJA I NAJZELENIJA VOJSKA MALI ZELENI VITEZOVI rije dvije godine, u tijeku domovinskog rata, kad su očevi bili na prvoj crti bojišnice, a mame plele čarape i rukavice za branitelje, gospođa Anđela Lenhard-Antolin je odlučila i djecu uključiti u obranu svoje domovine Hrvatske. Preko Radio Đurđevca, gdje radi kao novinar i urednik, pozvala je djecu da dođu saditi drveće, kako bi se nadoknadila sva ona porušena i popaljena stabla, koja je agresor nemilice uništavao u Baranji, Dubrovniku, Plitvicama, Slavoniji i u drugim dijelovima Lijepe naše. Pozivu se odazvalo 50-tak mališana i zasadilo svoja prva stabla. Oni su na Đurdevo u Đurđevcu dali svečanu prisegu, da će paziti na svoja stabla i da će čuvati i brinuti da njihova okolina, zavičaj, Podravina i domovina Hrvatska, uvijek bude lijepa, čista, zdrava i zelena. Tom prisegom postali su Mali zeleni vitezovi, a od Radio Đurđevca dobili su i službene iskaznice. Tijekom protekle dvije godine bilo je šest akcija u koje se uključivao sve veći broj djece, tako da je časnu titulu Mali zeleni vitez, primilo preko 500 djece. Uz pošumljavanja i ozelenjivanja površina, radili su i na sakupljanju papira, plastike, staklene ambalaže i metalnog otpada. Male zelene vitezove koji su sudjelovali u svim akcijama, na posebnim svečanostima proglašava se Malim zelenim vitezovima prvog reda. Medu malim zelenim vitezovima ima i odraslih, koji su aktivno djelovali u ekološkom pokretu u ovom dijelu Podravine i čitavo vrijeme pomagali da se zeleni pokret U toj su »vojsci« mališani do 12 godina starosti, na originalan način kroz igru i zabavu, uključeni u mnoge ekološke akcije na ovom području Malih zelenih vitezova razvija i raste. Oni nose titulu Mali, Veliki zeleni vitez. Za sada tu časnu titulu nose: književnica Božica Delušić, predsjednica ekološkog društva u Đurđevcu, mr. Dražen Podravec, ravnatelj o.š. Virje, inž. Pero Kušt, direktor DKP »Komunalije« iz Đurđevca, agronom Ivan Franjić iz Đurđevca, književnik Pajo Kanižaj iz Zagreba, učenica Ana Žalac, voditeljica dječje emisije Radio Đurđevca »Mudra glava« i Anđela Lenhard-Antolin, novinar i urednik Radio Đurđevca, koja je izmislila Male zelene Vitezove. Mali zeleni vitezovi spremni su za nove akcije i nastavak obrane svoje domovine Hrvatske, doduše na svoj zeleni, ekološki, ali nimalo beznačajan način. A ovaj primjer nam kazuje, kako se jedna divna ideja, na originalan način može staviti u funkciju edukacije mališana, koji na taj način, kroz zabavu i igru, od malih nogu razmišljaju i rade na očuvanju i oplemenjivanju svog životnog okoliša. ^_ 0_ PROTUPOŽARNA ZAŠ Tijekom ove godine na karlovačkom području nije bilo velikih požara — rekao je Stjepan Dobrinić, zapovjednik Vatrogasne postrojbe MUP-a PU Karlovac prilikom osposobljavanja i provjere znanja iz zaštite od požara sedamdesetak radnika karlovačke Uprave šuma, s kojima je proveo dva dana pričajući im o opasnostima od požara i pokazujući im praktične mjere zaštite. Procjenjujući ovogodišnje stanje na području Karlovačke županije zapovjednik postrojbe je dodao: — (mali smo veći požar na području Generalskog Stola i Tounja, koje su gasile naše postrojbe zajednički s dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Za razliku od prošle godine, kada smo imali veći šumski požar na području Draganića (podzemni u lužnjakovoj sastojini) i na području Sv. Gere (u šikari, travi i kupini) — ove godine nismo imali značajnijih šumskih požara. Dok je požar u gradu daleko složeniji i opasniji, jer su najčešće u pitanju ljudski životi, šumski požari se događaju na otvorenom prostoru i manje su opasni, ali problemi nastaju ako se požar događa u mladim šumama, posebno crnogoričnim. Zato je potrebno osposobiti ljude koji su prisutni na terenu, jer oni mogu spriječiti širenje požara ili ga ugasiti u začetku. Čovjek je najhitniji faktor zaštite od požara. Vatrogasna kultura je svugdje u svijetu na određenom nivou, pa je i mi moramo imati... S Upravom šuma Karlovac smo dosada imali vrlo dobru suradnju i poduzimane su potrebne mjere na protupožarnoj zaštiti, iako se uvijek može učiniti više. Kako? Čišćenjem šumskih površina, izradom protupožarnih puteva i prosjeka, pojačanim osmatranjem, izgradnjom UKV-sustava .. . Ako se požar uoči na vrijeme i locira po vrsti — mi možemo djelovati brže i učinkovitije. Nadamo se da će ove godine biti manje požara, jer smo se bolje pripremili i osigurali više sredstava za protupožarnu zaštitu, pri čemu mislim na područje cijele Hrvatske, uključujući i Dalmaciju, jer su nabavljena i dva »polovna« Canadera, koje će nam ustupiti HV ... Polaznici dvodnevnog osposobljavanja za zaštitu od požara su naučili koristiti i različite aparate za gašenje požara, od brentača prilagođenih za gašenje manjih šumskih požara do najsuvremenijih aparata, ali i ostalu vatrogasnu opremu i uređaje. V. Cunić
20. lipnja 1994. AVIOTRETIRANJE NIZINSKIH ŠUMA je proljeća u nizinskim ima, na području UŠ ivnica, primijećena povelikog i malog mrazovraćenju je izvješćivana i šumarski institut ]aso. Nakon što su dr. Miarapin i mr. Petar Durjeledali lokalitete na kojiošlo do defolijacije od a, utvrđeno je da šumati golobrst te da treba i mjere zaštite, etiranje je izvršila firma ation« iz Čazme. Mikroniranje insekticidom Fastac, izvršeno je na oko 1500 ha površine, od čega na području šumarije Koprivnica u g.j. koprivničke nizinske šume 1<strong>36</strong> ha, u šumariji Repaš u g.j. Repaš-Gabajeva greda 441 ha, na području šumarije Đurđevac u g.j. đurđevačke nizinske šume 423 ha i u šumariji Kloštar Podravski u g.j. Svibovica na oko 500 ha. O uspješnosti aviotretiranja upoznao nas je stručni suradnik za zaštitu šuma UŠ Koprivnica, RIJETKOSTI NAŠIH SUMA inž. Stjepan Vrček: »Kolaudaciona komisija u kojoj su bili šef proizvodnog odjela inž. Josip Gregurec, stručni suradnik za zaštitu inž. Stjepan Vrček i upravitelji šumarija, pregledala je tretirane površine. Na kontrolnim pločama kao i na tlu pronađen je veliki broj uginulih gusjenica, nije se čulo šuštanje lišća koje inače stvara izmet koji pada na zemlju, pa je komisija utvrdila da je akcija aviotretiranja u potpunosti uspjela«. e melioracijama iz Motovunske šume i praktički nestalo stare izvorne šume a lužnjaka, poljskog jasena i brijesta, idaleko znane motovunske tartufe ova dolini rijeke Mirne čuva još jednu prijetkost: kulturu močvarnog taksodija, ne vrste drveća kojeg su domovina li tereni i porječja sjevemoameričkog ita. Kultura je podignuta daleke 19<strong>36</strong>. na površini od 0,70 hektara, te je uz Rima, ističu u Upravi šuma Buzet, je- ^a u ovom dijelu Europe, iz proteklih pola stoljeća stabla taksotigla su prsni promjer od oko 30 centi- Ono malo posječenih stabala u uzgojivatu našlo je dobru prođu kod proizroleta. Drvo mu se dobro cijepa, trajekorativno, rekao nam je dipl. inž. Raukačić agilni šef Odjela za proizvodtske Uprave šuma. ci: Radovan Lukačić pred kulturom og taksodija u Motovunskoj šumi A. F. dioksida i produkta njegove konverzije, kao ZABRANITl ČISTE SJEČE U PANJAČAMA i utjecaj dušičnih spojeva na prehranu i Zakonu o šumama članak 41. stavci trećoj, određeno je da u slučaju čiste njača, makije, šikaaka mogu se samo tati površine na koje vršiti sječa, nsko obilježavanje •adnja za izvršenje sče. Poznato je da 3ta sječa nazaduje u sastojine i devastira kakova sastojina je r ljiv dio šume i to je miji razlog apsolutme čiste sječe šume bilo kojeg uzgojnoga oblika, pa tako i panjače. Sa šumama kao prirodnim fenomenom treba gospodariti potrajno u vremenu i prostoru kontinuirano. Šume niskog uzgojnog oblika ili panjače u Hrvatskoj zauzimaju 606.841 hektara i predstavljaju »mrtvi kapital« koji treba pretvarati u viši uzgojni oblik odgovarajućim zahvatima, radi veće koristi. Za napomenuti je da šumari praktičari na djelu i M. D. uređivači u programiranju protiv čistih sječa i iste ne provode niti predviđaju. Samo iz ovih par naznaka u ovome osvrtu proizlazi da pomenutu odredbu za prostorno obilježavanje panjača treba izuzeti iz Zakona o šumama koji će se uskoro vjerojatno mijenjati zbog organizacijskih mjera i kreacije gospodarenja šumama što neminovno je nametnuto dolaskom demokratskog sustava. Radenko Marušić NEKA NAUČNA SAZNANJA OSTECENOST KROŠANJA GLAVNIH VRSTA DRVEĆA anas se pouzdano zna da kemijsko opte zraka, vode i tla industrijskom Drećenje polucijom, prometom, urbanizacijom i ostalim djelatnostima industrijske civilizacije nepovoljno utječu na šumske ekosustave. Kada se ovaj nepovoljni utjecaj otpada pojavljuje zajedno s klimatskim ekcesima te pod nepovoljnim utjecajem reljefa, geološke podloge, tla i hidroloških promjena, u šumskim sastojinama se pojavljuju vrlo značajna oštećenja drveća koja ugrožavaju sirovinsku i ekološku funkciju šume. Pojava propadanja šuma u Hrvatskoj postaje iz godine u godinu sve izraženija. Naročito su pogođene bukovo-jelove šume Dinarskog gorja i nizinske šume hrasta lužnjaka u Posavini i Podravini. Tako je hrast lužnjak nepovratno oštećen 28 posto, a obična jela 73 posto (stupnjevi oštećenosti od 2—4). AMERIČKI TAKSODIJ U ISTRI U našim istraživanjima analiziramo širine godova odnosno tijek radijalnog prirasta kod glavnih vrsta šumskog drveća, a rezultate uspoređujemo s količinom olova u Of i Ah horizontima tala, koristeći pritom metodu mikrostaništa i s oštećenošću krošnje... ZAKLJUČAK 4) Radijalni prirast hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve i obične jele od uzoraka iz područja točaka bioindikacijske mreže u Hrvatskoj nije u svezi s količinom olova iz Of i Ah horizonata tala istih lokaliteta. Između stupnja oštećenosti stabala i radijalnog prirasta veza postoji. Q Radijalni prirasti obične bukve, hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka pokazuju trend opadanja od osamdesetih godina do danas.' Kod ovih vrsta drveća je naročito izražen pad radijalnog prirasta u sušnoj 1988. godini, što upozorava na dominantnost klimatskih ekcesa. Q Iz ovih rezultata vidimo da radijalni prirasti šumskog drveća predstavljaju dobar indikator stanja organizma i da je opadanje radijalnog prirasta započelo prije vanjskih znakova oštećenosti, što još više potvrđuje indikatorsku vrijednost prirasta. Q Smatramo da prilikom obnove šuma koje su opustošene propadanjem treba koristiti autohtone vrste drveća uključujući i pionirske vrste drveća, ako je to potrebno, s time da se teži što većoj spontanoj raznolikosti šumskog ekosustava. Kako se trend onečišćenja šuma i dalje nastavlja, potrebno je poduzimati mjere zaustavljanja emisija, kako u nas tako i u Europi. © Zbog popravljanja stanja šumskih tala, a naročito tamo gdje je aciditet Ah horizonta pao ispod kritičnih pH 4,2 kiselost je potrebno smanjiti korišćenjem prikladnog melioracijskog sredstva (kalcifikacija ili dr.). »Šumarski list", br 1—2, 1994. g. Pripremila: V. C. UTJECAJ IMISOA NA PREHRANU DRVEĆA ODNOS OŠTEĆENOSTI HRASTA LUŽNJAKA U velikom broju radova utvrđen je utjecaj imisija na prehranu šumskog drveća (Baule 1984., Huttl 1986., Komlenović 1989., 1992., Komlenović i Rastovski 1992., Zottl i Huttl 1986. i dr.). Djelovanje sumpor drveća sasvim je logičan, jer su dušik i sumpor biogeni elementi. Zbog sve većeg opterećenja atmosfere dušičnim spojevima, u našim je kulturama nedostatak dušika danas značajno manji nego prije dvadeset godina. U blizini Željezare Sisak i na području grada Zagreba utvrđene su povišene koncentracije željeza u iglicama četinjača. Djelovanje sumpor dioksida na prehranu šumskog drveća sumporom utvrdili smo u više područja Republike Hrvatske, i te rezultate prikazali u nizu naših radova. Imisije na prehranu drveća utječu i posredno. Istraživanje prehrane obične smreke na Velebitu i u Gorskom kotaru pokazala su da je u razdoblju od 20 godina došlo do značajnog pada koncentracije magnezija u njenim iglicama. Ova je pojava zapažena već ranije na Schwarzwaldu, Hillsu i Vogezima, ali i u kulturama običnog bora u istočnom dijelu Njemačke. Pored imisija to se u Njemačkoj tumači intenzivnim iskorišćivanjem biomase kroz duže vremensko razdoblje, te nepovoljnim utjecajem monokultura smreke na tlo. Tu do izražaja dolazi i genetska specifičnost prehrane, jer je nedostatak magnezija jače izražen kod određenih provencijencija. Tako npr. na Schwarzwaldu na distričnim smeđim tlima jedna provenijencija smreke najčešće ima niske koncentracije magnezija (ispod 0,07 posto Mg), što je popraćeno i vidljivim simptomima nedostatka magnezija... ZAKLJUČCI ... Kod jako oštećenih stabala hrasta lužnjaka na tri lokaliteta u Pokupskom bazenu utvrđeno je sniženje koncentracije dušika, kalija, kalcija i magnezija u lišću u odnosu na malo oštećena stabla. Kresanje koncentracija elemenata prehrane u lišću tijekom vegetacijske sezone pokazuje sličnu sliku bez obzira na oštećenost stabala. Koncentracije kalija bile su niže kod jače oštećenih stabala lužnjaka tijekom čitave vegetacije, a koncentracije dušika i fosfora niže prvenstveno u drugom dijelu vegetacijske sezone. Jače oštećena stabla sadržavala su u lišću više sumpora. Kloroplasti jako oštećenih stabala nemaju normalnu strukturu, već strukturu koja karakterizira ubrzane procese starenja lišća. "Šumarski list-, br. 1—2, 1994. g. V. C. Panjača cera i medunca u kojoj su izvršene uzgojne mjere — stara 22 god. IZ ŠUMARSTVA SVIJETA FIZIČKA OSTECENOST STABALA »Šumarskom listu« (br. U 3-5/1993.) čitamo konstataciju mr. Ivana Martinića da »u usporedbi s konjskom zapregom privlačenje adaptiranim velikoserijskim traktorom uzrokovalo je brojnija oštećenja (i) da obujam oštećenja raste s većom mehaniziranošću rada«. Dodajmo da su i istraživanja u Francuskoj pokazala korisnost konjske vuče u šumi, kako po šumu, tako i po ekonomičnost. Ovim podacima pridružujemo podatke koje je dipl. ing. Norbert VVinkler objavio o istoj problematici u »Osterreichische Forstzeitung« (br. 10/1993.). Kao i u Francuskoj i ovdje se radilo o tanjim sortimentima: smrekovi trupci do maksimalno 0,116 m J po komadu i celuloznoj oblavini mase, s jednim izuzetkom, oko 0,40 m s po komadu, te borovih stupova mase 0,151 m 3 . Tri sastojine imale su nagib između 5 i 20 posto, a dvije između 20 i 40 posto. Dnevni učinak privlačenja u sastojini nagiba 20—40 posto konjem iznosio je 32,87 m 5 , a traktorom 39,82 m J ili 121,14 posto u odnosu na konje, a u sastojini nagiba 5—20 posto te su brojke bile 27,92 za konje, a 30,31 za traktor ili 108,56 posto u odnosu na konje. Oštećenja su kod traktorske vuče iznosila 41,4 posto na deblu, 58,6 posto na žilištu, a kod konjske vuče ti postoci iznose 22,2 posto i 77,8 posto. Međutim, omjer u prosječnim veličinama rana bio je obrnut, jer su one kod konjske vuče veličine 10 cm 2 iznosile 70,4 posto, a kod traktorske 41,1 posto, a za ozljede veće od 30 crn* 3,7 posto kod konjske vuče, a 17,1 posto kod traktorske: razlike do 100 posto bile su ozljede između 10 i 30 cm 2 . Kod ozljede debla računate su one na visini preko 30 cm, a one ispod te visine kao ozljedu na žilištu.oskar PIŠKORIĆ »Šumarski list«, br. 1 —2, 1994. g.
Page 1 and 2: 36 GODINA III ZAGREB 20. lipnja 199
Page 3 and 4: 20. lipnja 1994. Među brojnim uzva
Page 5 and 6: 20. lipnja 1994. ŠUMARIJA VELIKI G
Page 7: 20. lipnja 1994. UPRAVA ŠUMA BUZET
Page 11 and 12: 20. lipnja 1994. PROBLEMI I RAZMIŠ
Page 13 and 14: 20. lipnja 1994. »HRVATSKE ŠUME«
Page 15 and 16: 20. lipnja 1994. KULTURA • RAZONO

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?