HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

More documents

Recommendations

Info

20. lipnja 1994. VLADA, KOMORA I SINDIKATI Riječju, misle članovi Glavnog odbora, sindikat je oko kreiranja uvjeta korištenja godišnjih odmora ove godine potpuno zaobiw Bura u čaši vode zbila se oko društvenog standarda, odnosno oko uvjeta ljetovanja ove godine. Pljuštala su pitanja i mišljenja'članova Glavnog odbora o tome »kako je moguće da se odluka o organizaciji rada i uvjetima korištenja objekata društvenog standarda donese a da sindikat nije bio konzultiran« (Delnice); da je, bez obzira što je to posao kao i svaki drugi kojim se direkcija bavi, sindikat morao sudjelovati u utvrđivanju nekih elemenata korištenja godišnjih odmora (Split); kako to da se sav posao vodi kroz pravnu službu a da sindikat u tome ne sudjeluje (Ogulin), itd. GODIŠNJI ODMORI PRED NAMA SOft^fl 1PP IBftliRIlfPII (ilflillillffi (juwlJU Uu tbuuUUUUulJu UUUUUULMLAJLI i den. No sindikalce nije zasmetalo samo to već i neke od odredbi iz odluke. A najviše — cijene. Jednodušno je mišljenje da su one previsoke i za odmarališta i za kamp kućice i za apartmane. Najviše je primjedbi došlo iz podružnice Delnice. Njihoya povjerenica Vlatka Drakulić Štiglić ustvrdila je da je ovo tema koja se doista tiče sindikata, da su cijene »drastično visoke obzirom na plaće djelatnika«, da su neki kriteriji neprihvatljivi, isto tako da nije moguće da za djecu nema popusta u kamp kućicama. Isto tako da bi bilo poželjno da se u odmaralištima i drugim objektima koristi vlastita radna snaga. Još jednom se osvrnula na problem »dviju soba« delničkog odmarališta u M. Lošinju koje su dodijeljene Drvenjači i s tim u vezi pomanjkanja kapaciteta... Sindikalci jesu za to da se porodicama poginulih u domovinskom ratu kao i izbjeglicama omogući besplatan boravak u našim objektima, istakao je Cutvarić iz bjelovarskog povjereništva, ali da se to ne prelama preko visoke cijene već da to snose Hrvatske šume. A cijene je ilustrirao ovako: »Ako netko ima plaću od 2.500 bodova, kao ja, a za boravak u odmaralištu treba mu za ženu s dvoje djece oko 1.000 DEM, onda su to dvije vrlo teško spojive stvari.« Zauzet je stav da se pred Upravni odbor Hrvatskih šuma ide s kompletnim prijedlogom sindikata koji, generalno, traži sniženje cijena za 30 posto, te da se za ubuduće dogovori da u izradi ovakvih dokumenata treba sudjelovati i sindikat. Pripremio: M. Mrkobrad GLAVNI ODBOR HSS RASPRAVLJAO O UGOVORU POTPISANOM IZMEĐU VLADE, SINDIKALNIH SREDIŠNJICA I GOSPODARSKE KOMORE, O PLAĆAMA, I IZRAZIO NEZADOVOLJSTVO NEKIM ODREDBAMA NEZADOVOLJNI NAJNIŽOM UTVRĐENOM PLAĆOM Hrvatski sindikat šumarstva nije odveć zadovoljan nekim odredbama nedavno potpisanog Ugovora između Vlade, tri sindikalne središnjice (SSSH, KNS, HUS), Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske udruge poslodavaca, rečeno je na posljednjoj sjednici Glavnog odbora HSŠ. Pozitivno jest da Vlada više neće plaće regulirati uredbama već će se ovo osjetljivo pitanje utvrđivati granskim ugovorima koji trebaju biti sklopljeni do 31. listopada, no koliko će tko biti zadovoljan Ugovorom utvrđenim pravilima igre, pokazat će se kasnije. Šumarski sindikat, kao član Saveza SSH, jednog od potpisnika Ugovora, ponajviše zamjerki upućuje na najnižu utvrđenu osnovnu plaću (čl. 5) u iznosu od 667 K. Predsjednica HSŠ Gordana Colnar ističe da je koordinacija sindikata tražila povećanje najniže osnovne plaće na 1,2 milijuna, da je bilo riječi o dogovorenih 900.000, da bi na kraju ispalo spomenutih 667.000, »što je u središnjici ocjenjeno kao uspjeh«. Takvo mišljenje nikako ne dijeli Željko Cutvarić iz bjelovarske podružnice koji se ne može načuditi kako to središnjica (Savez SSH) pristaje na tako nisku najnižu plaću a »istovremeno u samoj središnjici dijeli visoke plaće«! Članovi Glavnog odbora HSŠ smatraju također da u Ugovoru predviđeno povećanje prosječne mase plaća za 2 posto za razdoblje lipanj-listopad u odnosu na masu plaća u svibnju neće previše stimulativno djelovati u šu PLAĆE? marstvu. Takva politika plaća, misli Vlatka Drakulić Štiglić iz podružnice UŠ Delnice, uzrokom je što najbolji radnici odlaze iz poduzeća, formiraju poduzetničke grupe i za tjedan dana zarade ono što su prije za mjesec dana. Ljudi su svedeni na golu egzistenciju, kaže ona, i dok se mala grupica bogati velika većina radnika i dalje siromasi. Sindikat se treba boriti za bolje plaće a ne za nekakve cipelarine i dodatke. Pozitivnim je ocijenjeno to što po Ugovoru (čl. 2) i javna poduzeća mogu sklapati granske kolektivne ugovore a to znači i mogućnost da se izbore za neka poboljšanja stanja. A šumarski sindikat kao da je unaprijed predvidio takvu mogućnost pa je već izrađen i upućen na raspravu u sve podružnice prijedlog Granskog kolektivnog ugovora za šumarstvo. Riječ je o svojevrsnom »malom Ustavu« od 187 članaka koji obuhvaća sve segmente života i djelovanje, od radnih odnosa, plaća, naknada do disciplinskih postupaka, obrazovanja, uvjeta za rad sindikata i zaključivanja ugovora. Kao prilog predložen je i popis zanimanja i radnih mjesta po stupnjevima složenosti (platni razredi). Primjedbe iz podružnica kako su ih iznijeli sindikalni povjerenici mogle bi se svesti na nekoliko osnovnih. Najveći dio primjedbi odnosi se na — norme. One bi trebale biti takve da se ne mogu prebacivati više od 25 posto (Našičani predlažu čak 50 posto). Zagrebačka podružnica misli da bi u ugovor trebalo ugraditi i uvjete kreditiranja stambene izgradnje. Omjer najniže i najviše plaće u poduzeću ne bi trebalo biti veći od 1:5. I najniža osnovna plaća predmetom je više primjedbi. Iz bjelovarske podružnice stiže prijedlog da ona ne bi smjela biti niža od milijun dinara. Sada slijedi razmatranje, grupiranje i usvajanje primjedbi kojih će biti još, a o pročišćenom tekstu izjasnit će se, kad za to dođe vrijeme, Skupština HSŠ. NI. NI. Temeljem članka 10. Ugovora o plaćama Hrvatski sindikat šu- 1 marstva obratio se zajedničkoj Komisiji za tumačenje i provedbu Ugovora sa zahtijevom da se DP »Hrvatske šume« p.o. Zagreb odobri izuzeće od ograničenja mase plaća. Razlog ovakovom zahtijeva sasvim je jasan — niske plaće u djelatnosti šumarstva. Kako svi pokazatelji neminovno ukazuju na pad udjela plaća po svim kriterijima i stalno zaostajanje u uporedbi sa isplatama u drugim javnim poduzećima i gospodarstvu, smatramo da je stvoren uvjet da nam se omogući izuzeće od ograničenja mase plaća. SINDIKALNI USPJE Višednevni pregovori predstavnika sindikalnih središnjica, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske Gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, okončani su potpisivanjem Ugovora o plaćama Potpisani ugovor o plaćama odnosi se na javna poduzeća i poduzeća iz područja gospodarstva i javnih poduzeća, moći od lipnja povećati masu plaća za dva posto u odnosu na masu plaća isplaćenu u svibnju 1994. godine. Mada plaća za mjesec svibanj ne može rasti, ali poduzeća u kojima je bruto najniža plaća bila 635,91 K (i niže), imaju pravo povisiti najnižu osnovnu plaću u okviru postojeće mase na 667,00 K. Što to zapravo znači za javna poduzeća. Prema prikupljenim podacima o najnižoj plaći u javnim poduzećima, »Hrvatske šume« JP za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, isplaćivalo se do sada ipak više, od onog što je potpisano, i ako daleko manje od onog što isplaćuju ostala javna poduzeća u Republici. Znači, potpisani ugovor u tom dijelu za našu djelatnost ne donosi nikakav napredak, a time ni naše sindikalno zadovoljstvo. Ipak na sastanku udruženih sindikata u SSSH, dok je trajala rasprava o prijedlogu ugovora, gospodarstveni sindikat i to »oni veliki« tijekom rasprave izraziše svoje veliko zadovoljstvo za ovakav uspjeh (ako ugovor bude potpisan). Mi »mali sindikati« (kako nas u zadnje vrijeme, nažalost i putem sredstava javnog informiranja), prozvaše ovi »veliki sindikati« nismo zadovoljni utvrđenom visinom najniže osnovne plaće u iznosu od 667.000 HRD. Sindikalni uspjeh vidimo jedino u konačno postignutom dogovoru socijalnih partnera da se do 31. listopada 1994. godine zaključe kolektivni ugovori grana ili djelatnosti kojima će se uređivati plaće i ostala prava radnika. No potpisivanju kolektivnih ugovora grana i djelatnosti, a sukladno odredbama potpisanog Ugovora prethoditi će najkasnije do 1. srpnja 1994. godine potpisivanje osnovnoga nacionalnog ugovora za gospodarstvo i javna poduzeća. Potpisani ugovor o plaćama ne odnosi se na privatna poduzeća. Ona, kao i dosad, mogu (ako imaju) slobodno isplaćivati plaće prema kolektivnim ugovorima, aktima poduzeća i dr. Posebno interesantno i recimo »novo« u potpisanom Ugovoru o plaćama jest članak 7, u kojem stoji da su od ograničenja mase za plaće izuzeta poduzeća u kojima je upisano više od 51 posto dionica ili udjela u odnosu na ukupnu vrijednost kapitala. U svim dosadašnjim Vladinim uredbama o plaćama, izuzeta su bila samo poduzeća u kojima je bilo više od 50% otplaćenih dionica. Pismenu potvrdu o upisanim dionicama izdaje Hrvatski fond za privatizaciju? Vlada Republike Hrvatske preuzela je obvezu preispitivanja i povećanja od l. srpnja 1994. godine, odnosno do 30. lipnja J994. godine neoporezivog iznosa plaće! To je neki skok, odnosno porast plaće za nekoliko postotaka. Ugovorom je određen i sastav komisije koja može izuzetno, pojedinim pravnim osobama, u opravdanim slučajevima i ukoliko se time bitnije ne bi narušila dogovorena veličina mase plaća, odobriti izuzeće od ograničenja mase plaća. Naknade troškova materijalnih prava {topli obrok, dnevnice, terenski dodatak i slično) mogu se od i, lipnja isplaćivati prema odredbama Općeg kolektivnog ugovora, uvećanim najviše za 30 posto. Javne djelatnosti potpisale su sa Vladom Republike Hrvatske Sporazum o socijalnom miru, a sklopljeni socijalni mir trajat će, ako ne duže, do zasjedanja Sabora Republike Hrvatske sigurno. Kako će biti dalje vidjet ćemo. Ipak poželimo da taj mir traje i duže te da se zahtjevi profesora i drugih djelatnika uposlenih u javnim djelatnostima riješe na obostrano zadovoljstvo. Postavlja se pitanje.- »Da li je potpisani Ugovor o plaćama« ujedno i ugovor o socijalnom miru? Ponadajmo se da jest i da će Vlada svoje obećanje i potpis stavljen na Ugovor o plaćama opravdati, ako ni radi čega onda barem zbog socijalnog mira. Mir nam je svima potreban. A ako je kome potreban socijalni mir, i prijeko potreban, onda je to Vlada! (G. G.) GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb Izdavač: »HRVATSKESUME«p.o. Zagreb Lj. F. Vukotinoviča 2. JP »Hn'atske šume« organiziram su u Direkciju Zagreb i 15 Uprava šuma i to: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split. Direktor poduzeća; Josip Dundmić, dipl. ing. šumarstva Savjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr, Joso Gratan, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotič, dipl. ing. tomislav Starčević, Filip Sabić, prof. dr. Josip Vukelič Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarič, dipl. ing. Uređivački odbor: Petar Jurjević, dipl. ing. (predsjednik), Antun-Zlatko Lončarič dipl. ing. Vesna Hrkalovič, dipl pol. han HilL dipl. iur. Gordana Colnar Grafički urednik: Miljenko Bogđanić Redakcija lista: Marijan Domović. dipl polit. Vesna Hrkalovič, dipl. polit., Antun-Zlatko Lončarič, dipl ing., Miroslav Mrkobrad, dipl. polit Vesna Pleše, dipl. polit i Zvonko Peičević Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviča 2, Zagreb. Tet 041/448-001, 448-034 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici, poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta Zagreb dobivaju ga besplatno ni kućne adrese. Tisak: Hrvatska tiskara Zagreb, Slavonska avenija 4 Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa broj 532413-1/ 7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.
20. lipnja 1994. Među brojnim uzvanicima, Savjetovanju su prisustvovali ministar Inž. Ivan Tarnaj, akademici Mirko Vidaković i Dušan Klepac i drugi uzvanici U HRVATSKOJ AKADEMIDI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽANO SAVJETOVANJE »PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ« PRIVATNE ŠUME - USKLADITI POTREBE, OBVEZE I MOGUĆNOSTI Trenutno stanje privatnih šuma u Hrvatskoj može se ocijeniti devastiranim, jedan je od zaključnih stavova sa savjetovanja naslovljenog »Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma« što ga je prošli tjedan organizirao Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo, sekcija za šumarstvo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ocjena ni nova niti nepoznata i uz druge če zaključke zacijelo još više puta biti ponovljena dok svi relevantni faktori ne shvate da je stanje alarmantno. Vjerojatno stoga nije slučajno i moglo bi biti znakovito što se o kompleksnoj problematici privatnih šuma progovorilo i u HA ZU. Možda riječi vrhunskih hrvatskih šumarskih znanstvenika, kako je to poželio i ministar poljoprivrede i šumarstva inž. Ivan Tarnaj, izrečene u ovom domu znanosti odu dalje od dosadašnjih ne malobrojnih konstatacija ili pak (nedorečenih) zakonskih odredbi koje su nudile različite lijekove privatnim šumama, a one su u međuvremenu, uz pojedinačne iznimke, propadale. Istaknuti znanstvenici u šest su zasebnih i međusobno povezanih tema govorili o različitim aspektima problema privatnih šuma. Naš list će u nekoliko brojeva donijeti izvatke iz tih izlaganja. PRIMJENA MEĐUNARODNIH DEKLARACIJA U HRVATSKOJ Dr Joso Vukelić i prof. dr Miroslav Harapin: »Međunarodne deklaracije o očuvanju i zaštiti šuma i njihova primjena u gospodarenju privatnim šumama u Republici Hrvatskoj«. Podsjećajući da su u posljednje tri godine održana tri značajna međunarodna skupa na kojima se raspravljalo o zaštiti i racionalnom korišćenju prirodnih resursa, posebno šuma (1990. u Strasbourgu, 1992. u Rio de Janeiru, 1993. u Helsinkiju), dr Vukelić je istakao da je i Republika Hrvatska kao potpisnica svih deklaracija prihvatila time i »svjetske kriterije i dogovorene obveze u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem na 43 posto svoje površine.« A oko 19 posto šuma je u privatnom vlasništvu i u Što poduzeti u cilju efikasnijeg gospodarenja privatnim šumama? stanju koje ne zadovoljava i mora se mijenjati. Dr Vukelić naveo je i osnovna načela temeljem kojih bi se osnovne postavke međunarodnih dokumenata praktično provodile i u hrvatskom šumarstvu. Radi se o »državnoj potpori privatnim šumposjednicima,« potom posebnoj pozornosti inž. IVAN TARNAJ: ISTINI POGLEDATI U OCI irs-onačno je došlo J\ vrijeme da šumarska struka kao moralno najodgovornija za stanje hrvatskog šumarstva se pozabavi ovom temom koja je nepravedno dugi niz godina bila zanemarena, pa i ako hoću biti iskren i od nas šumarskih stručnjaka. Govoriti danas o privatnim šumama u Hrvatskoj, znači govoriti o jednom statusnom stanju privatnih šumoposjednika, koje ima svoje značenje u Hrvatskoj, te ujedno predstavlja jednu sintagmu, kako se provodila nebriga i države i struke, te devastirala šuma u konačnici. To je istina kojoj valja i treba pogledati u oči, ali i to je praksa koju treba prekinuti. Odgovornost zato snosi prije svega država, šumovlasnici a moralnu odgovornost za stanje šumskoprivatnog posjeda snosi šumarska struka, a to smo mi!? Zato me zaista raduje da otvaramo ta pitanja na kompetetan način. Raduje me da se neće stati samo na konstatacijama i zaključcima, koji se neće realizirati u životu. Obrnuto, iz tih spoznaja trebaju proizači konkretni programi u dinamici i vremenu, koji če biti realizirani a za posljedicu imati unapređenja.' Savjetovanje je u ime III Razreda HAZU otvorio akademik Mirko Vidaković »sastavu i obnovi šuma«, potrebi organiziranja »savjetodavne službe i promidžbe potraj nog gospodarenja« te jedinstvenoj »zaštiti šuma«. Kako stimulirati privatnog šumoposjednika da racionalno gospodari svojom šumom? «... Naša zakonska rješenja nisu zasada obuhvatila rješavanja ove problematike, osim obveze izrade programa za gospodarenje privatnim šumama Temeljem ZOŠ-a iz 1990. godine i jedinstvenog prostornog razgraničenja i gospodarske podjele temeljem pravilnika o uređivanju šuma koji je pred usvajanjem, rekao je dr Vukelić. »Obveze međunarodne zajednice odnose se ponajprije na pojačanje napora ali i donošenje zakonskih propisa koji će emisije zračnih onečišćivača zadržati ispod očekivane tolerantnosti šumskih ekosustava uzimajući u
Page 1: 36 GODINA III ZAGREB 20. lipnja 199
Page 5 and 6: 20. lipnja 1994. ŠUMARIJA VELIKI G
Page 7 and 8: 20. lipnja 1994. UPRAVA ŠUMA BUZET
Page 9 and 10: 20. lipnja 1994. AVIOTRETIRANJE NIZ
Page 11 and 12: 20. lipnja 1994. PROBLEMI I RAZMIŠ
Page 13 and 14: 20. lipnja 1994. »HRVATSKE ŠUME«
Page 15 and 16: 20. lipnja 1994. KULTURA • RAZONO

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?