HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

More documents

Recommendations

Info

20. lipnja 1994. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO NA ŽUMBERKU Na skupštini Udruženja roditelja poginulih branitelja domovinskog rata Hrvatske izabran Pogled na Žumberačke šume, koje su nekad — šezdesetih godina, sadili šumari kojima smo upravo danas u posjeti ŠUMA I ENTUZIJAZAM ŠUMARA Početkom lipnja karlovačku su Upravu šu ma posjetili umirovljeni članovi Hrvatskog šumarskog društva, koji su obišli nekoliko šumskih objekata na Žumberku, jamu Jazovka, »Žumberačku magistralu«, najviši vrh Žumberka Sv. Geru i Vivodinu. Sa podacima o šumama na području kojim je do prije domovinskog rata i danas gospodarila, odnosno gospodari Uprava šuma Karlovac posjetioce je upoznao inž. Josip Maradin, upravitelj ove Uprave, naglasivši da su područje, etat, prirast, broj radnika i ostali pokazatelji o poslovanju značajno smanjeni zbog rata i ratnih djelovanja. — Ovo je bila, a i danas je ratna zona — rekao je inž. Maradin — i dobar dio radnika je pod oružjem. Borimo se da se obranimo, ali nastojimo i raditi. Usprkos svemu smo prošle i ove godine izvršili ono što smo isplanirali, uključujući i dosta uzgojnih radova i nadam se da ćemo tako i nastaviti. Umirovljenici su pokazali veliki interes za sve ono što se događa u šumama, ali i za zbivanja u Javnom poduzeću i zbivanja vezana uz ratna dje- / lovanja. Jedan od njih, inž. Franjo Petrović, koji je / nakon II svjetskog rata bio upravitelj tadašnje ''Šumarije Karlovac, kada je čuo podatke, prokomentirao je: — Šumarija Karlovac je tih godina gospodarila s većom površinom i praktično je bila poduzeće s dvije pomoćne šumarije. Gospodarili smo tadašnjim kotarskim šumama i imali smo vozni park od 7—8 novih kamiona i dosta teških traktora koje smo dobili od engleske i fancuske vojske. Radili su najviše mobilizirani radnici, a bilo je zarobljenika. Za njih smo morali osigurati smještaj i sve ostalo što je bilo potrebno. Uvijek su dolazile kon- Kakvi su rezultati u gospodarenju šumama ostvareni potezima koje smo mi povlačili — pitaju se često danas umirovljeni šumari. trolne komisije koje su nas provjeravale. Svakog dana je na stovarištu karlovačkog DIP-a moralo biti isporučeno od 300—<strong>36</strong>0 m 3 oblovine, a ogrijevno drvo je uglavnom išlo u Beograd. Bilo je to vrijeme distribucije... Vrhovna figura u šumarstvu je tada bio jedan major UDBA-e, koji nam je zagorčavao život svojim naredbama, pa je jednom prilikom naredio da ponovno gradimo skelu kojom smo preko Mrežnice prevozili kamione s oblovinom, jer ona koju smo mi izradili nije bila dovoljno megalomanska, pa je trebalo čak i srušiti jednu kuću, a na kraju smo skelu morali prevlačiti traktorima... Zahvaljujući na srdačnom prijemu umirovljeni inž. Nadani Sirotić je rekao: — Ako kažem da su šume nacionalno bogatstvo i da predstavljaju 35 posto nacionalnog dohotka — možemo zamisliti kakav teret leži na djelatnicima »Hrvatskih šuma«, koji su dužni njima potrajno gospodariti. Dobro može gospodariti u takvim uvjetima samo šumar koji voli šumu i želi je ostaviti u amanet budućim generacijama. Mi smo u tim šumama ostavili svoj minuli rad i posjete upravama šuma poduzimamo da bismo vidjeli kako se gospodari tim našim radom. Na osnovu onog što smo vidjeli ovdje mislim da se ne moramo bojati za budućnost šuma, jer je u njih uneseno mnogo entuzijazma, bez kojeg nema velikih uspjeha... V. Cunić IVAN HILL - PREDSJEDNIK Usubotu 11. lipnja 1994. godine u Zagrebu, u nazoč han HM, dipl. pravnik, stručnik našeg poduzeća gospodin nosti izaslanika predsjednika ni suradnik za pravne poslove i informiranja u Direkciji. Republike, Vlade Republike Hrvatske i Sabora Republike Hrvatske, te drugih državnih I Ivanov sin pokojni ALFREDodličnika, održana je prva redovita Skupština UDRUŽE ji je hrabro poginuo u obrani -MIKI HILL, dipl. pravnik, ko NJA RODITELJA POGINU Vukovara 16. listopada 1891. LIH BRANITELJA DOMO godine, bio je naš djelatnik — VINSKOG RATA REPUBLI šef odjela Pravnih, kadrovskih i općih poslova u Upravi KE <strong>HRVATSKE</strong>, na kojoj je za predsjednika izabran dosadašnji dopredsjednik, djelat Mr. K. M. šuma Osijek. NAD JAZOVK ODazovki se mnogo toga zna, ali pravih podataka ima vrlo malo — rekao je inž. Zvonimir Čičak umirovljenim članovima HŠD pred jamom koja je na Žumberku otkrivena 1990. g. — U njoj su bili speleolozi i utvrdili da je duboka 43 m i da nekoliko metara njene dubine pokrivaju kosturi. Neki speleolozi su se u nju spuštali i prije II svjetskog rata i otkrili u njoj kosture i jatagan. Po tome znamo da je za pogubljenja ljudi korištena još za turskih vremena. Međutim, najveći dio kostura dospio je u nju negdje između 20. svibnja i 20. lipnja 1945. g. Postoje dva izvora podataka o pogubljenjima nakon bitke za Krašić, koja se donekle razlikuju. Prema priznanju Mate Belinića (koji tvrdi da nije naredio smaknuća i da su osuđeni samo »palikuće i koljači«) — ovdje je osuđeno, strijeljano i bačeno u jamu 198 ustaša i 28 domobrana. Bilo je ljudi koji su dovođeni do jame, ali su ih stražari koji su ih poznavali izvodili iz reda i puštali. Oni su o tome dugo šutjeli, ali su posljednjih godina progovorili. Priča se i da je tih dana potok Donja Kupčina, koji izvire podalje, danima bio crven od krvi... Vodič kroz Žumberak iz 60-ih godina spominje sve spilje, ali o ]azovl;Zakladu«j. Poznavajući već više puta iskazanu humanost djelatnika »Hrvatskih šuma«, za vjerovati je da će ova inicijativa naići na plodno tlo, i da će svi djelatnici našeg poduzeća, dati svoj glas za utemeljenje i pristupanje »Zakladi« — koja život znači. Marijan DOMOVIĆ Umirovljeni članovi HŠD ' kata, medu kojima je najzanimljivija G.j. Blaževa gora. Govoreći o radovima provedenim na ovom objektu inž. Zvonimir Čičak, umirovlje- / nik iz UŠ Karlovac, je rekao: \y — Ovdje su se nalazile stare sastojine bukve. Dio šuma je prije II. sv. rata bio u državnom vlasništvu, a dio u vlasništvu zemljišnih zajednica. Drvna masa je 1963. g. iznosila oko 500.000 m', 1983. g — 312.000 m 3 , a 1993. g. 294.000 m\ Od 1963.—1972. g. posječeno je oko 228.000 m 2 drvne mase, u vremenu od 1973.— 1982. g. posječeno je 135.000 m 2 , a od 1983.—1992. — 124.000 m'. Bilo je mnogo rasprava i dilema o tome kako gospodariti ovim šumama. Trebalo je sjeći, a pomlatka nije bilo. Prva osnova gospodarenja sačinjena je 1963. g. Izradio ju je Umirovljeni članovi HŠD na Žumberku, prilikom obilaska i razgovora o stanju u šumama ovog kraja nas s nama. Tada je izlučen i jedan specijalni rezervat od 14 ha, u kome i danas raste »bukva kraljica«. Ovdašnja bukva je tada imala mnogo kerna i nije ju bilo lako plasirati. Uspjeli smo je plasirati Slovencima. Klima na ovim prostorima podrazumijeva 6—7 vrlo toplih dana godišnje, broj dana s niskim temperaturama ima 10—20 godišnje, a ledenih dana ima 40—60. Oborina se ovdje kreću oko 1.500 mm godišnje. Odlučili smo se na podsijavanje i popunjavanje četinjačama, koje je uspjelo, a kasnije se je pojavila i autohtona kultura. Sada treba provesti čišćenje... — Kada smo počeli raditi ovdje bili smo u vrlo teškoj situaciji — komentirao je mr. Ivan Mrzljak, pomoćnik direktora Javnog poduzeća, koji je ranije radio u UŠ Karlovac. — Tada je stigla cesta, došlo je do otvaranja ovih prostora i trebalo je odlučiti — da li ovim šumama gospodariti preborno.ili gospodariti njima kao jednodobnim šumama. Kern je ulazio pod koru. u vrtačama je bilo mnogo listinca, a pomlatka nije bilo. Odlučili smo se na unošenje smreka u vrtače, a na vrhovima smo podsijavali jelom. Počela je intenzivna sječa, čime smo otvorili sastojinu i tlo se je počelo pripremati za pomladak. Danas ovdje imamo bukvu, jelu, smreku, javor i si., dakle — prirodnu šumu. Mislim da sada imamo pravi prebor...
20. lipnja 1994. UPRAVA ŠUMA BUZET NEBO JE BILO OBOJENO U NARANDŽAS Izgledom su u apsolutnoj oprečnosti mala i neprimjerena zgrada šumarije Pula i okoliš u kojem je smještena — prekrasna park šuma „Sijana", na izlazu iz grada prema zračnoj luci. Premda u šumariji ne naglašavaju posebno ovaj problem smještaja (u susjedstvu je zgrada koja je nekad bila i trebala bi biti šumarija!), on ipak postoji. No u moru drugih pitanja i problema u šumariji, preče su im u ovom trenutku neke druge stvari. A jedna i ponajvažnija od njih je saniranje šteta od požara koji je u ovoj šumariji na krajnjem jugu Istarskog poluotoka uništio višegodišnji trud zaposlenih. Kad je, naime, u kolovozu prošle godine veliki požar u trodnevnom mahnitanju zahvatio oko 2.000 ha površine bio je to teško nadoknadiv udarac za ionako skromne šumske resurse ovog područja. Požar je obuhvatio predjel Marčanske proštine. U šumariji su nam svakako željeli pokazati ono što je ostalo i što će još dugo biti vidljivo. Prolazimo cestom prema Marčani, jednom od novih općinskih središta. Upravitelj šumarije Pula inž. Valter Buršić pokazuje zgarišta koja se i danas, skoro godinu dana nakon požara — crne. Kaže: »Požar se širio nevjerojatno brzo, vatrogasne ekipe bile su nemoćne pa su u ispomoć dolazili vatrogasci i iz drugih mjesta. Treći dan požar je lokaliziran. Vatrena stihija zahvatila je oko 1400 ha zemljišta u privatnom vlasništvu te 460 ha naših sastojina medunca, cera, bora. Požar je počeo 16. kolovoza na dan Sv. Roka. Ljudi svečano odjeveni odazvali su se pozivu i odjednom našli u ulozi gasitelja, Požar se kretao u rasponu od 1—2 kilometra, ovisno o konfiguraciji terena. Tamo gdje je bilo rasprostranjeno izrazito nisko raslinje, nošen vjetrom požar se brzo širio i prelazio u krošnje. Kod sela Filipane, 10-ak kilometara od Pule zahvatio je borovu šumu i nebo, obojio u naradžasto...« Zaustavljamo se u odjelu 50/51 sastojine starih panjača cera i hrasta medunca starosti 24 godine. Na ozelenjeloj površini u vis strše pocrnjele stabljike. Na ovaj odjel nadovezuju se privatni posjedi. Inž. Buršić kaže da je tu šteta višestruka jer su mnoge obitelji živjele od prodaje ogrjeva,. A sada nemaiu što prodavati. Još strasnija slika pruža se u odjelu 86 gdje je stradala sastojina bora. Nužna je kompletna čista sječa pa novi zahvati. Od ove nepogode šumarija Pula još će se dugo oporavljati. Jer i ova šumarija kao i ostale u priobalnom i krškom dijelu ne živi i sredstva ne pribavlja iskorišćivanjem već spada u red onih u kojima se gospodarenje zasniva pretežno na njihovim općekorisnim funkcijama. Dobrim dijelom, u manjim turističkim mjestima ono je i u funkciji razvoja turizma (urbano šumarstvo). Očevidno je to i iz nekih osnovnih podataka. Tako na 8.700 ha obraslih površina (od ukupnih 11.800 ha) šumarija siječe godišnje oko 5.000 kubika. Od toga 90 posto otpada na ogrjev. A o mehanizaciji tek se može govoriti u naznakama, dakako u usporedbi s kontinentalnim šumarijama. Jer to su tek uzgojni strojevi i alati (motorne pile, kultivatori). Poslovi siječe, izrade i otpreme uglavnom se rješavaju uslugama vanjskih poduzetnika. Sve je dakle usredotočeno na uzgoj. Inž. Radovan Lukačić, šef proizvodne službe buzetske uprave, nekad i sam upravitelj pulske šumarije reći će: »U prvom planu je sanacija požarom uništenih površina. Već prošle godine uspješno je sanirano 40 ha cero- Posljedice lanjskog požara koji je zahvatio 460 ha državnih šuma vidljive su i danas: inž. Valter Buršić na požarištu u Marčanskoj proštini, u odjelu 51. vih sastojina, za ovu godinu u planu je 30 novih hektara«. Inž. Buršić precizira da se u ovom trenutku radi u borovoj sastojini staroj 40 godina, da su njega i čišćenje planirani na 20 ha mladika, koljika i letvika. Prošle je godine pošumljeno 16 ha novih površina u okviru proširene biološke reprodukcije sadnicama primorskog bora. Šumarija raspolaže i vlastitim rasadnikom (2,5 ha) što umnogom olakšava posao oko saniranja površina. Dio posječene borovine iz 86. odjela koristit će se kao celulozno drvo. I u Puli su se počeli baviti — proredama. Do prije nekog vremena takav način gospodarenja nije se primjenjivao ovdje u kršu, i to je novost za ovo područje. No, ocjenjuju stručnjaci, dobrodošla novost. Kako to izgleda u praksi vidjeli smo u velikom kompleksu hrasta crnike, u odjelu 71 h gdje je na površini od 12 ha izvršena proreda. Obišli smo poluotok na poluotoku, Premanturu — najjužniji dio Istre. Novom, bolje reći svježe nasutom cestom (i to je dobro: mnogo više smo vidjeli!) prolazimo kroz kamenjar. To je ona stara vojska obećala pošumiti, prisjeća se inž. Lukačić, no nikad nije. No jedan dio ipak je pošumljen, još tamo 1969. godine, ali i to i ostalo što nije trebalo privesti svrsi, odnosno ovdje to znači potrebama turizma. Na domak moru dosta je privatnih posjeda, a neki potezi povučeni u posljednje vrijeme ne idu u prilog razvoju turizma. Neki su vlasnici prodali zemlju građanima iz Slovenije, oni navezli kamp kućice, bez struje, vode, bez reda... A turisti i ovdje znače — život. Očekuju ih i u malom lijepom mjestu, izgledom gradiću, Premanturi, njegovih 300—400 žitelja gdje se u staroj, do nedavno jedinoj konobi »Premantura« mogu još pojesti ukusni domaći riblji specijaliteti i popiti domaće vino... Pri spominjanju privatnih posjeda treba istaći da su i u pulskoj šumariji poprilično opterećeni privatnim šumama koje se prostiru na čak 10.800 ha. Za njih su napravljeni programi gospodarenja koji su istekli... Samo 14 zaposlenih u šumariji (tri pomoćnika revirnika) teško da će u dogledno vrijeme stići voditi brigu i o gospodarenju u privatnim šumama. Previše je posla na saniranju požarišta i ostalim uzgojnim radovima (čišćenje, prorede), a nezaobilazna je i, pokazalo se, izuzetno važna daljnja izrada protupožarnih vlaka s elementima šumskih cesta. Da se spriječi (i ne ponovi) kolovoz prošle godine. Jer opasnost od požara, pogotovo ljeti kad se na ovom području nalazi velik broj turista, uvijek je prisutna. Tekst i snimci: M. MRKOBRAD Umjesto čistih sječa i u priobalnom području počeli smo se baviti proredama: inženjeri Valter Buršić i Urbano šumarstvo nije nepozi Radovan Lukačić u proredi hrasta crnike, u 71 h odjelu. Belvedere u
Page 1 and 2: 36 GODINA III ZAGREB 20. lipnja 199
Page 3 and 4: 20. lipnja 1994. Među brojnim uzva
Page 5: 20. lipnja 1994. ŠUMARIJA VELIKI G
Page 9 and 10: 20. lipnja 1994. AVIOTRETIRANJE NIZ
Page 11 and 12: 20. lipnja 1994. PROBLEMI I RAZMIŠ
Page 13 and 14: 20. lipnja 1994. »HRVATSKE ŠUME«
Page 15 and 16: 20. lipnja 1994. KULTURA • RAZONO

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?