HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

More documents

Recommendations

Info

20. lipnja 1994. obzir dugoročne kumulativne i sinergističke efekte njihova negativnog djelovanja. S druge strane snažno je na sve tri konferencije naglašena obveza međunarodne zajednice da osigura nova i dodatna financijska sredstva za zemlje u razvoju da bi im se omogućilo trajno upravljanje, zaštita i razvoj šumskih resursa, uključujući pošumljavanje, borbu protiv krčenja šuma i degradacije tla...« Govoreći o sastavu i obnovi šuma dr Vukelić je naglasio da sve deklaracije ističu posebno očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava te oponašanje prirode. »... Preporučuje se podržavanje autohtonih vrsta i prirodna obnova sastojina, a u pošumljavanju izbor vrsta drveća mora biti prilagođen lokalnim uvjetima i sposoban da tolerira klimatske i ostale stresove kao što su insekti, bolesti, potencijalne klimatske promjene u vegetacijskom razdoblju i drugo...« Za gospodarenje privatnim šumama u nas to znači da za njihovu sanaciju na dijelovima koji su više degradirani treba saditi »uobičajene vrste pri osnivanju kultura, prije svega četinjače... Drugo, treba istaknuti da u većem dijelu naših privatnih šuma staništa nisu jače degradirana i da zadovoljavaju minimalne kriterije koji se postavljaju pri definiranju ekosustava s bogatom biološkom raznolikošću. Tu ponajprije mislimo na većinu panjača, no ne popravi li se sastojinska struktura i ne omogući li se potraj nost gospodarenja, sigurno je da će ih daljnja degradacija dovesti u stanje kad neće biti šuma, a rekonstrukcija će biti skupa i dugotrajna...« Posebnu važnost dr Vukelić pridaje savjetodavnoj službi i promidžbi potrajnog gospodarenja i kaže da je ovaj vrlo važan segment u Hrvatskoj potpuno zanemaren«. Nije uspostavljena nikakva savjetodavna služba, edukacija šumoposjednika ne postoji i sva briga prepuštena je samo malom broju šumarskih stručnjaka pojedinaca koji se povremeno javljaju u stručnim glasilima«. Isto tako tek je u začetku i promidžba preko javnih medija i tu šu- Dr. Gračan, mr. Mihanović i dr. Durbešić među mnogobrojnim sudionicima savjetovanja mare očekuje velik posao. Moraju se također iskoristiti i službe za lovstvo i šumarstvo osnovane pri županijskim uredima za gospodarstvo, županjski inspektori, sve skupa blizu 70-ak stručnjaka koji bi mogli imati važnu savjetodavnu ulogu u gospodarenju privatnim šumama. Valjalo bi tiskati i periodično stručno glasilo, kakva postoje u drugim djelatnostima, organizirati tečajeve i seminare, ustrojiti odgovarajuće službe pri Hrvatskim šumama, konačno, osnovati i asocijaciju privatnih šumposjednika koja bi mogla zastupati njihove interese, sudjelovati u donošenju adekvatne šumarske politike. Naposljetku, zapitao se dr Vukelić, zašto i u Upravnom odboru Hrvatskih šuma ne bi sjedio jedan takav privatni šumoposjednik? Kad je o zaštiti šuma riječ, on napominje da međunarodne deklaracije posebno upozoravaju na šumske požare, pašarenje, brst, zaštitu od štetnika. Inzistira se na integralnoj zaštiti šuma, posebice u Helsinškoj deklaraciji, kakva se u Hrvatskoj, valja istaći, bez obzira na vlasništvo već primjenjuje. Šumski požari čine najveći problem brojnih europskih zemalja, s ekološkog, socijalnog i gospodarskog stajališta. Svjesni smo, naglasio je dr Vukelić, da je teško kontrolirati takve katastrofe i da treba razvijati preventivnu djelatnost. »Hrvatska se nalazi u prvoj skupini od 10 zemalja po prosječnoj površini izgorjelih šuma. Na priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske ima oko Doministar dr. Joso Vukelić podnio je uvodni referat na temu: Međunarodne deklaracije o zaštiti i očuvanju šuma TEME NA SAVJETOVANJU Na savjetovanju »Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma« što ga je organizirao Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo, sekcija za šumarstvo HAZU u Zagrebu, prezentirano je šest tema. 1 Vukelić, M. Harapin: Međunarodne deklaracije o zaštiti i očuvanju šuma u zakonodavno-gospodarskom unapređenju privatnih šuma u Hrvatskoj; M. Vidaković, 1 Gračan: Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma: S. Meštrović, T, Starčević: Današnje stanje i razvoj privatnih šuma; S. Matić: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj; D. Klepac. Različiti modeli potrajnoga gospodarenja u malenim privatnim šumama; R. Sabadi. Gospodarske inplikactja za unapređenje privatnih šuma. Pokrovitelj savjetovanja bila je Hrvatska akademija znanosti t umjetnosti, razred za prirodne znanosti, a suorganizatori Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i JP -Hrvatske šume« Zagreb. 850.000 ha, a godišnje prosječno izgori 1 posto«. Rezolucije iz Strasbourga i Helsinkija pretjeranu pašu i nereguliran brst »ističu kao izrazito štetan utjecaj i svrstavaju ga s ostalim čimbenicima koji pridonose smanjenju i propasti šuma«. Iz toga proizlazi, kaže dr Vukelić, da se paša brst dopuštaju, ali u određenoj mjeri kada oni neće biti štetni. I sadašnji zakon u Republici Hrvatskoj na tom je tragu ne treba ga mijenjati. On dozvoljava pašu, žirenje, brst, no u privatnim šumama treba ih ograničiti, a njihov intenzitet i vrijeme predvidjeti u programima za gospodarenje privatnim šumama. Slično je, dodaje dr Vukelić, i s ostalim korištenjem sporednih šumskih proizvoda, skupljanja puževa, branja ljekovitog bilja, koje su u suprotnosti s Drugom rezolucijom iz Helsinkija kojom se određuju smjernice za očuvanje biološke raznolikosti šuma. TEKST I SNIMCI Z. LONČARIĆ M. Mrkobrad ZAKLJUČCI sa savjetovanja »PRIVATNE <strong>ŠUME</strong> U HRVATSKO] U OZ RAČJU REZOLUCIJA HELSINŠKE KONFERENCIJE O ZA ŠTITI I OČUVANJU EUROPSKIH ŠUMA« održanog 15. lipnja 1994. godine u organizaciji Znanstvenog savjeta za poljoprivredu i šumarstvo — sekcije za šumarstvo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Q U Hrvatskoj je 457.<strong>36</strong>2 ha ili 19% privatnih šuma. Na toj se površini nalazi drvna zaliha od oko 37,5 milijuna kubičnih metara drva što čini 13% drvne zalihe u Hrvatskoj. Prosječna drvna zaliha u privatnim šumama iznosi oko 82 mVha. Trenutačno se stanje u privatnim šumama Hrvatske može ocijeniti devastiranim. Bez stručnog nadzora, sa stalnom mijenom ili nepostojanjem djelotvorne propisnosti privatne se šume danas mogu opisati ovim značajkama: (a) usitnjenošću (prosječna veličina jednog posjeda iznosi 0,76 ha), (b) devastiranošću, (c) narušenošću strukture. Q Gospodarenje malenim privatnim šumama je specifično prvo, zbog toga što su šumske parcele u Hrvatskoj malene, drugo, što njihov vlasnik ima određene potrebe vezane za poljodjelstvo a u odnosu na ogrijev, sitno tehničko drvo, pašarenje, listinac i si. To određuje koji oblik gospodarenja treba izabrati uzimajući u obzir ekološke uvjete i biljnu zajednicu u kojoj se dotična šuma nalazi. S obzirom na raznolikost privatnog vlasništva, ekoloških, gospodarskih i šumskouzgojnih okolnosti, preporučamo različite modele za gospodarenje u malenim privatnim šumama uz izbjegavanje uniformnosti u gospodarenju i omogućavanje raznolikosti vrsta drveća i oblika gospodarenja koji će odgovarati vlasniku šume, imajući pred očima načela šumarske znanosti i iskustva šumarske prakse kako u Hrvatskoj tako i u Europi. @ Izučavanje genetske varijabilnosti i adaptabilnosti vrsta šumskog drveća u nas od velikog je značenja za uzgajanje šuma i za poboljšanje stabilnosti prirodnih i degradiranih šumskih populacija. Neophodno je da se u narednom petogodišnjem razdoblju provedu takva istraživanja. S obzirom da je genetska struktura pojedinih vrsta šumskog drveća jako ugrožena i da postoji opasnost da takve vrste izgube dobar dio svoje genetske varijabilnosti, potrebno je pristupiti organiziranom čuvanju genetskih resursa. Predlažemo osnivanje komisije u okviru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će imati ingerenciju nad tom djelatnošću. ^^ Potrebno je da Država formira konzistentnu šumarsku politiku glede privatnog šumskog posjeda, posebno malog. Čitavim nizom mjera podsticaja ubrzavati stvaranje kombiniranih poljodjelskih šumarskih gospodarstava većih površina, sposobnih da odgovore suvremenim zahtjevima Europske zajednice. Ondje gdje poljodjelsko zemljište zauzima površinu i kvalitetu ispod graničnih prinosa valja podsticati pošumljavanje takvih površina uz intenzivno sudjelovanje Države. Država treba, putem Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo i »JP Hrvatske šume«, trajno sudjelovati činom i savjetom u unapređivanju privatnog šumskog posjeda na potrajnoj osnovi. S tim u svezi neophodno je poduzeti ove aktivnosti: (a) — Organizirati edukativne i savjetodavne službe na nivou Županija, Uprava šuma i Šumarija. Na taj bi se način poticala javna svijest i razumijevanje o šumi i potrajnom gospodarenju koje bi vlasniku osiguravalo gospodarsku sigurnost i napredak. (b) — Omogućiti primjenu rezultata znanstvenih istraživanja u gospodarenju privatnim šumama. Organizirati jedinstven sustav zaštite šuma protiv štetnika i šumskih požara. Posebno je nužno osigurati organizirani postupak prodaje drva i nastup na tržištu. Isto tako nužno je osigurati subvenciju u izgradnji šumskih cesta zbog otvaranja većih kompleksa privatnih šuma. (c) — Ustrojiti odgovarajuće stručne službe u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i »JP Hrvatske šume« a istovremeno osnivati asocijacije privatnih samoposjednika zbog zajedničke aktivnosti kod gospodarenja šumama, zaštiti privatnog interesa i nastupa na tržištu. Q »JP Hrvatske šume« treba raditi na jedinstvenom prostornom uređivanju svih šuma neovisno o vlasništvu zbog osiguranja temeljnih stručnih odrednica neophodnih za svaki šumski ekosustav s tim da se uvažavaju principi vlasništva i specifičnosti strukturnih osobina svakog privatnog posjeda. Kod toga je neophodno osigurati financijska sredstva imajući u vidu pravičnost kod opterećenja svakog šumoposjeda. Naše je mišljenje da bi se uvođenjem neposrednog poreza iz katastarskog prihoda svakog vlasnika postigla neophodna pravednost i jednakost u optrećenju. (!) Neophodno je odmah započeti s opsežnim, korisnim ali i skupim radovima na revitalizaciji privatnih šuma u Hrvatskoj. Da bi radovi postigli svoju svrhu i mogli nesmetano teći moraju se založiti: (a) — Država sa svojom zakonskom regulativom i financijskom potporom (b) — »JP Hrvatske šume« glede stučnog i materijalnog zalaganja. (c) — Privatni šumovlasnik odustajanjem od daljnje devastacije vlastitih šuma kao i ulaganjima kako sredstava tako i vlastitog rada. Mjere revitalizacije se sastoje u provođenju uzgojnih zahvata njege i obnove šuma. Posebno je nužno u sastojinama razbijene strukture i smanjenog obrasta unositi odgovarajuće pionirske vrste drveća listača i četinjača kao mjeru poboljšanja strukturnih, a to znači i gospodarskih uvjeta kao i općekorisnih funkcija. Radovima na čišćenju i prorjeđivanju u sastojinama normalne strukture i obrasta povećavamo njihovu kvalitetu i_ osiguravamo potrebno drvo za potrošnju. Čiste sječe kao mjere obnove privatnih šuma treba trajno izostaviti. Dugotrajnim, skupim, ali izuzetno za vlasnika i društvo korisnim radovima na organizaciji gospodarenja i revitalizaciji privatnih šuma Republika Hrvatska će ispuniti obaveze u svezi potpisanim međunarodnim deklaracijama o očuvanju i zaštiti svjetskih i europskih šuma. U Zagrebu, 15. 06.1994. g. Komisija za zaključke: Akademik Dušan Klepac Prof. dr. se. Slavko Matić dr. se. Joso Vukelić . dipl. ing. Tomislav Starčević dr. se. Joso Gračan
20. lipnja 1994. ŠUMARIJA VELIKI GRĐEVAC MOTORKE ZAMIJENILI KOSIJEROM! Uodjelu 24 gospodarske jedinice Grdevačka bilogora zatekli smo grupu stalnih radnika šumarije veliki Grdevac u njegi mladika hrasta. Radi se kosijerima, a gdje je potrebno i motornim pilama. Riječ je o branjevini lužnjaka starosti pet godina ukupne površine 8,5 ha. To je jedno od radilišta Velikogrdevačke šumarije u kojoj su uzgojni radovi u punom zamahu i gdje uz GPO radnike (do kojih se teško dolazi) velik dio posla obavljaju stalno zaposleni. Jedan od revirnika u šumariji, inž. Dušan Dragosavac s kojim obilazimo teren, kaže: »Prošle jeseni i ovog proljeća napravili smo u uzgoju posao kojim smo osigurali prihod u slijedećih nekoliko godina. Na 107 ha unesen je žir rasipačem, a ovog proljeća zasijali smo žir pod motiku na 6 ha. Radilo se dosta i na uređenju sječina jer stanovništvo u dijelu Bilogore nije zainteresirano za to. Njegu mladika radimo i u Slatkom potoku 28 G, na pilot objektu Šumarskog instituta Jastrebarsko, prema njihovim uputstvima.« U grupi poslovođe Ivana Kovača na njegi su: Stjepan Melec, Ivan Radić, Spomenko Toplak, Stevo Holiček, Đuro Rožić, Antun Vozmek, Josip Kosar i Franjo Vončina. Neki od njih i dosad su radili na uzgoju, ostalo su sjekači, traktoristi. Ne žale se što su na uzgoju, je »tu je čak i lakše« no i tu je dosta posla pa bi možda »i norma mogla biti drugačija«. A ona je 10 radnika na hektar. / s kosi/erom se vrlo dobro snalaze: grupa poslovođe Ivana Kovača u njegi mladika hrastika u 24. odjelu Grđevačke Bilogore. Da je još više radnika, misli Toplak, ne bi bilo loše. Za gablec se snalaze sami, slično kao i mnogi drugi. Suhe hrane im je dosta, a »budući da nemaju organiziranu prehranu što bi bilo najbolje«, često gablec pripremaju sami. Nešto skuhaju ili ispeku na kotlu, »smetnu se i zajednički nešto kupe, tako da nije preskupo«. Kovač upozorava na oštećenja mladica od divljači, a i mraz je, premda je početak svibnja, tog jutra učinio svoje: na nekoliko mladica lišće je oštećeno i uvelo. M. Mrkobrad UPRAVA ŠUMA POŽEGA PRAVOVREMENO POSJEĆI I OTPREMITI AKTIVNOSTI UREĐIVAČA ŠUMA ZBOG MINA ožeški uređivači šuma ovog proljeća rade na reviziji uredajnog elaborata za gospodarsku jedinicu »Dužni Psunj« koja je u sastavu šumarije Nova Gradiška. Uređivački su obrađeni odjeli od 42 do 68 a tipološki prvih 20 odjela. Treba istaći da je područje ove gospodarske jedinice bilo .zahvaćeno ratom a dio terena miniran. Stoga se nisu mogli obavljati redovni poslovi u odjelima od 21 do 41 i od 69 do 103 pa će za tu površinu biti , načinjena samo računska revizija. Naime, zbog izvanrednih okolnosti, navedena gospodarska jedinica imat će kombiniranu reviziju — redovnu i izvanrednu (računicu). Radovi na kombiniranoj reviziji započet će koncem svibnja i za gospodarsku jedinicu »Zapadni Papuk«. I koja pripada šumariji Kamenska a terenski uređivački i tipološki radovi koncem godine, što ovisi o vremenskim uvjetima. Započetu reviziju Osnove gospodarenja za g.j. »Lim« u Šumariji Poreč na istarskom poluotoku trebalo bi privesti kraju u jesenjem dijelu godine a radit će se na površini oko 200 ha. Time bi bili obuhvaćeni svi planirani ovogodišnji poslovi, koje valja načiniti stručno a na šumarijama je da postavljene taksacijske elemente pravovremeno i kvalitetno provedu u praktičnom radu. I. Tomić OVOG PROLJEĆA NAJVIŠE POSAĐENO U ŠUMARIJI VELIKA Zbog tehnološke osjetljivosti bukvu treba pravovremeno izvući na pomoćno stovarište i otpremiti u što kraćem roku drvnoj industriji Grupu radnika veličke šumarijo sreli smo na dijelu trase šumske ceste Tisica-Padež na području gospodarske jedinice »Južni Papuk«. U kvalitetnoj sedamdesetogodišnjoj bukovoj sjemenjači s nešto malo hrasta i graba, na jugozapadnoj ekspoziciji a na oko 800 metara nadmorske visine obavlja se čista sječa. Drvnu mašu valja brzo izvući na obližnje pomoćno stovarište a nakon toga buldožer će načiniti zemljorad donjeg stroja ceste, koja će korisno poslužiti za privlačenje drvne mase skraćujući tako'srednju udaljenost privlačenja na oko 600 metara. Štipan, Ljudevit, Vinko, Ivan i Žarko ozbiljno su shvatili posao te im je cilj pravovremeno posjeći i izraditi bukovu oblovinu i višemetarsko drvo a ovi sortimenti moraju se brzo izvuci te, zbog osjetljivosti, odmah otpremiti drvnoj industriji. Štipan Manović je sjekač s 12 godina staža, iz Kaptola je kod Velike. Tuži se na slabu kvalitetu HTZ-opreme te na neispravnost motorne pile za koju nema dijelova. Ljudević Grgic je došao iz Novske, sjekač je s 11 godina staža i već se kao novajlija dobro snašao. Osobnim dohotkom je zadovoljan ali ne i zaštitnom opremom. Vinko Andrijaševic radio je u početku kao sjekač a kasnije se zaposlio na mjestu traktorista. Vozač je traktora IMT- -560, ali mu je traktor u kvaru vec mjesec dana pa trenutačno radi na sječi. Ima primjedbu na nedostatak traktorskih dijelova te na nepravovremene i nekvalitetne popravke. Vinko je, inače, iz Stražemana a u šumarstvu je uposlen 14 godina. Ivan Đogolović sa 6 godina radnog staža ja najmlađi sjekač u ovoj grupi. Navodi slične probleme kao i njegovi stariji prethodnici od kojih se, kako kaže, može štošta u poslu naučiti. Vlastitim automobilom odlazi ne posao i s posla i to mu, s obzirom na troškove prijevoza, pričinjava najveću poteškoću. Živi u Poljanskoj, ali autobus na toj liniji ne prometuje. Žarko Kalem je po stažu najstariji radnik među ovim sjekačima. Porijeklom je iz Doboja a započeo je u šumariji Jastrebarsko, gdje radi četiri godine. U Velikoj je 12 godina. Zbog narušenog zdravlja, u posljednje vrijeme radi na lakšim, uglavnom šumskouzgojnim radovima. Ima primjedbu na rad sindikata koji slabo zastupa radnike, a nezadovoljan je i stručno-tehničkim osobljem koje, po njegovom mišljenju, ne radi dovoljno savjesno svoj posao. Navodi primjer nepravilnosti u obračunu osobnog dohotka. Norma na sječi u dojelu 63 a, gdje smo zatekli ovu brigadu je oko 14 m 3 za tehničku oblovinu, oko 11 m 3 za više-- metarsko drvo i oko 3 m 3 za metarsko drvo. Na rednjoj udaljenosti privlačenja 600 metara dnevna norma za traktor IMT 560 je blizu 11 m 3 a za LKT traktor oko 15 m 3 . Tekst i snimak: I. Tomić U proljetnom pošumljavanju na požeškom području najzastupljeniji je bio hrast ' kitnjak N a području šest šumarija požeške Uprave šuma proljetno pošumljavanje obavljeno je na površini 51 hektara a pritom je posađeno 175.000 sadnica i posijano 2.500 kg žira hrasta kitnjaka. Najveći opseg poslova bio je u šumariji Velika gdje je na 22 ha posađeno 87.000 sadnica i na 7 ha posijano 2.500 kg žira hrasta kitnjaka. Najviše je upotrijebljeno na ovoj šumariji kitnjakovih sadnica a zatim crnog bora, smreke, lužnjaka i ariša. U šumariji Kutjevo pošumljavanje je izvršeno na 7 ha a posađeno 23.000 sadnica, uglavnom crnog bora (5 ha) i smreke (2 ha). Požeška šumarija bila je po izvršenju približna kutjevaćkoj a pošumljavala je pretežno hrastom kitnjakom i neznatno običnom smrekom (1,60 ha). U Novoj Kapeli pošumljavalo se samo hrastom kitnjakom (5 ha) a isto tako i u Čaglinu (3 ha). Šumarija Nova Gradiška radila je na najmanjoj površini, od svega 0,5 ha te posadila 5.000 sadnica hrasta lužnjaka. Cjelokupno uzevši po vrstama sadnica, najzastupljeniji je bio hrast kitnjak (oko 50%) a zatim crni bor, obična smreka, lužnjak i ariš. Šumarije Pleternica i Kamenska nisu radile na pošumljavanju u proljetnom dijelu godine, već će svoje aktivnosti usmjeriti u jesen. Tekst i snimak: I. Tomić
Page 1 and 2: 36 GODINA III ZAGREB 20. lipnja 199
Page 3: 20. lipnja 1994. Među brojnim uzva
Page 7 and 8: 20. lipnja 1994. UPRAVA ŠUMA BUZET
Page 9 and 10: 20. lipnja 1994. AVIOTRETIRANJE NIZ
Page 11 and 12: 20. lipnja 1994. PROBLEMI I RAZMIŠ
Page 13 and 14: 20. lipnja 1994. »HRVATSKE ŠUME«
Page 15 and 16: 20. lipnja 1994. KULTURA • RAZONO

HRVATSKE ŠUME 36 (20.6.1994.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?