Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
7<br />
Tijekom izgradnje doći će i do privremenog negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> vizualnu kakvoću<br />
krajobra<strong>za</strong>.<br />
Ovi utjecaji su lokalni i kratkoročni, te nestaju <strong>na</strong>kon dovršetka gradnje.<br />
Utjecaji tijekom korištenja<br />
Dodatnim <strong>za</strong>tvaranjem luke povećat će se vrijeme <strong>za</strong>državanja mora sa 9.6 <strong>na</strong> 10.6 sati u<br />
rješenju s propustima u lukobranu što se smatra se prihvatljivim. Kakvoća mora unutar<br />
akvatorija luke nešto će se pogoršati zbog povećanog pomorskog prometa i drugih<br />
aktivnosti u luci, pri čemu se zbog izgradnje lukobra<strong>na</strong> smanjuje prostrujenost akvatorija<br />
luke. S obzirom da će biti povećan broj plovila u transportu i <strong>na</strong> vezu, moguće je dodatno<br />
opterećenje sedime<strong>na</strong>ta d<strong>na</strong> teškim metalima iz protuobraštajnih boja, pri čemu se<br />
prvenstveno misli <strong>na</strong> povećane koncentracije bakra, cinka i olova. Ovaj utjecaj bit će u<br />
prihvatljivim granicama.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> kopnenu faunu ocjenjuje se prihvatljivim.<br />
S obzirom <strong>na</strong> karakter i obim <strong>za</strong>hvata potencijalni utjecaj <strong>na</strong> faunu u moru očekuje se <strong>na</strong><br />
one vrste koje su ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> morska ili obal<strong>na</strong> staništa.<br />
Na novim površi<strong>na</strong>ma kamenim i betonskim uronjenima u more će se u vrlo kratkom<br />
vremenu razviti podloga pogod<strong>na</strong> <strong>za</strong> razvoj novih <strong>za</strong>jednica. Nakon nekoliko tjedan ili<br />
mjeseci, ovisno o sezoni prihvata pojedinih vrsta <strong>na</strong> te površine <strong>na</strong>selit će se morski<br />
organizmi. U početku će prevladavati pionirski organizmi, a <strong>za</strong>tim će ih pomalo<br />
<strong>za</strong>mjenjivati oni koje i sad možemo <strong>na</strong>ći <strong>na</strong> lukobranu i u lučici. Organizmi koji žive <strong>na</strong><br />
sedimentnom dnu unutar akvatorija <strong>za</strong>hvata će se relativno brzo obnoviti, pretpostavlja se<br />
u roku od oko dvije godine. Na kamenitim dijelovima primarnog i sekundarnog lukobra<strong>na</strong> <strong>za</strong><br />
nekoliko godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>selit će <strong>za</strong>jednica slič<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednici kakva je <strong>na</strong> sadašnjem lukobranu. Za<br />
desetak godi<strong>na</strong> sastav i brojnost vrsta će se ustaliti, <strong>na</strong> vanjskoj strani lukobra<strong>na</strong> bit će vrlo<br />
sličan prirodnim <strong>za</strong>jednicama.<br />
Na organizme u akvatoriju luke djelovati i <strong>za</strong>sjenjenje zbog brodova <strong>na</strong> vezu te mehaničko<br />
oštećenje i<strong>za</strong>zvano povremenim micanjem konopa po morskom dnu. Povećanje prometa<br />
plovila u samom akvatoriju nove luke dovest će i do smanjenja prozirnosti morske vode<br />
di<strong>za</strong>njem čestica s d<strong>na</strong>. Zbog dugotrajnijeg smanjenja količine svjetlosti <strong>na</strong> dnu će se<br />
razviti organizmi sjene. Pomicanje konopa po dnu onemogućiti će razvoj višegodišnjih<br />
nepokretnih organi<strong>za</strong>ma (npr spužve, mješčićnice). Na gatovima i po sidrenim<br />
instalacijama može doći do razvoja dagnji. Dio sedimentnog d<strong>na</strong> će <strong>na</strong>kon nekoliko godi<strong>na</strong><br />
biti djelomično ili potpuno prekriven otpalim dagnjama odnosno njihovim ljušturama.<br />
Ljušture dagnji predstavljati će čvrstu podlogu <strong>za</strong> <strong>na</strong>seljavanje raznih sesilnih bentoskih<br />
organi<strong>za</strong>ma kao što su mješčićnice i alge. Nakon nekoliko godi<strong>na</strong> sastav bentostih vrsta <strong>na</strong><br />
području <strong>za</strong>hvata će se ustaliti te će biti sličan sastavu kakav je bio <strong>za</strong>tečen <strong>na</strong> lukobranu i<br />
lučici <strong>za</strong> brodove prije samog <strong>za</strong>hvata.<br />
Korištenjem štetnih prema<strong>za</strong> <strong>za</strong> sprječavanje obrašćivanja plovila može utjecati <strong>na</strong><br />
količinu teških metala u stupcu morske vode i sedimentu (koncentracija teških metala u<br />
sedimentu u postojećem stanju je već poveća<strong>na</strong>). Brodice prema<strong>za</strong>ne protuobraštajnim<br />
sredstvima koje tijekom cijele godine borave u privezima, predstavljaju stalni izvor tj.<br />
otpuštaju metale sadržane u boji (bakar, cink, olovo, arsen, krom, kadmij). Međutim, s<br />
obzirom <strong>na</strong> veličinu novoprojektirane luke ovaj utjecaj bit će prihvatljiv.<br />
Utjecaj <strong>na</strong>sipavanja materijala <strong>za</strong> formiranje plaže biti će trajno prisutan. Morski<br />
organizmi se ne mogu <strong>na</strong>seliti <strong>na</strong> pokretni šlju<strong>na</strong>k od kojeg će biti formirane plaže.
Change language