Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Avenija Dubrovnik 6-8, Zagreb<br />
MORSKA LUKA U RAŽANCU<br />
-STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ–<br />
-SAŽETAK ZA JAVNI UVID-<br />
Zagreb, prosi<strong>na</strong>c 2009.
Investitor:<br />
OPĆINA RAŽANAC<br />
Objekt:<br />
MORSKA LUKA U RAŽANCU<br />
Vrsta dokumentacije: STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ – SAŽETAK ZA JAVNI UVID<br />
Ugovor broj: 530-08<br />
Voditelj izrade studije: dr.sc. Tomi Harami<strong>na</strong><br />
Branka Antunović, dipl.ing.arh.<br />
Prostorno-planski aspekt<br />
Oikon d.o.o.<br />
Suradnici:<br />
Direktor Društva:<br />
dr.sc. Tomi Harami<strong>na</strong><br />
Sunča<strong>na</strong> Rapić, dipl.ing.kraj.arh.<br />
Sanja Barišić, mag.oecol. et<br />
prot.<strong>na</strong>t.<br />
D. Petricioli, mag.oecol. et<br />
prot.<strong>na</strong>t.,<br />
F. Kljaković-Gašpić, mag.oecol. et<br />
prot.<strong>na</strong>t.<br />
Željko Čučković, dipl.inf.<br />
Melita Milostić, mag.phys. et<br />
geophys.<br />
Josip Križan, mag.math. et inf.<br />
prof.dr.sc. Mladen Juračić<br />
dr.sc. Smiljan Gluščević<br />
Željko Koren, dip.ing. građ.<br />
A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> morske razine i morskih<br />
struja, kakvoća morske vode<br />
Krajobrazni aspekt<br />
Flora, fau<strong>na</strong> i <strong>za</strong>štićene prirodne<br />
vrijednosti<br />
Biologija mora, ronjenje<br />
Grafički prilozi<br />
Izmje<strong>na</strong> vodenih masa,<br />
modeliranje izmjene vodenih<br />
masa<br />
Geološke i geomorfološke<br />
z<strong>na</strong>čajke područja<br />
Kultur<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong> <strong>na</strong> moru i kopnu
1<br />
Sadržaj<br />
<br />
1. SVRHA I OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................. 3<br />
2. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE .......................................................................................................................... 3<br />
2. UTJECAJI ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................................................................................................. 6<br />
3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................................................. 9<br />
3.1 Mjere tijekom pripreme i projektiranja <strong>za</strong>hvata ....................................................................................... 9<br />
3.2 Mjere tijekom gradnje ............................................................................................................................ 10<br />
3.3 Mjere <strong>za</strong> vrijeme korištenja <strong>za</strong>hvata i incidentnih situacija ................................................................... 10<br />
3.4 Interventne mjere .................................................................................................................................... 11<br />
PRILOG 1: SITUACIONO RJEŠENJE UREĐENJA OBALNOG POJASA ............................................... 13<br />
PRILOG 2: ZAHVAT NA ORTO-FOTO PODLOZI ..................................................................................... 15
3<br />
1. Svrha i opis <strong>za</strong>hvata<br />
Svrha <strong>za</strong>hvata je uređenje postojeće luke i povećanje njezinog kapaciteta zbog<br />
<strong>za</strong>dovoljavanja povećanih potreba stanovništva, kao i ostvarivanja povećanih prihoda od<br />
turizma.<br />
Luka je smješte<strong>na</strong> u <strong>na</strong>selju Raža<strong>na</strong>c <strong>na</strong> južnoj obali Velebitskog ka<strong>na</strong>la i orijentira<strong>na</strong> je u<br />
smjeru SI prema podvelebitskom području. Područje obuhvata <strong>za</strong>hvata proteže se od<br />
postojećeg lukobranskog objekta <strong>na</strong> istoku do mjesne plaže <strong>na</strong> <strong>za</strong>padu. Najveća dubi<strong>na</strong><br />
mora <strong>na</strong> području <strong>za</strong>hvata iznosi oko 10 m.<br />
Zahvat se sastoji od dogradnje postojećeg glavnog lukobranskog objekta, izgradnje<br />
sekundarnog lukobra<strong>na</strong>, uređenja postojećih i novoplaniranih vezova i uređenja <strong>za</strong>obalnog<br />
lučkog prostora. Također se planira uređenje kupališnih površi<strong>na</strong> <strong>za</strong>padno od luke.<br />
Situaciono rješenje uređenja prika<strong>za</strong>no je <strong>na</strong> Prilogu 1.<br />
Jedan dio glavnog lukobra<strong>na</strong> se proteže u smjeru jugoistok-sjevero<strong>za</strong>pad u duljini 145 m, a<br />
drugi dio se lomi u smjeru jugo<strong>za</strong>pad-sjeveroistok i duljine je 90 m. Sekundarni lukobran je<br />
duljine 65 m i pruža se u smjeru sjever-jug. Na kopnenoj površini luke (južni dio, smjer<br />
istok <strong>za</strong>pad), uz šetnice i zelene površine (hortikulturno rješenje stablašicama oleandra ili<br />
pitospora, koje se u visini od cca 3 m, direktno dovode iz rasadnika), osigura<strong>na</strong> je površi<strong>na</strong><br />
od cca 900 m 2 , koja se može koristiti kao suhi vez ili <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju (djelomično) dodatnih<br />
ugostiteljskih i inih sadržaja. Uzduž razmatranog kopnenog dijela obalnog pojasa planira<strong>na</strong><br />
je dvosmjer<strong>na</strong> cesta (dvije trake, pojedi<strong>na</strong>čne širine 3 m) u duljini od cca 400 m i uređenje<br />
parkirališta 60 proračunskih autojedinica. Rješenje prometa u kretanju i mirovanju<br />
planirano je kako <strong>za</strong> potrebe luke tako i <strong>za</strong> potrebe kupališne zone koja se proteže<br />
<strong>za</strong>padno od sekundarnog lukobra<strong>na</strong>. Kupališnu zonu čini šetnica sa zelenim površi<strong>na</strong>ma, te<br />
plažne površine s perima <strong>za</strong> stabili<strong>za</strong>ciju šljunka, a sve sjeverno od novoplanirane<br />
prometnice. Kupališne površine iznose cca 4697 m 2 , što odgovara broju od 600 kupača.<br />
Prilog 2 prikazuje <strong>za</strong>hvat <strong>na</strong> orto-foto podlozi, a Slika 1 vizuali<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong>hvata, i to pogled s<br />
obale prema Velebitu, pogled s glavnog lukobra<strong>na</strong> prema Ražancu i pogled s mora prema<br />
Ražancu.<br />
2. Opis <strong>okoliš</strong>a lokacije<br />
Zahvat je planiran Prostornim planom uređenja Općine Raža<strong>na</strong>c i u skladu je s<br />
predviđenom <strong>na</strong>mjenom <strong>za</strong> luke (čl. 63. i 64.). Za UPU "Porat", u obuhvatu kojeg je i<br />
planirani <strong>za</strong>hvat i čija je izrada obvez<strong>na</strong> prema članku 132. PPUO Raža<strong>na</strong>c, izrađen je<br />
Prijedlog pla<strong>na</strong> koji je prošao <strong>javni</strong> <strong>uvid</strong>. Zahvat je usklađen s Prijedlogom pla<strong>na</strong>, a s<br />
obzirom da proces donošenja UPU-a i izrada projektne dokumentacije teku paralelno<br />
<strong>za</strong>hvat će biti usklađen UPU-om koji će se usvojiti.<br />
A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> vjetra i vjetrovalne di<strong>na</strong>mike <strong>na</strong> području <strong>za</strong>hvata pokazuje da je akvatorij<br />
novoplanirane luke <strong>na</strong>jugroženiji od valova uzrokovanih vjetrom iz smjera 345°, koji u<br />
postojećem stanju unutar buduće luke dosežu visinu od 1,20 m. Izgradnjom lukobra<strong>na</strong><br />
visine valova unutar luke, u području predviđenom <strong>za</strong> ve<strong>za</strong>nje brodova, čak ni u<br />
<strong>na</strong>jkritičnijem slučaju <strong>za</strong> smjer vjetra 345° ne prelaze 5 cm, što je prihvatljivo <strong>za</strong> luku.<br />
Na osnovi mjerenja morskih struja i numeričkog modeliranja izmjene mora u luci te<br />
uzimajući u obzir tehničke mogućnosti, u Studiji je određen broj, raspored i veliči<strong>na</strong><br />
propusta u glavnom lukobranu, tako da prostrujenost lučkog područja <strong>na</strong>kon izgradnje<br />
bude <strong>za</strong>dovoljavajuća s obzirom <strong>na</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliš</strong>a. Studijom je propisa<strong>na</strong> izgradnja četiri
4<br />
propusta veličine 2,5 m x 2,5 m, tako da će se vrijeme <strong>za</strong>državanja u luci povećati <strong>za</strong><br />
manje od 10%, što je prihvatljiva promje<strong>na</strong>.<br />
Slika 1: Vizuali<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>hvata: pogled s obale prema Velebitu (gornja slika), pogled s postojećeg<br />
lukobra<strong>na</strong> prema Ražancu (srednja slika) i pogled s mora prema Ražancu (donja slika).<br />
Tijekom izrade Studije u dva <strong>na</strong>vrata ronioci-biolozi pregledali su područje akvatorija<br />
buduće luke. Za točnije određivanje obuhvata morskih <strong>za</strong>jednica u plitkom moru, korište<strong>na</strong><br />
je i aerosnimka područja. Na području budućeg <strong>za</strong>hvata utvrđeno je nešto preko sto svojti<br />
bentoskih organi<strong>za</strong>ma, a s obzirom <strong>na</strong> to da rezultati istraživanja prikazuju „zimski aspekt“<br />
živog svijeta broj algi i riba koje se u tom dijelu godine povuku u dublje more veći je nego<br />
što je <strong>za</strong>bilježeno ovim istraživanjem. Identificirane vrste i staništa te njihovo <strong>za</strong>tečeno<br />
stanje <strong>za</strong>bilježene <strong>na</strong> području budućeg <strong>za</strong>hvata uobičajene su <strong>za</strong> ovaj dio obale.<br />
Uzorci sedimenta su uzeti <strong>na</strong> tri postaje: unutar sadašnje luke, ispred buduće plaže i <strong>na</strong><br />
referentnoj točki izvan luke, te je određen granulometrijski, mineralni i geokemijski sastav<br />
sedimenta. Utvrđeno je da je koncentracija eleme<strong>na</strong>ta koji potječu od ljudskog djelovanja<br />
(olovo, cink, bakar) poveća<strong>na</strong> u području luke. Ovakvo <strong>za</strong>gađenje je uobičajeno u svim<br />
lukama. Na postajama izvan luke nisu <strong>za</strong>bilježene povećane koncentracije ovih tvari.<br />
U više <strong>na</strong>vrata je <strong>za</strong> potrebe Studije obavljen hidroarheološki pregled d<strong>na</strong> <strong>na</strong> području<br />
planirane luke (Slika 2). Svi su pregledi obavljeni paralelnim preronjavanjem svih trasa u<br />
širini većoj od predviđene širine lukobra<strong>na</strong>. Završni pregled odnosio se <strong>na</strong> prostor koji<br />
predviđeni lukobran ima <strong>za</strong>tvarati. Samo <strong>na</strong> jednome mjestu je pro<strong>na</strong>đen dio veće<br />
keramičke zdjele (Slika 3) netipičnog izgleda pa samim vizualnim pregledom i bez<br />
konzultiranja stručnjaka, specijalista <strong>za</strong> pojedi<strong>na</strong> povijes<strong>na</strong> razdoblja, nije moguće ka<strong>za</strong>ti<br />
kojem vremenskom periodu pripada. Na osnovi procjene oblika i fakture može se reći da bi
5<br />
se moglo raditi jed<strong>na</strong>ko o prapovijesnoj keramici ili keramici koja spada u etnološku<br />
baštinu (iška keramika?). Na cijelom pregledanom prostoru pro<strong>na</strong>đe<strong>na</strong> je velika količi<strong>na</strong><br />
recentnog otpada.<br />
Slika 2: Pregledani prostor uklopljen u idejno rješenje buduće luke.<br />
Na jednom su segmentu kopnenog dijela, koji će buduća luka obuhvaćati, smješteni ostaci<br />
kaštela <strong>za</strong> obranu od Turaka čija je izgradnja <strong>za</strong>počela 1507. godine, a <strong>za</strong>vrše<strong>na</strong> 1510. god.<br />
Utvrđenje se sastojalo od jedne velike (centralne) kvadratne i dviju manjih kružno<br />
formiranih kula pove<strong>za</strong>nih zidom <strong>za</strong>tvarajući <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin pristup poluotoku. Tijekom<br />
vreme<strong>na</strong> zidovi i kule su uslijed različitih potreba i gradnji sve više oštećivani, a <strong>na</strong>jgore je<br />
prošla istoč<strong>na</strong> kula koja je ko<strong>na</strong>čno sruše<strong>na</strong> 1973. godine. Trenutno su u tijeku istraživački<br />
i konzeratorsko-restauratorski radovi <strong>na</strong> utvrdi koje vodi Konzervatorski ured Ministarstva<br />
kulture u Zadru. Obnovlje<strong>na</strong> zdanja će svakako biti dio ukupnog izgleda kopnenog areala<br />
buduće luke u skladu s uvjetima koje će postaviti Konzervatorski ured u Zadru.<br />
Budući da se <strong>za</strong>hvat <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> području Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mreže – važnog područja <strong>za</strong><br />
ptice u Hrvatskoj, provede<strong>na</strong> je prethod<strong>na</strong> ocje<strong>na</strong> prihvatljivosti <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> prirodu.<br />
Uprava <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode Ministarstva kulture donijela je potvrdu da predmetni <strong>za</strong>hvat<br />
neće imati z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> ekološku mrežu, odnosno ciljeve očuvanja ekološke mreže.
6<br />
Slika 3: Necjelovita gruba zdjela – pogled odozgo.<br />
2. Utjecaji <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Utjecaj tijekom građenja<br />
Pri iskopavanju dijela morskog d<strong>na</strong> u svrhu izvedbe svih komponenti <strong>za</strong>hvata doći će do<br />
<strong>za</strong>mućenja stupca morske vode ograničenog vreme<strong>na</strong> trajanja. Podignute čestice taložit će<br />
se u blizini ali sloj istaloženih čestica ne bi trebao utjecati <strong>na</strong> organizme koji žive u dnu.<br />
Zbog relativno male dubine gibanje mora (pretežno valovi) će <strong>na</strong>taloženi materijal<br />
pomicati prema dubljim dijelovima akvatorija te neće doći do <strong>na</strong>stajanja debljih <strong>na</strong>slaga.<br />
Utjecaj ovih <strong>na</strong>slaga <strong>na</strong> bentoske <strong>za</strong>jednice se ne očekuje.<br />
Radovima <strong>na</strong> novoj luci bit će <strong>za</strong>trpa<strong>na</strong> manja površi<strong>na</strong> <strong>za</strong>štićene biocenoze infralitoralnih<br />
algi te nešto veća površi<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednice infralitoralnih krupnih pijesaka s više ili manje mulja.<br />
Međutim sveukup<strong>na</strong> <strong>za</strong>trpa<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> je relativno mala s obzirom <strong>na</strong> postojeći obuhvat tih<br />
bioceno<strong>za</strong> te neće z<strong>na</strong>čajnije utjecati <strong>na</strong> njihovu prisutnost <strong>na</strong> širem području <strong>za</strong>hvata.<br />
Pri uređenju plaža organizmi i <strong>za</strong>jednice prisutni <strong>na</strong> tom području bit će prekriveni.<br />
Utjecaj se može ocijeniti kao negativan jer će veći<strong>na</strong> organi<strong>za</strong>ma koja nije pokret<strong>na</strong><br />
uginuti tijekom izvođenja <strong>za</strong>hvata. Ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong> vrijeme izgradnje <strong>za</strong>hvata<br />
procjenjuje se <strong>na</strong> 23000 m²<br />
Tijekom izvođenja radova doći će i do povećanja buke od građevinskih strojeva i<br />
prijevoznih sredstava koji će se koristiti <strong>za</strong> prijevoz građevinskog materijala, kao i do<br />
podi<strong>za</strong>nja prašine. Buka od polaganja konstrukcijskog materijala otjerat će pokretne<br />
pridnene organizme. Također, doći će i do <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> prometnice u gradskoj jezgri zbog<br />
kretanja građevinske mehani<strong>za</strong>cije zbog izgradnje, jer će građevinska vozila koristiti<br />
postojeće prometnice. Uslijed transporta materijala te prola<strong>za</strong> kamio<strong>na</strong> i strojeva može<br />
doći do oštećenja i/ili onečišćenja prometnica.<br />
Tijekom izvođenja radova očekuje se <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k manjih količi<strong>na</strong> komu<strong>na</strong>lnog, opasnog i<br />
građevinskog otpada kojeg će biti potrebno zbrinuti.
7<br />
Tijekom izgradnje doći će i do privremenog negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> vizualnu kakvoću<br />
krajobra<strong>za</strong>.<br />
Ovi utjecaji su lokalni i kratkoročni, te nestaju <strong>na</strong>kon dovršetka gradnje.<br />
Utjecaji tijekom korištenja<br />
Dodatnim <strong>za</strong>tvaranjem luke povećat će se vrijeme <strong>za</strong>državanja mora sa 9.6 <strong>na</strong> 10.6 sati u<br />
rješenju s propustima u lukobranu što se smatra se prihvatljivim. Kakvoća mora unutar<br />
akvatorija luke nešto će se pogoršati zbog povećanog pomorskog prometa i drugih<br />
aktivnosti u luci, pri čemu se zbog izgradnje lukobra<strong>na</strong> smanjuje prostrujenost akvatorija<br />
luke. S obzirom da će biti povećan broj plovila u transportu i <strong>na</strong> vezu, moguće je dodatno<br />
opterećenje sedime<strong>na</strong>ta d<strong>na</strong> teškim metalima iz protuobraštajnih boja, pri čemu se<br />
prvenstveno misli <strong>na</strong> povećane koncentracije bakra, cinka i olova. Ovaj utjecaj bit će u<br />
prihvatljivim granicama.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> kopnenu faunu ocjenjuje se prihvatljivim.<br />
S obzirom <strong>na</strong> karakter i obim <strong>za</strong>hvata potencijalni utjecaj <strong>na</strong> faunu u moru očekuje se <strong>na</strong><br />
one vrste koje su ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> morska ili obal<strong>na</strong> staništa.<br />
Na novim površi<strong>na</strong>ma kamenim i betonskim uronjenima u more će se u vrlo kratkom<br />
vremenu razviti podloga pogod<strong>na</strong> <strong>za</strong> razvoj novih <strong>za</strong>jednica. Nakon nekoliko tjedan ili<br />
mjeseci, ovisno o sezoni prihvata pojedinih vrsta <strong>na</strong> te površine <strong>na</strong>selit će se morski<br />
organizmi. U početku će prevladavati pionirski organizmi, a <strong>za</strong>tim će ih pomalo<br />
<strong>za</strong>mjenjivati oni koje i sad možemo <strong>na</strong>ći <strong>na</strong> lukobranu i u lučici. Organizmi koji žive <strong>na</strong><br />
sedimentnom dnu unutar akvatorija <strong>za</strong>hvata će se relativno brzo obnoviti, pretpostavlja se<br />
u roku od oko dvije godine. Na kamenitim dijelovima primarnog i sekundarnog lukobra<strong>na</strong> <strong>za</strong><br />
nekoliko godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>selit će <strong>za</strong>jednica slič<strong>na</strong> <strong>za</strong>jednici kakva je <strong>na</strong> sadašnjem lukobranu. Za<br />
desetak godi<strong>na</strong> sastav i brojnost vrsta će se ustaliti, <strong>na</strong> vanjskoj strani lukobra<strong>na</strong> bit će vrlo<br />
sličan prirodnim <strong>za</strong>jednicama.<br />
Na organizme u akvatoriju luke djelovati i <strong>za</strong>sjenjenje zbog brodova <strong>na</strong> vezu te mehaničko<br />
oštećenje i<strong>za</strong>zvano povremenim micanjem konopa po morskom dnu. Povećanje prometa<br />
plovila u samom akvatoriju nove luke dovest će i do smanjenja prozirnosti morske vode<br />
di<strong>za</strong>njem čestica s d<strong>na</strong>. Zbog dugotrajnijeg smanjenja količine svjetlosti <strong>na</strong> dnu će se<br />
razviti organizmi sjene. Pomicanje konopa po dnu onemogućiti će razvoj višegodišnjih<br />
nepokretnih organi<strong>za</strong>ma (npr spužve, mješčićnice). Na gatovima i po sidrenim<br />
instalacijama može doći do razvoja dagnji. Dio sedimentnog d<strong>na</strong> će <strong>na</strong>kon nekoliko godi<strong>na</strong><br />
biti djelomično ili potpuno prekriven otpalim dagnjama odnosno njihovim ljušturama.<br />
Ljušture dagnji predstavljati će čvrstu podlogu <strong>za</strong> <strong>na</strong>seljavanje raznih sesilnih bentoskih<br />
organi<strong>za</strong>ma kao što su mješčićnice i alge. Nakon nekoliko godi<strong>na</strong> sastav bentostih vrsta <strong>na</strong><br />
području <strong>za</strong>hvata će se ustaliti te će biti sličan sastavu kakav je bio <strong>za</strong>tečen <strong>na</strong> lukobranu i<br />
lučici <strong>za</strong> brodove prije samog <strong>za</strong>hvata.<br />
Korištenjem štetnih prema<strong>za</strong> <strong>za</strong> sprječavanje obrašćivanja plovila može utjecati <strong>na</strong><br />
količinu teških metala u stupcu morske vode i sedimentu (koncentracija teških metala u<br />
sedimentu u postojećem stanju je već poveća<strong>na</strong>). Brodice prema<strong>za</strong>ne protuobraštajnim<br />
sredstvima koje tijekom cijele godine borave u privezima, predstavljaju stalni izvor tj.<br />
otpuštaju metale sadržane u boji (bakar, cink, olovo, arsen, krom, kadmij). Međutim, s<br />
obzirom <strong>na</strong> veličinu novoprojektirane luke ovaj utjecaj bit će prihvatljiv.<br />
Utjecaj <strong>na</strong>sipavanja materijala <strong>za</strong> formiranje plaže biti će trajno prisutan. Morski<br />
organizmi se ne mogu <strong>na</strong>seliti <strong>na</strong> pokretni šlju<strong>na</strong>k od kojeg će biti formirane plaže.
8<br />
Predmetnim <strong>za</strong>hvatom doći će do izravnih, trajnih promje<strong>na</strong> u fizičkoj strukturi<br />
(<strong>na</strong>sipavanjem obale, izgradnjom novih objekata), a posljedično tome i <strong>na</strong>činu<br />
doživljavanja promatranog područja. Navedene promjene dvojako će utjecati <strong>na</strong> vizualne<br />
kvalitete krajobra<strong>za</strong>. Do pozitivnih će promje<strong>na</strong> doći u vizualnoj percepciji obalnog i<br />
priobalnog dijela <strong>na</strong>selja, dok će vizualne vrijednosti <strong>na</strong> području akvatorija biti<br />
degradirane (vizualno predimenzioniran lukobran u odnosu <strong>na</strong> dimenzije samog akvatorija,<br />
<strong>za</strong>klanjanje pogleda <strong>na</strong> pučinu Velebitskog ka<strong>na</strong>la i uski podvelebitski pojas koji čine<br />
vrijedne vizure s obalnog područja u smjeru Velebita). Pozitivne promjene su z<strong>na</strong>tno<br />
poveća<strong>na</strong> funkcio<strong>na</strong>lnost prostora, saniranje ili ob<strong>na</strong>vljanje dotrajalih objekata, cijeli<br />
obalni dio <strong>na</strong>selja poprimit će primjereniji urbaniji karakter, a samo <strong>na</strong>selje prepoz<strong>na</strong>tljivu<br />
sliku.<br />
Zaključno, utjecaji <strong>za</strong>hvata obrađeni ovom studijom ocjenjuju se prihvatljivim <strong>za</strong> <strong>okoliš</strong>,<br />
uz uvjet pridržavanja propisanih mjera <strong>za</strong>štite.<br />
Izvanredni događaji<br />
Tijekom izgradnje <strong>za</strong>hvata, mogući izvanredni događaji su izlijevanja opasnih tvari - goriva<br />
i ulja iz građevinskih strojeva (kopnenih i plovnih) i iz eventualno prisutnih spremnika <strong>za</strong><br />
gorivo.<br />
Tijekom korištenja luke, mogući izvanredni događaji su istjecanje <strong>na</strong>ftnih derivata iz<br />
plovila u more, požar ili eksplozija <strong>na</strong> <strong>na</strong> plovilima, incidenti prilikom manevara brodica<br />
(sudar, prevrtanje).<br />
U slučaju izvanrednog događaja treba postupiti sukladno mjerama <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a u<br />
izvanrednim situacijama, propisanih ovom Studijom.
9<br />
3. Mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a<br />
3.1 Mjere tijekom pripreme i projektiranja <strong>za</strong>hvata<br />
Mjere <strong>za</strong>štite od onečišćenja mora:<br />
1. U projektu treba predvidjeti četiri propusta u glavnom lukobranu u skladu s<br />
rezultatima ove studije.<br />
2. Planirati organizirano pražnjenje i deponiranje brodskih spremnika fekalnih voda.<br />
3. Prije početka gradnje potrebno je odrediti odlagališta materijala i otpada te<br />
površine <strong>za</strong> kretanje i parkiranje vozila i mehani<strong>za</strong>cije, kako bi se u <strong>na</strong>jvećoj<br />
mogućoj mjeri smanjio utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>. Sve površine koje će se koristiti tijekom<br />
gradnje <strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vršetka radova treba sanirati, odnosno dovesti u prvobitno stanje.<br />
4. Na plaži planirati dovoljan broj sanitarnih čvorova s obzirom <strong>na</strong> očekivani broj<br />
korisnika plaže.<br />
5. Oborinske vode treba odvoditi <strong>za</strong>sebnom oborinskom ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskom mrežom koja<br />
je planira<strong>na</strong> u području <strong>za</strong>hvata i predviđa obalni ispust <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padnom dijelu<br />
obuhvata UPU „Porat“.<br />
Do izgradnje sustava oborinske odvodnje, odvodnju treba riješiti tako da se te vode<br />
skupljaju površinski, ili sustavom otvorenih i <strong>za</strong>tvorenih ka<strong>na</strong>la te ispuštaju direktno<br />
u okolni teren ili odvode <strong>na</strong>jkraćim putem u obalno more.<br />
Na površi<strong>na</strong>ma parkirališta i drugih mjesta gdje postoji opasnost od izlijevanja<br />
<strong>na</strong>ftnih derivata ili pralnih voda, moraju se ugraditi separatori <strong>na</strong> cjevovodu prije<br />
ispusta u more.<br />
6. U sklopu izrade projektne dokumentacije potrebno je ispitati stabilnost<br />
novoprojektirane plaže.<br />
Mjere <strong>za</strong>štite krajobra<strong>za</strong> i kulturne baštine:<br />
1. U sklopu izrade projektne dokumentacije potrebno je izraditi detaljan projekt<br />
krajobraznog uređenja obalnog prostora od strane stručnjaka – krajobraznog<br />
arhitekta.<br />
2. Posebnu pozornost u okviru izrade projekta krajobraznog uređenja treba posvetiti<br />
obalnoj šetnici, prostoru uz plažu te, prostorima oko arhitektonskih zdanja.<br />
3. Kako bi lukobranski objekti vizualno bili maksimalno usklađeni s krškim krajobrazom<br />
kao i postojećim lukobranskim objektom, <strong>za</strong> <strong>za</strong>vršne obrade mora se upotrijebiti<br />
prirodni obrađeni kamen (pročelja objekata, pješačke površine, lukobranski parapet<br />
i operativne površine).<br />
4. Kod projektiranja istočnog kopnenog dijela luke, <strong>na</strong> kojem je smješte<strong>na</strong> mletačka<br />
utvrda, mora se surađivati s <strong>na</strong>dležnim konzervatorom u Konzervatorskom odjelu<br />
Zadar.
10<br />
3.2 Mjere tijekom gradnje<br />
1. Izvođač radova mora oz<strong>na</strong>čiti akvatorij u kojem se obavljaju radovi <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kakav<br />
će propisati <strong>na</strong>dlež<strong>na</strong> lučka kapetanija.<br />
2. Radove izvoditi s kamenom (bez zemlje ili mulja). Zabranjuje se <strong>na</strong>sipavanje<br />
podmorja zemljom i prašinom.<br />
3. Sve armiranobetonske elemente koji se mogu izvesti <strong>na</strong> kopnu izvan mjesta <strong>za</strong>hvata<br />
ugraditi kao gotove prefabrikate. Prilikom betoniranja u moru, pažljivo postaviti<br />
oplate, kako bi se spriječilo curenje beto<strong>na</strong> u more.<br />
4. Radove izvoditi u kontinuitetu i <strong>za</strong>vršiti <strong>na</strong>sipavanje u što kraćem periodu.<br />
5. Uz gradilište je potrebno postaviti kontejnere <strong>za</strong> odlaganje otpada, a njihovo<br />
pražnjenje ugovoriti s ovlaštenim trgovačkim društvom.<br />
6. Sav <strong>na</strong>stali građevinski i biorazgradivi otpad zbrinuti prema Zakonu o otpadu (NN<br />
178/04) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07).<br />
7. Ambalažni otpad odvojeno prikupljati i predati ovlaštenoj osobi prema Pravilniku o<br />
ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05).<br />
8. Miješani komu<strong>na</strong>lni otpad zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom<br />
(NN 23/07).<br />
9. Tijekom izgradnje <strong>za</strong>hvata potrebno je postaviti prijenosne sanitarne čvorove s<br />
vodonepropusnom sabirnom jamom. Sanitarni čvorovi se moraju prazniti, a sadržaj<br />
zbrinjavati putem ovlaštenog trgovačkog društva.<br />
10. Sve površine koje su se koristile tijekom gradnje <strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vršetka radova treba<br />
sanirati.<br />
11. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju <strong>na</strong><br />
površini ili ispod površine tla, <strong>na</strong> kopnu ili moru <strong>na</strong>iđe <strong>na</strong> arheološko <strong>na</strong>lazište ili<br />
<strong>na</strong>laze, osoba koja izvodi radove duž<strong>na</strong> je prekinuti radove i o <strong>na</strong>lazu bez<br />
odgađanja obavijestiti <strong>na</strong>dležno tijelo, u ovom slučaju Upravu <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu kulturne<br />
baštine, Konzervatorski odjel Zadar.<br />
3.3 Mjere <strong>za</strong> vrijeme korištenja <strong>za</strong>hvata i incidentnih situacija<br />
1. Opremiti luku postrojenjima <strong>za</strong> prihvat tekućeg i krutog otpada s plovnih objekata i<br />
preuzimati otpad s plovnih objekata. Izraditi Plan <strong>za</strong> prihvat i rukovanje otpadom s<br />
plovnih objekata (u skladu s Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke,<br />
NN 110/04) ili odgovarajući plan <strong>za</strong> luku mora biti sadržan u regio<strong>na</strong>lnom planu<br />
gospodarenja otpadom.<br />
2. Osigurati pražnjenje sadržaja sanitarnih čvorova plovila koji pristignu u lučicu u<br />
nepropusnu septičku jamu. To može biti ista septička jama kao i o<strong>na</strong> <strong>za</strong> sanitarni<br />
čvor u marini <strong>za</strong> potrebe <strong>na</strong>utičara.<br />
3. Redovito prazniti septičke jame u skladu s odgovarajućim propisima.<br />
4. Organizirati prikupljanje istrošenih ulja u <strong>za</strong>tvorenim spremnicima ili sklopiti ugovor<br />
s ovlaštenim skupljačem ulja <strong>za</strong> ko<strong>na</strong>čno zbrinjavanje istih. Evidentiranje i<br />
obilježavanje ulja mora se provoditi prema Pravilniku o vrstama otpada (NN 27/96).
11<br />
5. Upozoriti vlasnike brodica da je upotreba organskog kositra (tributil kositra - TBT) u<br />
Hrvatskoj <strong>za</strong>branje<strong>na</strong> i kažnjiva (putem oglasnih ploča, letaka, i sl.)<br />
6. Gatove i obalu treba opremiti dovoljnim brojem prikladnih spremnika <strong>za</strong> kruti<br />
otpad, organizirati dnevno pražnjenje, te tako prikupljen otpad predati ovlaštenoj<br />
komu<strong>na</strong>lnoj tvrtki.<br />
Osigurati apsorbirajuću branu <strong>za</strong> <strong>za</strong>ustavljanje širenja <strong>na</strong>ftne mrlje.<br />
7. Osigurati održavanje i preglede sidara i opreme <strong>za</strong> sidrenje i privez putem<br />
ovlaštenih pravnih osoba, i to <strong>na</strong>jmanje jednom svakih šest mjeseci, te<br />
pravovremenu <strong>za</strong>mjenu istrošenih i dotrajalih dijelova opreme <strong>za</strong> privez.<br />
8. Osigurati opremu i plan djelovanja <strong>za</strong> protupožarnu <strong>za</strong>štitu sukladno propisima.<br />
9. Kod onečišćenja mora s plovila (mineral<strong>na</strong> ulja i sl.) primijeniti odredbe Pla<strong>na</strong><br />
intervencije kod izne<strong>na</strong>dnog onečišćenja mora u Zadarskoj županiji (plutajuće<br />
brane da bi se <strong>za</strong>štitio okolni akvatorij).<br />
10. Vlasnici ugostiteljskih objekata obavezni su kuhinjske otpadne vode visoko<br />
opterećene uljima i mastima dovesti u stanje mogućeg prihvata <strong>na</strong> <strong>za</strong>jednički<br />
sustav odvodnje.<br />
11. Organizirati redovito dnevno čišćenje kupališnih zo<strong>na</strong> od krutog otpada i <strong>na</strong>kupi<strong>na</strong><br />
vegetacije tijekom ljetnih mjeseci (turističke sezone). Na početku i kraju sezone<br />
provesti temeljito čišćenje koje mora provesti koncesio<strong>na</strong>r plaže ili, ako plaža<br />
nema koncesio<strong>na</strong>ra, komu<strong>na</strong>lno poduzeće.<br />
12. Tijekom ljetnih mjeseci u moru postaviti <strong>za</strong>štitne brane u cilju sprječavanja<br />
kretanja plovila u kupališnim zo<strong>na</strong>ma.<br />
13. Održavati <strong>za</strong>štitne građevine (sunčališta, staze).<br />
3.4 Interventne mjere<br />
1. Kod onečišćenja mora s plovila (mineral<strong>na</strong> ulja i sl.) primijeniti odredbe Pla<strong>na</strong><br />
intervencija kod izne<strong>na</strong>dnog onečišćenja mora.<br />
2. U slučaju izbijanja požara i eksplozije postupiti sukladno Operativnom planu<br />
protupožarne <strong>za</strong>štite.
Prilog 1: Situaciono rješenje uređenja obalnog pojasa<br />
13
Prilog 1
Prilog 2: Zahvat <strong>na</strong> orto-foto podlozi<br />
15
Prilog 2
Change language