You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Pučka <strong>1878</strong><br />
<strong>Kasina</strong><br />
VOJVOĐANSKA ŠUTNJA<br />
Šestog svibnja kada Srpska pravoslavna<br />
crkva slavi Đurđevdan i kada<br />
suse održavali opći izbori u Srbijin<br />
avršilo se 20 godina od kada je Vojislav<br />
Šešelj na skupu u Hrtkovcima “ozvaničio“<br />
proterivanje građana Srbije nesrpske nacionalnosti<br />
iz Vojvodine. Danas u Hrtkovcima<br />
živi oko 70% Srba, oko 9% Mađara<br />
i manje od 8% Hrvata. Prije rata u selu<br />
je živjelo oko 41% Hrvata, 19% Mađara<br />
i 17% Srba. Sam početak progona je<br />
počeo 6. svibnja 1992. godine. Kao posljedicu<br />
raznih vidova pritisaka rimokatoličku<br />
župu Hrtkovce je napustilo 1200 osoba,<br />
mahom Hrvata. Iako su mjesni Hrvati bili<br />
prvi na udaru i veliki dio ostalih hrtkovčana<br />
nesrba, osobito katolika je zbog prijetnji i<br />
maltretiranja bio prisiljen zamijeniti kuće<br />
i otići iz sela, a nakon progona Hrvata iz<br />
Slankamena i Golubinaca. Niti dvadeset<br />
godina nakon tog zločina mjesni se Hrvati<br />
nisu vratili u svoje selo. I pored nepostojanja<br />
preciznih podataka procjenjuje se da<br />
je u periodu od 1991. do 1995. godine,<br />
prije svega iz vojvođanskog dijela Srijema,<br />
prognano oko 30.000 katolika.<br />
Vojvođanski klub, Fonda za humanitarno<br />
pravo, Žene u crnom su od rijetkih<br />
nevladinih organizacija, a od političkih<br />
stranaka jedino je Liga socijaldemokrata<br />
Vojvodine koje svake godine podsjećaju<br />
na protjerivanje katolika iz Vojvodine.<br />
„Pred Haškim sudom se vođi srpskih<br />
radikala Vojislavu Šešelju između ostalog<br />
sudi i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.<br />
Ono što je definitivno utvrđeno je da je<br />
Srpska radikalna stranka imala podršku<br />
najviših organa vlasti tadašnje Savezne<br />
Republike Jugoslavije. Zbog svega toga<br />
nitko ne treba šutjeti, o tome se treba<br />
govoriti i tražiti utvrđivanje odgovornosti<br />
prije svega onih koji se danas još uvijek<br />
nalaze u institucijama, a prije svega u policiji.<br />
Za brojna ubojstva širom Vojvodine,<br />
u Šidu, Kukujevcima, Moroviću i drugdje,<br />
do danas još nitko nije odgovarao, iako<br />
je Fond za humanitarno pravo i 1993. i<br />
1994. godine iznio dovoljno podataka koji<br />
su ukazivali da su počinitelji bili ne samo<br />
među raznim grupama izbjeglica koje su<br />
do dolaska u Srbiju bile organizirane u<br />
razne dobrovoljačke skupine, već da je<br />
među počiniteljima bilo i policajaca. No,<br />
do danas niti jedan jedini postupak nije<br />
pokrenut, što pokazuje da je taj odnos<br />
prema našoj prošlosti, prema događajima<br />
u Vojvodini, ocijenjen kao nešto što treba<br />
prepustiti zaboravu“, kaže Nataša Kandić<br />
izvršna direktorica Fonda za humanitarno<br />
pravo.<br />
Nije bilo mjesta od Subotice, Sombora,<br />
Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte,<br />
Vajske, Plavne, Srijemske Mitrovice,<br />
Rume, Kukujevaca, Sota, Gibarca, Šida,<br />
Novog Sada, Slankamena, Zemuna, Beograda,<br />
Petrovaradina, Surčina, Srijemske<br />
Kamenice…, da nije za ovih dvadeset<br />
dvije godine bilo kršenja ljudskih prava<br />
Hrvata (prisilnog iseljavanja, paljenja i<br />
obilježavanja kuća, fizičkog maltretiranja,<br />
prijetnji, gubitka posla).<br />
Ni nakon punih 20 godina u Srbiji nitko<br />
nije odgovarao za protjerivanje nesrpskog<br />
pučanstva iz sela Hrtkovci i iz Srijema kao<br />
iza kršenja ljudskih prava Hrvata u Srbiji.<br />
Skupština Srbije morala je donijeti deklaraciju<br />
u kojoj bi se ispričala protjeranim i<br />
svim vojvođanskim Hrvatima koji su bili<br />
objekat kršenja ljudskih prava. Sve demokratske<br />
vlasti od petog listopada nisu<br />
imale volje i snage da se ispričaju nedužnim<br />
Hrvatima koji su bili nevine žrtve rata.<br />
Nažalost niti bivši predsjednik Boris Tadić<br />
nije imao volje da ispravi nepravde i osudi<br />
zlodjela koje su napravljena vojvođanskim<br />
Hrvatima. Ako objektivno sagledamo situaciju<br />
ne smijemo samo optuživati organe<br />
Republike Srbije. Moramo pogledati istini<br />
u oči i vidjeti da ni predsjednik Ivo Josipović,<br />
kao i vlade Republike Hrvatske nisu<br />
poduzeli ozbiljnije korake. Vojvođanskim<br />
Hrvatima samo preostaje da se sjećaju<br />
tih ružnih trenutaka i da se nadaju da će<br />
novoizabrani predsjednik Tomislav Nikolić<br />
uputiti ispriku i ispraviti dvadesetdvogodišnje<br />
nepravde.<br />
Z. Ifković<br />
NEoteti tuđe<br />
10<br />
U Suboticije 6. Svibnja održana obnoviteljska<br />
Skupština Hrvatskog Amaterskog Športskog<br />
Kluba „Zrinjski“. U Srbiji, odnosno Vojvodini,<br />
su osnovane 43 udruge sa hrvatskim<br />
predznakom, a HAŠK „Zrinjski“ je prva udruga<br />
koja njeguje razvoj sporta i nastavlja tradiciju<br />
Športskog kluba „Zrinjski“ utemeljenog 1. siječnja<br />
1932. godine.<br />
Duh hrvatstva nije poklekao pod nedaćama<br />
vremena na prostoru na kome živimo. Stoga<br />
smo željeli da i naši potomci kako kroz druge<br />
djelatnosti tako i kroz djelatnost ove hrvatske<br />
sportske udruge prime u naslijeđe i zdravim<br />
duhom nastave očuvanje tradicije svoga roda.<br />
Nakon stanke od 70 godina započela je sa<br />
radom nogometna momčad, kao sekcija pri<br />
sportskoj udruzi HAŠK „Zrinjski“. Upravni odbor<br />
udruge imao je povjerenje u svoje članove i<br />
izabrao je vodstvo nogometne sekcije: Bela<br />
Temunović predsjednik, Lazo Brejar dopredsjednik<br />
i Tibor Matatić tajnik. Usprkos iznimno<br />
teških uvjeta treniranja, nedostatka adekvatnog<br />
prostora i terena, bez financijske potpore zajednice,<br />
ove sezone (2011/<strong>2012</strong>) se nogometna<br />
momčad uključila u natjecanje, u Gradsku<br />
nogometnu ligu, da bi pridonijela sportskoj povijesti<br />
grada Subotice, premda ne pod jednakim<br />
uvjetima sa ostalim klubovima. Nakon prve odigrane<br />
natjecateljske utakmice protiv NK Mala<br />
Bosna, počeli su pritisci da se iz naziva udruge<br />
HAŠK „Zrinjski“ ukloni naziv HAŠK- Hrvatski<br />
Amaterski Športski Klub. Upravni odbor udruge<br />
HAŠK „Zrinjski“ je odolio svim pritiscima i unatoč<br />
brojnim poteškoćama uspio je obezbijediti<br />
potrebne uvjete da nogometna momčad završi<br />
natjecanje jesenjeg dijela Gradske nogometne<br />
lige bez duga, kao i da je još tijekom jesenje<br />
sezone nabavljena kompletna oprema za<br />
momčad (3 garniture dresova i majica, trenirke,<br />
torbe, ručnici, kostobrani).<br />
No, kao i uvijek, kada neka hrvatska udruga<br />
ili institucija počinje lučiti rezultate bez udjela<br />
političara, na djelo stupaju političari iz aktualnih<br />
i bivših hrvatskih stranaka sve sa ciljem slabljenja<br />
udruge HAŠK „Zrinjski“.<br />
I tako se 27. studenog 2011. Godine, dio članova<br />
sekcije osniva osniva FK „Zrinjski 1932“.<br />
Čestitke na osnutku uz jedno „ali“. Ali otuđili<br />
ste ime „Zrinjski“, nogometaše. No, neki političari<br />
iz aktualnih i bivših hrvatskih stranaka ne<br />
zadovoljavaju se time, nego uz pomoć djelatnika<br />
Nogometnog saveza Subotice kradu pravo<br />
na nastavak natjecanja u proljetnom dijelu<br />
Gradske nogometne lige udruzi HAŠK „Zrinjski“.<br />
Nigdje na svijetu nije zabilježeno, osim<br />
u Subotici, da tek osnovana udruga izbaci iz<br />
natjecanja onu koja je započela natjecanje.<br />
Sve ovo su učinili oni koji dobro znaju<br />
Sedmu Božju zapovijed. Sedma Božja zapovijed<br />
govori nam o čovjekovu pravu na vlasništvo<br />
koje stječe svojim radom, te zabranjuje krađu,<br />
svako otuđivanje i zadržavanje tuđe imovine ili<br />
uskraćivanja prava na nju. Sedma zapovijed<br />
potiče na poštivanje i čuvanje stvorenog svijeta<br />
i na pravednu raspodjelu zajedničkog zemaljskog<br />
blaga među ljudima. Krepost umjerenosti,<br />
pravednosti i solidarnosti temelj su poštovanja<br />
sedme Božje zapovijedi. Oteti tuđe dobro<br />
znači ukrasti. Krađa je nasilno i nepravedno<br />
prisvajanje tuđih stvari, a sedma Božja zapovijed<br />
zabranjuje svako nepravedno uzimanje,<br />
zadržavanje tuđeg dobra ili uskraćivanje prava<br />
na njega. Postoje različiti oblici krađe: izravna<br />
krađa, namjerno zadržavanje pozajmljenih<br />
stvari. Ukradeno uvijek treba vratiti ili pravedno<br />
nadoknaditi!<br />
Onaj tko želi dobro hrvatskoj zajednici ne<br />
unosi razdor u nju, nego djeluje u cilju očuvanja<br />
zajedništva, jer je to jedina garancija našeg<br />
opstanka na ovim prostorima.<br />
Sada udruzi Hašk Zrinjski jedino preostaje<br />
da pokrene pravni postupak, te da obavijesti<br />
Nogometni savez Srbije i UEFU, i da na taj<br />
način vrati ono što im je oteto.<br />
Hrvoje Šarčević<br />
mjesečnik br.105
Change language