Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
култура<br />
AUTOPORTRET, 1948/49, olovka<br />
Балкана<br />
Izlo`ba koju ~ini osamnaest<br />
dela Paje Jovanovi}a pod<br />
nazivom „Slike Balkana“ otvorena<br />
je u utorak u okviru proslave<br />
9. oktobra - Dana grada U`ica.<br />
Autor ove izlo`be, koju je organizovao<br />
Narodni muzej u Beogradu<br />
u saradwi sa u`i~kom Gradskom<br />
galerijom, je Petar Petrovi},<br />
vi{i kustos Narodnog muzeja.<br />
Produkciju prete}eg kataloga<br />
sa uvodnim tekstom autora (koji<br />
prenosimo u celosti), popisom<br />
i reprodukcijama nekoliko<br />
izlo`enih dela, uradila je<br />
Gradska galerija (dizajn i priprema<br />
Miroslav Vergovi}).<br />
Prisutne U`i~ane pozdravili<br />
su Ilija Mi}evi}, ~lan Gradskog<br />
ve}a za kulturu i sport i Zoran<br />
Cveti}, direktor Gradske galerije,<br />
a izlo`bu je otvorio Petar<br />
Petrovi} (na slici).<br />
Izlo`ba je otvorena do<br />
3. novembra.<br />
zahvaquju}i nesumwivom daru i velikom radu,<br />
toliko i probu|enom interesovawu Evrope za<br />
Orijentom u XIX veku (a u`e posmatrano i za<br />
romanti~nu oslobodila~ku borbu balkanskih<br />
naroda od Turaka), brzo stekao mnogo poklonika<br />
{irom sveta. Kada se kao umetnik potvrdio<br />
u Evropi, bio je primqen i kod nas. Tako je u<br />
povodu progla{ewa za stalnog ~lana Srpske<br />
kraqevske akademije i odlikovawa Svetog<br />
Save II reda u jesen 1893, Jovanovi} priredio<br />
i prvu izlo`bu svojih radova u Beogradu,<br />
u skup{tinskoj sali Velike {kole u Kapetan<br />
Mi{inom zdawu.<br />
U to vreme dolazi i do susreta umetnika sa<br />
srpskim suverenom Aleksandrom Obrenovi}em,<br />
koji je rezultovao poruxbinom i izradom istorijske<br />
kompozicije „Takovski ustanak“, povodom<br />
obele`avawa osamdesetogodi{wice Takovskog<br />
ustanka . Sa wom je Jovanovi} okrenuo<br />
novu stranicu u svom slikarstvu, daju}i neizmeran<br />
doprinos punoj afirmaciji istorijskog<br />
slikarstva u srpskoj umetnosti krajem XIX i<br />
po~etkom XX veka. Nizao je jednu za drugom<br />
svoje istorijske kompozicije u jednom nevi|eno<br />
kratkom vremenskom razmaku. Kada je zavr{io<br />
rad na slici „Takovski ustanak“ prihvatio<br />
je i na vreme isporu~io poruxbinu srpskog<br />
patrijarha Georgija Brankovi}a, kompoziciju<br />
„Seobe“ pod Arsenijem III ^arnojevi}em za<br />
Milenijumsku izlo`bu u Budimpe{ti 1896.<br />
Uporedo je naslikao „Vr{a~ki Triptihon“,<br />
svojevrsnu trodelnu pri~u o su`ivotu mnogonacionalne<br />
i bogate vr{a~ke sredine, kao<br />
i ikonostas crkve Prenosa mo{tinu Svetog<br />
Nikole u Dolovu. Stigao je da zavr{i drugu<br />
verziju „Takovskog ustanka“ i da za veliku<br />
intrnacionalnu izlo`bu u Be~u naslika monumentalno<br />
platno Furor Teutonicus ili „Bitka u<br />
Teutobor{koj {umi“, i na kraju, ali ne i na posledwem<br />
mestu, zapo~eo je studijsko putovawe<br />
najpre u Veneciju, preko Beograda i ju`ne<br />
Srbije na Kosovo i Metohiju, da bi zavr{iio<br />
u Skopqu, a sve to u ciqu pripupqawa gra|e<br />
za istorijsku kompoziciju koja je po poruxbini<br />
vlade Kraqevine Srbije za svetsku izlo`bu<br />
u Parizu 1900. trebalo da prika`e trenutak<br />
krunisawa cara Du{ana u Skopqu. Uprkos tome<br />
{to je kompozicija „Krunisawe cara Du{ana“<br />
vremenom dobila i svoj drugi naziv, po svemu<br />
do danas je ostala jedno od najzna~ajnijih ostvarewa<br />
u celokupnom srpskom slikarstvu<br />
novijeg doba.<br />
@anr-scenama iz `ivota balkanskih naroda<br />
i posebno sa istorijskim kompozicijama<br />
„Takovski ustanak“, „Seoba Srba“, „Krunisawe<br />
cara Du{ana“ i „@enidba cara Du{ana“, Paja<br />
MA^EVAWE, oko 1900, uqe na platnu<br />
Jovanovi} je u~ino sve {to jedan umetnik mo`e<br />
da u~ini na poqu vaspitavawa i podizawa nacionalne<br />
svesti u godinama pre balkanskih i<br />
Prvog svetskog rata. U trenutku kada je bio na<br />
vrhuncu slave iznenada je odlu~io da otputuje<br />
za Ameriku 1902, {to }e se ispostaviti da je<br />
bio preloman trenutak u wegovom `ivotu i<br />
radu. Boravak od nepunih godinu dana na novom<br />
kontinentu }e Jovanovi}a u potpunosti<br />
okrenuti portretskom slikarstvu i on }e od<br />
tada i sve do kraja `ivota sa uspehom izvesti<br />
jednu nepreglednu galeriju portreta zna~ajnih<br />
li~nosti iz „ulep{anog sveta bur`oaskog<br />
realizma“, vladara, plemi}kih porodica,<br />
gospode i dame iz otmenih be~kih krugova,<br />
industrijalaca, bankara, nau~nika, i drugih<br />
javnih li~nosti kojima je Jovanovi}eva virtuozna<br />
slikarska tehnika laskala i godila<br />
oku i duhu. Po potrebi i prema li~nom ose}aju,<br />
Jovanovi} }e povremeno,~ak do svojih poznih<br />
godina `ivota, replicirati svoje popularne<br />
`anrove i poznate istorijske kompozicije,<br />
unose}i ovla{ poneku izmenu koja su{tinski<br />
nije promenila poetiku akademskog relaizma<br />
kojoj je umetnik ostao veran.<br />
Delo Paje Jovanovi}a je u svakom pogledu<br />
ogromno. Na wegovim poznatim `anr-scenama<br />
iz `ivota balkanskih naroda i istorijskim<br />
kompozicijama vaspitavale su se generacije<br />
u pro{losti. One su najsna`nije odjeknuli u<br />
narodu i probudile nacionalna ose}awa u godinama<br />
pred Prvi i Drugi Balkanski rat. U tom<br />
pogledu Paja Jovanovi} je bio ~ovek vremena u<br />
kojem je `iveo i stvarao. Svestan da je tada<br />
pripadao jednom skromnom broju me|unarodno<br />
priznatih srpskih slikara, prihvatio je ulogu<br />
umetnika koji je trebao da, ravnopravno sa<br />
umetnicima drugih nacionalnosti unutar Austro-Ugarske<br />
monarhije, opravda nacionalnu samosvojnost<br />
Srba u Habsbur{koj monarhiji.<br />
Izlo`ba dela Paje Jovanovi}a u Gradskoj<br />
galeriji U`ice nastavak je projekta „Slike<br />
Balkana“ koncipiranog pro{logodi{wim jubilejem<br />
koji je otpo~eo istoimenom izlo`bom u<br />
umetnikovom rodnom Vr{cu. Ona govore o istoriji,<br />
obi~ajima i qudima jednog doba na Balkanu.<br />
Nastala su u vremenu kada je u evropskoj<br />
umetnosti dominirala estetika orijentalizma,<br />
pravca koji }e preko dela Jovanovi}evog<br />
profesora Milera presudno uticati na<br />
umetni~ko formirawe mladog Vr{~anina i<br />
odrediti ga kao srpskog slikara koji }e evropski<br />
orijentalizam obogatiti qudima i<br />
obi~ajima Balkana.<br />
Petar Petrovi}<br />
15. oktobar 2010.<br />
21