19.01.2015 Views

Kardelj, Edvard, O poljoprivredi, selu i zadrugarstvu, Knjiga 3 ...

Kardelj, Edvard, O poljoprivredi, selu i zadrugarstvu, Knjiga 3 ...

Kardelj, Edvard, O poljoprivredi, selu i zadrugarstvu, Knjiga 3 ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Jugoslavije doslo do Ъitne promene drustveno-ekonomske<br />

strukture. Privredne oЬlasti u kojima su potpuno ovladali socijalisticki<br />

drustveni odnosi davale sU: 1947. godine 64%<br />

drustvenog proizvoda, а u 1961. godini 82%. Pored toga, 1. ostalih<br />

18% drustvenog proizvoda- u koje је uracunata i poljoprivredna<br />

proizvodnja u kooperaciji - na jedan ili drugi<br />

naCin najvecim је delom uklopljeno u socijalisticku ekonomiku,<br />

ne samo ро cisto ekonomskoj povezanosti nego i ро<br />

tendenciji razvitka unutrasnjih odnosa. Vec ovi podacijasno<br />

pokazuju da socijalisticko privredivanje potpuno i neosporno<br />

dominira jugoslovenskom ekonomikom, i to ne silom driavnog<br />

pritiska, vee unиtra5njom materijalnom i politickom snagom<br />

socijalistiCkih ekonomskih odnosa.<br />

[ ... ]<br />

U pogledu svojinskih odnosa Prednacrt polazi od stanovista<br />

da su sva sredstva za proizvodnju i drustveni rad u<br />

drustvenoj svojini. lzuzetak od toga principa se cini u pogledu<br />

seljackog gazdinstva i zanatske. radnje, u granicama zakonskih<br />

propisa.<br />

То isto vaii i za zaposljavanje tude radne snage: Prednacrt<br />

u nacelu zabranjuje svaku eksploataciju coveka od strane<br />

coveka. Izuzetak u pogledu zaposlenja tude radne snage cini<br />

se jedino u odnosu na seljacko gazdinstvo i zanatsku radnju,<br />

s tim sto се zakon odrediti granice.<br />

Novi ustav obezbeduje radnom seljaku pravnu stabllnost<br />

poloiaja njegovog gazdinstva. Predi:lacrt prepusta seljaku<br />

ili da stupa u dobrovoljnu kooperaciju sa zadrugom odnosno<br />

socijalistickom privredom ili da sam snosi privredni<br />

rizik. U pogledu zemljisnog maksiinuma Prednacrt ne unosi<br />

nikakve promene, prepustajuci zakonu da regulise odnose u<br />

toj oЬiasti. U stvari, na5e drustvo nema potrebe da otvara<br />

perspektivu nekog daljeg smanjivanja-putem zakona-zemljisnog<br />

maksimuma za individualno seljacko gazdinstvo. S<br />

druge strane, Prednacrt ovlascuje organe drustvene zajednice<br />

da mo~ preduzimati sve potrebne mere i donositi propise<br />

u cilju obezbedenja zajednickih drustvenih interesa u oblasti<br />

unapredivanja poljoprivredne proizvodnje.<br />

Razvoj industrijalizacije је vec siroko otvorio proces<br />

koncentracije zemlje u rukama drustvenih privrednih organizacija<br />

kupovanjem zemlje, а u daljoj perspektivi taj се se<br />

56<br />

proces jos ьпе odvijati, pogotovo ako ga drustvena zajednica<br />

bude olakSзvala i podsticala odgovarajucim sredstvima.<br />

' Osim toga, i raznovrsni odnosi kooperacije sa seljakom ubrzavaju<br />

unapredivanje poljoprivrede i njen socijalisticki preobra2aj.<br />

U tu svrhu ustav predvida i postojanje i rad zadruga,<br />

kao specificnih socijalistickih privrednih organizacija u cilju<br />

saradnje i udruZivanja radnih seljaka sa socijalistickim sektorom.<br />

Prednacrt ustava garantuje licnu svojinu na·sredstvima<br />

rada koja sluze iskljucivo licnom radu- pod uslovima i u granicama<br />

koje zakon propisuje.<br />

Prednacrt takode garantuje licnu svojinu na potrosnim<br />

dobrima stecenu na bazi raspodele prema radu. On i stan priznaje<br />

kao predmet licne svojine, u zakonom odredenim granicama,<br />

to jest u okvirima dosadasnje prakse. Drugim recima,<br />

svako moze imati u licnoj svojini stambenu povrsinu za<br />

svoje potrebe i za svoju porodicu, ali samo do granice koja<br />

onemogucuje sistematsko privredivanje putem iznajmljivanja<br />

stanova. Samo ро sebl se· razume da se time ne spreeavaju<br />

ni podstanarski odnosi, niti iznajmljivanje soba iz licnog<br />

stana turistima, s tim, naravno, da u toj oЬlasti zakon moze<br />

propisati granice i odnose radi obezbedenja opstih interesa.<br />

[ ... ]<br />

57

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!