Kriza u Evropi - Books by Global Voices Online

Kriza u Eurozoni: 2011 Reakcije društvenih medija
Protesti i demonstracije su nastavljeni u toku ljeta posebno u Španiji i Grčkoj. Nakon što su velike reforme
i strogi štedni planovi opće usvojeni u “PIIGS” zemljama (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španija) u kasnu
jesen došlo je do prekretnice u Europskoj dužničkoj krizi..
Krv i suze: recept za štednju
Pod pritiskom financijskih tržišta i savjeta Europske Komisije neke su vlade bile prisiljene usvojiti takozvane
mjere štednje usmjerene na eliminiranje neodrživih proračuskih deficita. Činilo se da recepti imaju neke
zajedničke osobine u svim zemljama: rezanje u socijalnoj potrošnji i socijalnim uslugama, dodatni porezi,
povećanje poreza i smanjenje plaća čime građani plaćaju za krizu.
U Španiji je intenzivna socijalna debata o gospodarskom planu za oporavak dovela do novih protesta u
septembru nakon proglašavanja #reformazo (#velikareforma). Španija, a zatim i Italija, su odlučile uvesti
ustavne promjene u cilju ograničavanja javne potrošnje (proračunska stabilnost). Kao reakcija započeli su
protesti u cijeloj zemljiorganizirani od straneskupština Puerta del Sol i cijelokupnog pokreta 15M protiv
onoga što je Istinska Demokracija Sada! nazvalaFinancijski Državni Udar.
U Grčkoj je u oktobru organiziran protest bez presedana za vrijeme ‘Ochi Day‘ (Dan Ne) parade jer su Grci bili
ogorčeni nemilosrdnim i neučinkovitim mjerama štednje, kulminirajući u takozvanom sporazumu “šišanja
(rezanja) duga” kojeg su dogovorile banke i europski političari čime je, kako mnogi predviđaju, označen
početak nove strane “okupacije” zemlje.
Utjecaj mjera štednje je bio naročito težak u Grčkoj u kojoj se povećao broj samoubojstava i kriminalitet, i
gdje su socijalna i zdravstvena pomoć sve skuplji. Visoka cijena (preko 1000 eura) poroda u javnim bolnicama
je samo jedan primjer negativne socijalne poslijedice aktualne krize.
39