Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume

{umske razglednice
[UMARIJA SLUNJ
@ivi se
od bukve
i kitnjaka
Na poslovanje
{umarije Slunj bitno
je utjecalo osnivanje
vojnoga poligona
kada je oko 5.000 ha
ekonomske {ume
izdvojeno iz
gospodarenja.
Danas je {umarija s
blizu 7,5 tisu}a
hektara {uma i 23
zaposlena zna~ajan
gospodarski subjekt
slunjskoga kraja
Upravitelj
Mile
Rado~aj
Upedesetak godina postojanja
(obljetnica obilje‘ena u lipnju
2003.), {umarija Slunj pro‘ivljavala
je brojne promjene u radu i poslovanju,
vezane uz ~este promjene
organiziranosti u {umarstvu.
Razdoblje od 1954. do 1960. vrijeme
je uspona u poslovanju [umarije.
Zapo{ljava se zna~ajan broj radnika,
izvr{avaju brojni radovi na po{umljavanjima,
otvaraju {umski predjeli cestama,
gradi se nova {umarijska zgrada
u koju se useljavaju 1954. U to
vrijeme to je jedna od najbolje organiziranih
i financijski najja~ih {umarija u
[uma bukve
Hrvatskoj, sa dobrim standardom svojih
zaposlenika.
Problemi po~inju kada je 1963/64.
odlukom Skup{tine SFRJ na tim prostorima
osnovan vojni poligon Slunj danas
poznat pod nazivom Eugen Kvaternik.
Osnivanjem vojnog poligona,
{umarija Slunj koja tada radi u sastavu
[umskog gospodarstva Karlovac, gubi
oko 5.000 ha ili vi{e od polovice dotada{nje
povr{ine, a time drvnu zalihu
i etat.
– Te{ki trenuci za {umariju Slunj i
{umarstvo ovoga kraja nastaju 16.
prosinca 1991. kada je kraj okupiran.
Oslobo|en je ~etiri godine kasnije, u
Oluji 1995., i od tada [umarija po~inje
normalno raditi kao jedna od njih
~etrnaest u sastavu Uprave {uma Karlovac,
govori upravitelj Mile Rado~aj.
[umarija se prostire u jugozapadnom
dijelu karlova~ke Podru‘nice
unutar prijelaznog podru~ja Pokupske
doline i padina Male Kapele. Gospodari
sa ~etiri gospodarske jedinice:
Crno Osovje-Veliki Lisac, Ma{vina,
Kremenita Glavica i Koranska Dubrava.
Najvi{a je kota u Gospodarskoj
jedinici Ma{vina na 577 metara, a najni‘a
uz rijeku Koranu – 135 metara.
Podru~jem [umarije protje~u dvije
rijeke, Korana i Slunj~ica. Slunj~ica je
Zakonom o za{titi prirode iz 1964.
za{ti}ena od izvora do u{}a. Nastavak
je Li~kog potoka Jasenice koji izvire u
Kapeli i ponire ispod zemlje 17 do 20
km.
Bukva, kitnjak grab
Najva‘nija vrsta drve}a je bukva,
koja sudjeluje u drvnoj zalihi sa 41
posto. Uz bukvu tu su i kitnjako-grabove
{ume, te crni jasen i crni grab. U
svim gospodarskim jedinicama ima
umjetno podignutih sastojina crnogorice
(crnog i obi~nog bora, smreke i
ari{a) koja sudjeluje u drvnoj zalihi sa
15 posto.
[umarija ima ~etiri gospodarske jedinice: Crno Osovje-
Veliki Lisac, Ma{vina, Kremenita Glavica i Koranska
Dubrava. Najva‘nija vrsta drve}a je bukva, koja
sudjeluje u drvnoj zalihi sa 41 posto. Drvna zaliha iznosi
666.775 m 3 .
Pi{e:
Vesna
Ple{e
Foto:
V.
Ple{e
Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME 13