Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume

prihvatiti. Jedno od mogu}ih, lo{ih
rje{enja je, promjenama Pravilnika
(NN 150/03) kona~no eliminirani postupak
utvr|ivanja naknade vrijednosti
za sastojine panja~a i {ikara za koje
se, tako|er zbog njihove lo{e kvalitete,
utvr|ivao naj~e{}e negativan postotak
prirasta vrijednosti. Na taj je
na~in, nakon gotovo ~etrdeset godina
(Pravilnik za utvr|ivanje vrijednosti
{uma iz 1965. godine) otklonjeno imaginarno
rje{enje iz Metodologije Instituta
za istra‘ivanja u {umarstvu i drvnoj
industriji iz Beograda da se za
takve sastojine predvidi potrebna investicija
do po mogu}nosti njihova normalnog
izgleda, a time i pozitivne
vrijednosti, nakon ~ega bi se umanjio
ranije planirani iznos melioracijske investicije.
Drugo rje{enje za utvr|ivanje
njihove vrijednosti uklju~uje primjenu
induktivne metode, tako da se vrijednost
njihovih drvnih zaliha utvrdi
zbrajanjem minimalnih {umskih taksa,
tj. cijena na panju, odre|enih dijeljenjem
ukupnih tro{kova biolo{ke reprodukcije
s utvr|enom drvnom zalihom.
Taj prijedlog je rezultat realisti~nog
stava da konkretna sastojina ne mo‘e
vrijediti manje nego {to vrijedi njezina
drvna zaliha. Me|utim, time se potpuno
isklju~uje utjecaj tr‘i{ta. Rje{enje
za koje se zala‘emo jest da se sastojine
negativne vrijednosti drva u~ine
pozitivnim, ne sa investicijama koje }e
ih kratkoro~no u~initi jo{ negativnijim,
nego sa zasigurno visokom vrijedno{}u
op}ih koristi koje imaju. Na taj
bi se na~in nu‘ni tro{kovi njihove
biolo{ke melioracije pokrivali prihodima
od op}ekorisnih funkcija {uma.
Za procjenu vrijednosti sastojina
dobi preko 2/3 ophodnje metoda
sada{nje sje~ive vrijednosti daje najbolje
rezultate. Primjena te metode
propisana je za dvije skupine sastojina:
pribli‘no zrele i zrele koje su prema
ranijim odredbama Pravilnika (NN
121/97, ~l. 80) bile objedinjene. S obzirom
na to da, ni me|u njima ne
postoje metodolo{ke razlike u na~inu
obra~una njihove vrijednosti nejasnim
ostaju razlozi njihova razdvajanja u
zasebne skupine sastojina za koje se
naknada utvr|uje.
Promjene kod
naknada za {umsko
zemlji{te
Najzna~ajnije promjene Pravilnika
(NN 150/03, ~l.17 i NN 55/04) provedene
su odredbama kojima se propisuje
utvr|ivanje naknade za {umsko
zemlji{te. Zadr‘ana je odredba prema
kojoj je naknada za {umsko zemlji{te
jednaka prometnoj vrijednosti zemlji{ta
za doti~nu nekretninu. Promjenama
Pravilnika (NN 150/03, ~l.17, NN
194/03, ~l. 1 i NN 55/04, ~l. 1) doti~na
je nekretnina pozicionirana unutar
ili izvan gra|evinskog podru~ja i sukladno
tomu propisan je na~in
utvr|ivanja njezine prometne vrijednosti.
Te su promjene formalne, a ne
sadr‘ajne naravi, zato {to je prometna
vrijednost rezultat i posljedica odnosa
na tr‘i{tu, tj. ponude i potra‘nje za
zemlji{tem. Naime, kriterije za valoriziranje
zemlji{ta utvr|uje tr‘i{te, a pozicija
zemlji{ta je samo jedan od njih.
U prometnoj vrijednosti zemlji{ta ve}
je uklju~en ~initelj njegove zemljopisne
odre|enosti. Porezni su uredi i do
sada dostavljali prometne vrijednosti
{umskog zemlji{ta, bez obzira na
njegovu poziciju. U na~elnom smislu,
»Turisti~ka« je uloga {uma iznimno zna~ajna
Za slu‘benu uporabu kod
ra~unanja vrijednosti
{uma propisane su dvije
metode za odre|ivanje
vrijednosti drva i jedna
metoda za odre|ivanje
vrijednosti op}ekorisnih
funkcija {uma.
Procjena vrijednosti
{uma zapravo je, uz
utvr|ivanje vrijednosti
za prometnu je vrijednost sasvim irelevantno
gdje se predmet procjene nalazi.
Kona~no, prometnu vrijednost zemlji{ta
ne odre|uje njegova administrativno
utvr|ena namjena nego tr‘i{te.
Odredbom Pravilnika (NN 55/04, ~l. 1),
propisane su minimalne prometne (?!)
vrijednosti {umskog zemlji{ta izvan
gra|evnog podru~ja od 4 kn/m 2 , tj.
40.000 kn/ha. Pored administrativnog,
nedovoljno su jasni ostali kriteriji za
odre|ivanje navedene vrijednosti kao
i to za koga je propisana, tj. tko i kada
je ima primijeniti.
Poseban je i za {umarstvo va‘niji
problem da cijene {umskog zemlji{ta,
arbitrarno, bez za to propisane precizne
metodologije odre|uje Ministarstvo
financija, tj. njegovi podru~ni uredi
i ispostave. U prilog tome ide i
~injenica da realne osnovice za odre-
|ivanje prometne vrijednosti {umskog
zemlji{ta nema jer se njime ne prometuje,
kupoprodaje su rijetke i podaci o
tom nedostatni da bi se moglo govoriti
o tr‘i{tu. Ako se to i doga|a,
naj~e{}e se, radi pla}anja {to ni‘ih
dr‘avnih pristojbi (poreza), nastoji
prikazati niska prometna vrijednost.
Sve to upu}uje na zaklju~ak o nepouzdanosti
podataka o prometu
{umskim zemlji{tem koji ne mogu
poslu‘iti kao osnovica za utvr|ivanje
njegove prometne vrijednosti.
Suvremena shva}anja djelatnosti
{umarstva kao infrastrukture i potrebe
za{tite {umskog zemlji{ta, kao temeljnog
resursa odr‘anja te infrastrukture
name}u potrebu ubrzanog tra‘enja
prikladnih teorijskih i prakti~nih rje{enja
za utvr|ivanje vrijednosti {umskog
zemlji{ta koja trebaju do}i iz {umarske
struke. Razlog tomu je ve} sada prisutna,
a u budu}nosti zasigurno rastu}a,
razumljiva potreba i zahtjev za zemlji{tem
i prostorom op}enito. Smanjenje
{umskih povr{ina ve} se mo‘e
okvalificirati trendom koje dovodi u
pitanje osnovna na~ela potrajnosti
gospodarenja {umama. Rje{enje pitanja
izra~una vrijednosti {umskog
zemlji{ta treba biti sukladno tr‘i{nim
na~elima za utvr|ivanje naknade za
{umsko zemlji{te koje se izdvaja iz
{umskogospodarskog podru~ja. Za
utvr|ivanje vrijednosti {umskog
zemlji{ta koje “ostaje” unutar {umsko-
4
Broj 93 • rujan 2004.
HRVATSKE [UME