Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume

Izmaglica i graktanje galebova za ribarskim
brodovima bili su povratak
prirodi nakon kopna, taksija, {opinga,
jednom rije~ju velegradske vreve.
^ile je uska zemlja i na karti izgleda
kao zmija koja je s planine spuzala na
rub oceana. [irina mu je od 190–450
km u smjeru istok – zapad, a od tropskog
pojasa na sjeveru pru‘a se prema
vje~nom ledu Antarktika, na jugu, gotovo
4.300 km.
Uz obale Tihog oceana su priobalne
planine ispresijecane usjeklinama i
kratkim rijekama s velikim padom i
obiljem vode.
^ile ima 15 milijuna stanovnika, koji
‘ive na 756.950 km 2 .
Slane ravnice pustinje Atacama se-
‘u do obala Tihog oceana. Ondje ki{a
jednostavno ne pada, tj. tako je rijetka
Talcahuano je najju‘nija luka u koju
je brod pristao. To je ratna i trgova~ka
luka i najsigurnija prirodna luka na
~ileanskom dijelu pacifi~ke obale Ju‘-
ne Amerike. Bili smo u zimskom, suhom
periodu. Krcali smo pivarski je-
~am koji je u doticaju s morskom vodom
bubrio i zaudarao.
Grad je djelovao napu{teno, a poslije
jutarnje prodaje ribe i plodova mora
na otvorenoj tr‘nici, zaudarao je
nekim ~udnim mirisom ribe u raspadanju.
U neposrednoj blizini luke, uz obalu,
prostrana je {uma eukaliptusa. Miris
se opojno {irio, ali ipak nije mogao
nadvladati onaj riblji.
U ^ileu ima devet milijuna hektara
{uma, umjetnih nasada eukaliptusa i
bora, brzorastu}ih lisnatih i igli~astih
{uma. Godi{nja sje~a iznosi vi{e od 30
milijuna prostornih metara trupaca, od
~ega se dio izvozi i preko luke Talcahuano.
Conception je sveu~ili{ni grad koji
je od luke Talcahuano udaljen trinaest
kilometara. Osnovan je 1550. godine.
Ve} je ~etiri puta obnavljan od posljedica
velikih potresa.
Dio grada u kojem se nalazi Univerzitet
ure|en je upravo za mlade ljude.
Tu su sveu~ili{ne zgrade sa predavaonicama
i crtaonama, veliko umjetno
jezero, zelene povr{ine, cvijetnjaci, igrali{ta.
U ^ileu je obrazovanje besplatno i
obavezno, u ‘ivotnoj dobi od 6 – 13
godina. Poslije slijedi srednja {kola u
trajanju od ~etiri godine, i dalje. Razina
pismenosti je visoka sa tradicijom
vi{ih i visokih {kola.
Na {irem je podru~ju grada razvijena
te{ka i tekstilna industrija te
industrija ko‘e i obu}e. Takva industrija
obojila je bistru vodu rijeke, Bio-
Bio koja iz izvora visoko u Andama
sti‘e do grada. Duga je 407 km, a ulijeva
se u Tihi ocean, blizu Concepciona.
Rije~nu dolinu puni materijalom
andskih vulkana te {ljun~anim nanosom.
Vode te rijeke su se koristile za
navodnjavanje. Ondje se nalaze glavna
vo}arska i vinogradarska podru~ja.
Uzgajaju se jabuke, breskve i vinova
loza.
Santiago de Chile
Santijago de Chile je grad u unutra{njosti
^ilea gdje prevladava zimzelena
i bodljikava su{na vegetacija, matorral.
To je glavni grad dr‘ave, moderna
metropola s pet milijuna stanovnika,
ekonomsko i politi~ko sredi{te
zemlje. Smje{ten je u sredi{tu zemlje,
u prostranoj Uzdu‘noj dolini, na nadmorskoj
visini od 536 m/n/m, udaljen
110 km od morske obale, a samo 50
km od skija{kih terena.
Okru‘en je brojnim brdima, od kojih
su najpoznatija San Cristobal i Santa
Lucia, a ona su obrasla brojnim vinogradima
sa izleti{tima.
Uzdu‘na dolina u ^ileu
Carstvo Inka
Santiago de Chile je grad u
unutra{njosti ^ilea gdje
prevladava zimzelena i
bodljikava su{na vegetacija,
matorral. To je glavni grad
dr‘ave, moderna metropola sa
pet milijuna stanovnika,
ekonomsko i politi~ko sredi{te
zemlje.
da djed pri~a unuku... kako je nekad,
u njegovoj mladosti bilo malo ki{e.
Ne{to vlage donesu guste magle.
Godi{nje padne tek oko 50 mm oborina.
Stabla drveta tamarugo mogu
pre‘ivjeti te{ke pustinjske uvjete {to
upravo i omogu}ava ~esta gusta magla
uz obalu oceana. Ta pojava naziva
se camanchaca.
Vegetacija je oskudna, ali su zato
ondje velika nalazi{ta bakra, srebra,
olova, nikla, kobalta, ‘eljeza, ~ilske
salitre. U sjevernom ^ileu se nalazi vi-
{e od ~etvrtine svjetskih zaliha bakra.
U lukama Antofagasta i Valparaiso
na ulici se mo‘e ~uti na{ jezik. U
srednjem ^ileu ‘ive Hrvati koji su do{-
li uglavnom iz Dalmacije.
Pedro de Valdivia je 1541. godine
osnovao naselje na mjestu dana{njega
Santiaga, izme|u rijeke Copiapo i Dne.
Gradsko sredi{te je na lijevoj obali
rijeke Mapocho i ima oblik prostranoga
trokuta, u ~ijem je centru trg Plaza
de Armas sa katedralom iz 18. stolje-
}a. U blizini je Palacio de la Moneda,
klasicisti~ka pala~a, u kojoj je sjedi{te
vlade.
Na uzvisini Cerro Santa Lucia nalazi
se {panjolska utvrda iz 16. stolje}a,
koja pru‘a jedinstven pogled na grad.
Cijelo brdo je botani~ki vrt, drve}e
cvjetne rundele, ure|ene staze.
Puno gradova u Ju‘noj Americi ima
mnogo stanovnika, prenapu~eni su, a
razvili su se kao posljedica migracije
stanovni{tva iz siroma{nih, poljoprivrednih
podru~ja u sredi{ta industrije i
trgovine. Ljudi koji dolaze u gradove, u
potrazi za poslom, ~esto nemaju gdje
stanovati i prisiljeni su ‘ivjeti na ulici i u
stra~arama. Kriminal, d‘eparenje, prostitucija
ondje su svakodnevica.
Vra}amo se. Smjer sjever, od ^ilea,
Perua, Ekvadora, Panamskog kanala,
Venezuele natrag do Trinidada. Ponovno
brod na kojem se gubi pojam vremena.
Samo izmjena dana i no}i.
Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME 23