Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume

za{tita prirode
Treba li re}i da je fe{ta potrajala
duboko u no}, da su bogatom kulturnom
programu prisustvovali i brojni
politi~ari.
Jakovlja
Otkud pu~ka fe{ta u Kanfanaru uz
Dan sv. Jakova? Pogled u povijest
vra}a nas u 14. stolje}e, a sajmovi za
Dan sv. Jakova spominju se ~ak i u
Istarskom razvodu (napisanom 1325.,
a prema nekim povjesni~arima ~ak
1275.!). Sajmovi su se odr‘avali na
trome|i dana{njih op}ina Kanfanara,
Tinjana i @minja, kraj crkve sv. Jakova
(i danas postoje ru{evine). – Bila je to
nekada{nja granica Dvigrada i @minja,
a kako je Dvigrad kroz povijest
nestao, ostali su samo ostaci grada,
Kanfanar je preuzeo tradiciju sajmovanja
i organiziranja pu~kih fe{ti,
govori Anton Medan, zadu‘en za
organizaciju smotre. Ona je 1960. bila
prekinuta te obnovljena ponovno
1991. godine.
Kanfanar
U pisanom se obliku Kanfanar prvi
put spominje 1096. godine u ispravi
koju je izdao akvilejski patrijarh Volrik.
Kroz cijelo je srednjovjekovno razdoblje
bio, kao naselje ratara i pastira,
pod upravom Dvigrada da bi tek
njegovom propa{}u, u 18. stolje}u,
postao op}insko sredi{te. Tada su
izgra|ene i mnoge ku}e op}inskih
~elnika, o ~emu svjedo~e uklesani
Zdravi starac od 300 godina
Obujam iznosi 6 metara
GARE[NICA
Hrast od 300 godina
jo{ uvijek dobro rodi!
Na podru~ju gare{ni~ke {umarije nalazi se
hrast star 300 godina koji bi trebalo za{tititi
kao prirodnu znamenitost
Pi{e:
Miroslav
Mrkobrad
Foto:
M.
Mrkobrad
Kanfanar, sredi{te mjesta
kameni natpisi s podacima iz 18. stolje}a.
Danas Op}ina Kanfanar, smje{tena
u jugozapadnom dijelu Istre, broji oko
1.500 ‘itelja, a sam Kanfanar koji se
nalazi na staroj prometnici od Rovinja
prema @minju i dalje Pazinu, par
kilometara od ulaska u isto~ni krak
Istarskog ipsilona, oko 500 stanovnika.
Premda blizu mora i velikih turisti~kih
sredi{ta, Kanfanar je okrenut prema
unutra{njosti Istre. Zna~ajnija op}inska
naselja su [ori}i, So{i}i, Matohanci,
Kurili, i druga u kojima se u
posljednje vrijeme razvija agroturizam.
Prije nekoliko godina pisali smo o
»starcu od 300 godina«, o nesvakida{njem
primjerku hrasta
{to ponosno stoji u dvori{tu sada
pokojne Kate Severovi} u selu Toma-
{ici nedaleko Gare{nice. Jedno neslu‘-
beno mjerenje pokazalo je da je imao
oko 300 godina. To zna~i da je bio
stariji, recimo, od grada Bjelovara koji
je carica Marija Terezija osnovala
1762. godine. Da mu se pi{u ljudske
godine, u to bi vrijeme bio u dobrim
srednjim godinama! Ili, hrast je ve}
imao dobrih 70-ak godina kada je,
nakon {to je u po‘aru izgorjelo staro
kazali{te, u Milanu izgra|en (1778.)
svjetski poznati Teatro da la Scala.
@elja gare{ni~ke {umarije, na ~ijem
se podru~ju nalazi, bila je da se hrast
za{titi kao prirodna znamenitost kako
nekome ne bi palo na pamet da ga iz
nekih razloga posije~e. No to se
vjerojatno ne}e dogoditi jer je novi
vlasnik cjelokupnog imanja s derutnom
ku}om, {tagljom i dvori{tem,
dakako i hrastom, susjed Antun
Rjetkov}, koji ga je kupio od pok.
Kate Severovi}.
– Nek’ stoji! Ja ga ne}u ru{iti. Ljudi,
posebno turisti, prolaze, zastaju i dive
mu se. Neki dan je grupa Nijemaca tu
stala, doru~kovala na klupi pokraj hrasta
i pod njim se slikala, veli Rjetkovi}.
Upravitelj gare{ni~ke {umarije Marijan
Hajstor dr‘i da bi se ekolo{ki odjel
trebao pozabaviti hrastom i slu‘beno
ga za{tititi.
Hrast je uo~ljiv izdaleka i gotovo
potpuno zaklanja zvonik crkve sv.
Antuna u susjedstvu. Rjetkovi} ka‘e
da su nedavno mjerili obujam »koji
iznosi 6 metara«! Promjer mu je 4,39
m, a tri metra iznad zemlje po~inju
grane, i to kakve! Svaka je debela, a
ima ih desetak, kao prosje~no stablo.
Kro{nja dose‘e visinu oko 30 metara.
Tamo gdje po~inju grane je svoj
‘ivotni prostor na{la i mlada biljka
jasene, ~ije se sjeme odnekud na{lo
ondje i na{lo dobro okru‘je da nikne.
Hrast jo{ uvijek dobro rodi, zdrav
je, njegova izbrazdana kora ne odaje
znake bilo kakvih bolesti, »a na tlu zna
biti toliko ‘ira kao kod rijetko kojeg
hrasta«.
Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME 19