Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume

e {ume
ra, El Nino
o Inka
(sjedi{te vlade)
Smjena stra‘e u Limi
iz indijanskog jezika ke~ua, koja zna~i
izobilje.
To je zemlja prelijepih krajolika koji
su ponegdje gotovo nedostupni. Uska
priobalna ravnica prote‘e se uzdu‘ ~itave
obale uz Tihi ocean. Veliki dio je
suha pustinja. Na nekim mjestima su
andske rijeke nanijele slojeve plodnoga
mulja. Priobalno je podru~je uglavnom
suho zbog utjecaja hladnih morskih
struja. Oblaci i magla su uobi~ajene
pojave, a ki{e je vrlo malo. Povremene
izmjene hladnih i toplih morskih
struja stvaraju klimatsku pojavu pod
imenom El Nino, koja uzrokuje jake
poplave na kopnu smanjenje koli~ine
planktona u priobalnome moru, a time
i smanjenje biljnog fonda i ptica.
Na obali rastu kaktusi i trnovite {ikare,
a u unutra{njosti mahagonij i divlji
kau~ukovac, tipi~no tropsko drvo.
Hladno more pogoduje bogatom svijetu
riba i mno{tvu ptica, me|u kojima
se isti~u pelikani. Planine su strme i
izgledaju kao stra‘ari iznad duboke
usjekline.
Peru kroz stolje}a
Na podru~ju dana{njeg Perua ‘ivjela
su razna indijanska plemena od
kojih je najpoznatije bilo pleme Inka,
koje je u 15. stolje}u zavladalo tom
ogromnom zemljom. Inke su govorile
ke~uanskim jezikom, kojim se i danas,
uz {panjolski, govori u Peruu. Gradili
su velike kamene gradove kao {to je
Curzo – glavni grad. Carstvo mo}i i
bogatstvo Inka bilo je na svom vrhuncu
1525. godine i prostiralo se du‘
3.200 kilometara tihooceanske obale
Ju‘ne Amerike.
Najve}e dostignu}e Inka bila je izgradnja
cestovne mre‘e duge tisu}e
kilometara, s tunelima i mostovima. To
su postigli bez uporabe kota~a i konja.
Oni su gradili ne samo ceste i gradove
ve} i kanale, sustave za navodnjavanje,
radi pove}anja proizvodnje
hrane. Terasasta poljoprivreda omogu-
}avala je poljoprivrednu djelatnost na
strmim padinama. Zemlju su na le|ima
nosili iz plodnih dolina uzbrdo.
Vlast je u jednom danu mogla
poslati vijest na udaljenost do 250 km
sustavom glasnika koji su poruku
prenosili usmeno, jer nije bilo razvijenog
pisma. Glasnici su nosili podsjetnik
u obliku zauzlanog u‘eta, koje su
zvali quipu.
[panjolci osvajaju
carstvo
Najpoznatija je planinska utvrda
Machu Picchu, sredi{te religije, koja se
zasnivala na obo‘avanju sunca. Ta se
prijestolnica prostirala na 13 ~etvornih
kilometara i sagra|ena je na nizu terasa
uklesanih u planinu na nadmorskoj
visini ve}oj od 2.000 m.
Peru je sa svojim neizmjernim bogatstvom
postao {panjolskom riznicom
tijekom gotovo tri stolje}a. Inke
Pi{e:
Veronika
Petri}-
Stjepanovi}
Foto:
V. Petri}-
Stjepanovi}
Broj 93 • rujan 2004. HRVATSKE [UME 21