Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume
Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume
Hrastov i borov procesionar - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U Bilogorsko-podravskoj regiji<br />
Izgradnja {umskih `eljeznica nije predstavljala velike tro{kove, jer je<br />
radna snaga bila jeftina. Njena rentabilnost u to doba nije dolazila u pitanje.<br />
Jednom postavljeni gornji postroj pruge imao je dugi vijek trajanja.<br />
Osobito veliku izgradnju {umskih ‘eljeznica, osim ve} spomenutog<br />
razdoblja krajem XIX. stolje}a, imali smo izme|u dva svjetska rata, kad su<br />
nastale velike potrebe za drvnim materijalom. Zbog tih su zahtjeva, {umske<br />
‘eljeznice, morale za}i duboko u {umske komplekse za zrelom drvnom<br />
masom. Tako su izgra|ene {umske ‘eljeznice na podru~ju novih {umskih<br />
stani{ta na Papuku, Psunju, Bilogori, Kalniku i Garjevici, kao i u nizinskim<br />
podru~jima Bilogorsko-podravske regije.<br />
I {umske ‘eljeznice imale su svoj vozni park. Bile su to male parne<br />
lokomotive, snage oko 70 do 100 kW, sa tri ili ~etiri vezane osovine,<br />
visokim dimnjakom s iskrolovkom i spremnicima (tenderima) za vodu<br />
ispod ili sa strane kotla. Pogonska energija za lo‘enje bila je vrlo jeftina. Za<br />
pogonsko gorivo koristilo se drvo lo{e kvalitete, a voda se u ve}ini<br />
slu~ajeva uzimala iz potoka uz prugu. Vozni park imao je i svoje lo‘ionice<br />
i radionice za popravak lokomotiva. Poznata i spominjana radionica bila je<br />
u Pakracu, i navodno je tu funkciju obavljala sve do 1966. godine.<br />
Jedna od tri lokomotive prve »Gutmannove {umske ‘eljeznice« na<br />
Valpov{tini (danas u Tehni~kom muzeju u Zagrebu).<br />
motiva i vagona. ^itav »strojarni~ki«<br />
kompleks bio je sagra|en u rekordnih<br />
16 mjeseci, tako da je biv{a Tvornica<br />
»Janko Gredelj«, dana{nja T@V Gredelj,<br />
26. kolovoza 2004. navr{ila 110. obljetnicu<br />
postojanja i kontinuiranog djelovanja.<br />
Dana{nja tvrtka smje{tena je na<br />
dvjema lokacijama – u stoljetnom prostoru<br />
u Trnju i u novopodignutim objektima<br />
budu}e nove tvornice, na povr{ini<br />
od ukupno 580.000 ~etvornih metara.<br />
Tvornica upo{ljava oko 1.800 djelatnika,<br />
a od pro{le godine posjeduje me|unarodni<br />
certifikat ISO-9001.<br />
Stoljetna postrojenja u Trnju nose<br />
arhitektonsku i povijesno-urbanisti~ku<br />
vrijednost. [tovi{e, rije~ je o jedinom<br />
(u gotovo izvornom stanju) sa~uvanom<br />
kompleksu tog tipa u Europi. No,<br />
bez obzira na spomeni~ku konotaciju,<br />
postrojenja na staroj lokaciji u Trnju<br />
jo{ su uvijek u proizvodnoj funkciji.<br />
Postoji obe}anje da }e se u sljede}e<br />
tri ili ~etiri godine ostvariti dugi niz<br />
godina planirano preseljenje iz Trnja u<br />
Vukomerec, ~ime bi se zaokru‘ili planovi<br />
koji su zacrtani jo{ {ezdesetih<br />
godina pro{loga stolje}a.<br />
KRPELJNA UPALA MOZGA<br />
Krpeljn<br />
Krpeljni meningoencefalitis (KME)<br />
je virusno oboljenje ljudi rasprostranjeno<br />
{irom Europe i Azije.<br />
Bolest je karakterizirana simptomima<br />
od strane ‘iv~anog sustava sa znacima<br />
upale mo‘danih ovojnica. Do zaraze<br />
dolazi isklju~ivo u aktivnim prirodnim<br />
‘ari{tima unutar kojih cirkulira ovaj virus.<br />
Virus naj~e{}e prenose krpelji koji<br />
su istovremeno i prenositelji i rezervoari<br />
zaraze. Bolest se javlja u toplije<br />
godi{nje doba, a u ovisnosti je o aktivnosti<br />
krpelja. U Europi je bolest bla‘a<br />
s niskom smrtno{}u, dok je u Aziji<br />
te{ka s ~esto visokom smrtno{}u.<br />
Klini~ka slika<br />
Dijagnoza ove zaraze nije jednostavna<br />
pa se koristi ve}i broj metoda<br />
poput epidemiolo{ke, klini~ke i laboratorijske.<br />
Za KME zna~ajan je podatak<br />
o ubodu krpelja. Pri tome zna~ajno je<br />
i podru~je u kojem je ~ovjek boravio i<br />
mogao biti zara‘en. Ako je to<br />
podru~je od ranije poznato kao prirodno<br />
‘ari{te KME, postavljanje dijagnoze<br />
mo‘e biti znatno olak{ano.<br />
KME karakterizira naglo izbijanje<br />
simptoma nakon inkubacijskog perioda<br />
od 7 do 14 dana. Bolest je te‘a u<br />
djece negoli u odraslih, a protje~e u<br />
dvije faze. U prvoj fazi virus kola krvlju<br />
i oboljenje je sli~no gripi. Ova faza<br />
traje oko tjedan dana, a slijedi op}e<br />
pobolj{anje kroz nekoliko dana. U<br />
drugoj fazi bolesti javljaju se simptomi<br />
od strane mozga poput jake glavobolje,<br />
mu~nine, povra}anja, slabosti i<br />
smetnji vida izazvanih svjetlo{}u.<br />
Mo‘e se javiti i kljenut pojedinih<br />
mo‘danih ‘ivaca. Kod najve}eg broja<br />
bolesnika bolest ima bla‘i tijek. Smrtnost<br />
se kre}e oko 1%.<br />
Uzro~na dijagnoza sastoji se u izolaciji<br />
virusa i dokazu protutijela u krvi<br />
zara‘enih osoba. Protutijela se mogu<br />
utvrditi i godinama nakon zara‘avanja.<br />
Rezervoar i izvor<br />
zaraze<br />
U prirodnim ‘ari{tima virus kru‘i<br />
izme|u krpelja i divljih kralje{njaka.<br />
Dugotrajno kolanje virusa u krvi dokazano<br />
je u najmanje deset vrsta<br />
{umskih glodavaca, a zna~ajnim rezervoarima<br />
smatraju se je‘ i krtica. Ptice<br />
mo~varice i {i{mi{i tako|er mogu biti<br />
doma}ini. U nas naj~e{}i krpelj (Ixodes<br />
ricinus) slu‘i kao rezervoar i prenositelj<br />
KME virusa. Krpelj se mo‘e zaraziti<br />
na bolesnoj ‘ivotinji prigodom hranjenja<br />
u svim razvojnim fazama. Doka-<br />
34<br />
Broj 93 • rujan 2004.<br />
HRVATSKE [UME
Change language