Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U vukomeričke <strong>šume</strong> zalaze gljivari,<br />
biciklisti, šumari, lovci i vikendaši<br />
Staza je označena bijelim šumaricama<br />
naslikanima na stablima<br />
druge izletnike željne opuštanja i uživanja u prirodi. Dostupna je i<br />
onima koji nemaju automobil jer su sela Krušak i Kozjača povezana<br />
s Velikom Goricom redovnom autobusnom linijom.<br />
Osim putokaza, duž staze je postavljeno osam informacijsko-edukativnih<br />
ploča, pa uz uživanje u pitomom krajoliku i<br />
lijepim vidicima, izletnici mogu naučiti razne zanimljivosti o Vukomeričkim<br />
goricama. Kod lugarnice Krušak nalazi se prva ploča<br />
s kratkim opisom nastanka gorja u davnoj prošlosti i njegovom<br />
današnjem izgledu. Širokom šumskom cestom, u sjeni bukovih<br />
stabala, stiže se do druge ploče s tekstom o geologiji Vukomoričkih<br />
gorica. Građene su od naslaga pijeska, šljunka i gline s mjestimičnim<br />
proslojcima ugljena koji su taloženi prije više od tri<br />
milijuna godina. Dalje se staza spušta do potočića Cureka, slijedi<br />
njegovu dolinu, prelazi potočić i uspinje se do male čistine s koje<br />
se otvara lijep pogled prema Ključić brdu. Nešto dalje u šumi se<br />
krije treća ploča posvećena osnivačima poučne staze. Nakon blagog<br />
uspona staza neko vrijeme vodi po hrptu kroz predjel Kozara,<br />
a potom se spušta prema jaruzi istoimenog potoka. Na tom spustu<br />
postavljena je četvrta ploča s faunističkim crticama. Preko potoka<br />
Kozara prelazi se drvenim mostom i započinje uspon uz drugu<br />
padinu jaruge. Tu se nalazi peta ploča s botaničkim crticama. Na<br />
njoj možete vidjeti kako izgledaju plodovi bukve, hrasta kitnjaka<br />
i hrasta lužnjaka, crne johe i običnog graba. Na vrhu jaruge izlazi<br />
se iz <strong>šume</strong> na otvoreni prostor na kome je postavljena šesta ploča<br />
s opisom tradicionalnog kulturnog krajolika Vukomeričkih gorica.<br />
Sljedeća ploča posvećena je povijesti ovog kraja od vremena<br />
prvih naseljenika još u 4. tisućljeću prije Krista, preko antičkog<br />
razdoblja i srednjeg vijeka sve do našeg doba. Staza dalje vodi uz<br />
livade, vinograde, kukuruzišta i voćnjake a pogledi se otvaraju na<br />
vrhove susjednih bregova i raštrkana sela. Sedma ploča pruža kratki<br />
pregled tradicijskog graditeljstva u drvu koje još i danas daje posebno<br />
obilježje Vukomeričkim goricama i cijelom turopoljskom<br />
kraju. Turopolje su nekoć prekrivale guste <strong>šume</strong> hrasta lužnjaka,<br />
pa su od hrastovine stoljećima građene kuće, štale, čardaci, kurije,<br />
kapele i crkve. Nešto od tradicijskog graditeljstva vidjet ćete uz<br />
samu stazu, a u selu Žitkovčica dočekat će vas blejanje ovaca. Iza<br />
Žitkovčice staza čas zalazi u šumu s pitomim kestenom, čas izlazi<br />
na proplanke i uskoro stiže do vidikovca Lakovice pri samom<br />
kraju staze. S vidikovca (232 m) se pruža pogled prema Zagrebu,<br />
na Vukomeričke gorice i Samoborsko gorje, a za vedra dana i na<br />
obrise Kleka u daljini.<br />
Vukomeričke gorice su krajobrazno i ekološki vrijedan<br />
prostor u kome još uvijek ima očuvanih livada, pašnjaka, šuma,<br />
vinograda i ruralnih naselja s nizom atraktivnih etnoloških, turističkih<br />
i prirodnih sadržaja i potencijala. Prostornim planom<br />
Grada Zagreba predviđeno je njihovo izdvajanje kao područja posebnih<br />
obilježja i njihova zaštita u kategoriji značajnog krajobraza.<br />
Zbog blizine većih gradskih središta i privlačnog pitomog krajolika<br />
Vukomeričke gorice su postale privlačan turistički kraj koji nudi<br />
seoski mir i bijeg od gradske vreve. Slikovitošću se naročito ističe<br />
njihov najjužniji dio uz rijeku Kupu koju ljeti naveliko posjećuju<br />
kupači, ponajviše Zagrepčani koji su po brežuljcima uz Kupu sagradili<br />
brojne vikendice. Središnjim dijelom protječe Kravaršćica<br />
koja obiluje ribljim vrstama, riječnim rakovima i školjkama što je<br />
privuklo koloniju sivih čaplji koja obitava u Popovom Gaju ispod<br />
naselja Gornji Hruševec. Po obroncima su razasute stare drvene<br />
crkvice koje su nekoć gradili seoski tesari, a ukrašavali kipari, slikari<br />
i drvodjelje. Među njima se očuvanošću izvornog izgleda ističu<br />
crkvice u Lijevim Štefankima i Starom Brodu.<br />
Na brežuljku Ključić brdo nalazi se poznato izletište koje pruža<br />
raznolike mogućnosti za odmor, razonodu i dobru okrjepu. Na<br />
imanju su uređene poučne staze i mali zoološki vrt u kojem se<br />
može pogledati uzgajališta divljih svinja, konja, muflona, srna, jelena,<br />
fazana, divljih patki i nekih domaćih životinja. U šumi ispod<br />
Ključić brda uz cestu prema Velikoj Buni nalazi se privatni ribnjak<br />
i mali restoran ugodne atmosfere u kojem su najčešći gosti ribiči.<br />
Uz prethodnu najavu posjetiocima se nude odlično prigotovljeni<br />
fiš paprikaš i pastrva. <br />
Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 21
Change language