You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ugrožava morske ekološke sustave. Istraženo je da čovječanstvo troši<br />
više od polovice dostupne slatke vode na Zemlji, a dvije su trećine<br />
svih poljoprivrednih površina uništene ili ugrožene. Povećanje koncentracije<br />
ugljikovog dioksida(CO 2<br />
) i drugih stakleničkih plinova<br />
u atmosferi posljedica je korištenja fosilnih goriva, industrijskih<br />
procesa, odlaganja otpada, sječa šuma, poljoprivredne proizvodnje i<br />
dr. Plinovi upijaju velik dio zračenja, izazivaju “učinak staklenika”,<br />
odnosno povećanu apsorpciju topline u atmosferi. Rezultat toga su<br />
promjene temperature zraka, količina oborina i ostalih klimatoloških<br />
elemenata. Ne smanji li se uporaba i sagorijevanje fosilnih goriva,<br />
znanstvenici su izračunali da će za samo tri desetljeća prosječna<br />
temperatura na površini zemaljske kugle porasti za 4,5 postotaka.<br />
Posljedica toga bit će, uz učinak staklenika, djelomično otapanje<br />
polarnih kapa i podizanje razina svjetskih mora za jedan metar te<br />
potapanje 11,5 postotaka svjetskoga kopna. Poseban problem su<br />
i kisele kiše (kiselo taloženje) koje su zapravo padaline zagađene<br />
sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima i drugim kemijskim<br />
spojevima. One izravno oštećuju korijenje stabala ili vodom dospijevaju<br />
u lišće i druge biljne organe te oštećuju njihova tkiva. Zbog<br />
prevelike i nekontrolirane uporabe pojedinih kemikalija (freona,<br />
halona), dolazi u atmosferi do oštećenja ozonskoga sloja, stvaranja<br />
ozonskih rupa i do pojačanoga Sunčevog ultraljubičastoga zračenja,<br />
koje je štetno za ljudsko zdravlje.<br />
U zaštiti i očuvanju čovjekova okoliša značajan utjecaj imaju<br />
<strong>šume</strong> jer je njihova uloga ključna i višestruka. One su zapravo velika<br />
zelena pluća našega planeta koja pročišćavaju sve onečišćeniji zrak<br />
u atmosferi, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski<br />
svijet prijeko potrebnim kisikom, a najvjerniji su čovjekov saveznik<br />
u borbi protiv klimatskih promjena. Znanstvenici su izračunali da<br />
jedno stablo s površinom lišća od 150 m 2 proizvede za 100 godina<br />
količinu kisika kolika je čovjeku potrebna za 20 godina njegova života.<br />
Njihove su općekorisne funkcije od neprocjenjivoga životnog<br />
značenja za očuvanje i održavanje tla, pitke vode i zraka i stoga su<br />
nezamjenjive u unapređenju okoliša. Šuma je najbolji i najjeftiniji<br />
prečistač (filter) za dobivanje pitke vode jer je šumski pokrov svojevrsna<br />
spužva koja upija oborinske vode koje se kasnije pojavljuju<br />
kao izvori pitke vode. Primjerice, 1 kubični metar smrekovih iglica<br />
upije čak 248 litara vode. Šumski kompleksi značajni su u formiranju<br />
oborina i opskrbe naših rijeka vodom, utječu na očuvanje plodnosti<br />
tla, zaštićuju ga od erozije, ublažavaju velika temperaturna<br />
kolebanja te stvaraju povoljne uvjete za ljudsko zdravlje.<br />
Šumske su zajednice, posebice tropske kišne <strong>šume</strong>, utočište<br />
za više od polovice svih poznatih kopnenih vrsta biljaka i životinja,<br />
a pokrivaju trećinu površine kopnenoga dijela našega planeta.<br />
Bezobzirnom sječom i uništavanjem šuma, brojnim i jedinstvenim<br />
vrstama prijeti izumiranje, a neke su već izumrle, što je nepovratan<br />
proces koji osiromašuje biljni i životinjski svijet. Unatoč tome uništavanje<br />
šuma i dalje se nastavlja sve većim intenzitetom, a svake<br />
Stalna ekološka opasnost iz tvorničkih dimnjaka<br />
se godine uništi prosječno 13 milijuna hektara, što odgovara, primjerice,<br />
površini jednoga Portugala. Negativan utjecaj kiselih kiša<br />
očituje se u tome da je crnogorično drveće jače pogođeno štetama<br />
koje onečišćene padaline izazivaju, i to više jela nego smreka (oštećenje<br />
iglica, pupova, kore, drveta, korijena i dr.). Kod listopadnog<br />
drveća najosjetljiviji je hrast, a najugroženije su <strong>šume</strong> u planinskim<br />
predjelima, s obilnim padalinama i tankim tlom. Onečišćenju i zagađenju<br />
okoliša pridonosi ljudski nemar i neodgovornost odlaganjem<br />
u šumi različitog otpada koji je opasan zbog svoje moguće<br />
eksplozivnosti, toksičnosti, kancerogenosti, zapaljivosti i dr.<br />
Hrvatska kao jedna od najšumovitijih europskih država, s<br />
oko 90 posto prirodnih šuma, osobito državnih, putem poduzeća<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> posvećuje pozornost održivom gospodarenju (načelo<br />
potrajnosti) sa ciljem da se ne naruši prirodna ravnoteža. Zahvaljujući<br />
hrvatskim šumarskim stručnjacima, naše su <strong>šume</strong> jedne od<br />
najočuvanijih i po samoniklosti vrsta najbogatijih na europskom<br />
kontinentu. U nas stoga nema velikih šteta na šumskim kompleksima<br />
nastalih sječom šuma. Premda zagađenja u Hrvatskoj nastala<br />
u industriji, prijevozu i poljoprivredi utječu na propadanje šuma,<br />
ona nisu takvog opsega da bi u znatnoj mjeri oštetila naše šumske<br />
sastojine. Uzrok propadanja naših šuma su onečišćenja zračnih<br />
strujanja iz zapadne Europe, koja djeluju u vidu kiselih kiša. Ako se<br />
šumska biomasa, čiji je udio kao energenta u nas zanemariv, bude<br />
proizvodila održivo, ugljik će se spaljivanjem biomase oslobađati u<br />
atmosferu, a zatim opet asimilirati s novom biljnom generacijom.<br />
Na taj način, korištenjem biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik<br />
će ostajati u tlu pohranjen u fosilnim gorivima i neće se oslobađati<br />
u atmosferu u obliku CO 2<br />
. Šumsku biomasu možemo povećati<br />
pošumljavanjem novih površina i tako pridonijeti zaštiti okoliša.<br />
Naime, 1 hektar šumskih površina godišnje apsorbira jednaku količinu<br />
CO 2<br />
koja se oslobađa izgaranjem 88.000 litara loživog ulja ili<br />
134.000 m 3 prirodnoga plina.<br />
Propadanje šuma najveći je šumarski, ali i ekološki problem<br />
suvremenoga svijeta. Premda je potrajno gospodarenje znatno manje<br />
isplativo od intenzivnog plantažnog, njegove prednosti su u<br />
tome što je šumsko tlo trajno obraslo i ne postoji zastoj u obavljanju<br />
općekorisnih funkcija <strong>šume</strong>. Stoga njihovu zaštitu u Hrvatskoj, uz<br />
očuvanje prirodne strukture i raznolikosti te trajno povećavanje stabilnosti,<br />
i dalje treba temeljito provoditi jer su <strong>šume</strong> naše bogatstvo<br />
koje trebamo sačuvati i takve ostaviti budućim generacijama. Očuvanje<br />
prirode i čovjekova okoliša, u kojem šumski ekosustav ima<br />
vodeću ulogu, među najvećim su vrednotama ustavnoga poretka<br />
naše države. Krajnje je vrijeme da svjetsko stanovništvo promijeni<br />
način života i usmjeri svoju djelatnost zelenoj budućnosti, posebice<br />
šumama koje su žila kucavica održivoga razvitka i zelenog gospodarstva.<br />
Budućnost je, dakle, u potrajnom gospodarenju šumama, a<br />
naš je planet u našim rukama. <br />
Divlje odlagalište otpada – neodgovoran odnos čovjeka<br />
prema prirodi<br />
4 HRVATSKE ŠUME Broj 198 | Lipanj 2013.
Change language