You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
zanimljivosti Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva<br />
Šumarski pioniri novoga svijeta<br />
Ljudi koji su<br />
postavljali temelje<br />
U<br />
Australiji 19. st. vladalo je uvjerenje da<br />
krčenje šuma znači civilizacijski napredak.<br />
Zemlju su naseljavali tragači za zlatom,<br />
koji su otvarajući rudnike nemilice<br />
sjekli eukaliptusova stabla. Vlast to nije ni malo zabrinjavalo.<br />
Sa svima njima je dugotrajan psihološki rat<br />
započeo jedan vlasnik male pilane u saveznoj državi<br />
Viktoriji. John la Gerche je rođen u Engleskoj, na otoku<br />
Jersey koji je smještenom nadomak Francuske. O<br />
uzgoju biljaka znao je mnogo jer su njegovi roditelji<br />
bili zemljoradnici. Kao učenik je briljirao. S navršenih<br />
dvadeset godina odselio je u Australiju u potrazi<br />
Šumari Novoga svijeta naučili su u Starome svijetu<br />
da su materijali kojima se grade temelji šumarstva<br />
stručnost, znanstveni pristup struci i održivo<br />
gospodarenje. Te su vrijednosti ponijeli sa sobom u<br />
nove domovine i tamo se ustrajno borili za njih.<br />
za boljim životom. Malu pilanu koju je tamo stekao nije uspio<br />
održati zbog prejake konkurencije, pa se zaposlio kao državni službenik<br />
(održavao je ulični sat). S vremenom je okolina prepoznala<br />
njegovu sklonost šumi, šumarstvu i njegovo široko znanje o botanici,<br />
pa je postavljen na čak<br />
dvije dužnosti. Radio je kao<br />
šumar i sudski izvršitelj. O<br />
njegovom djelovanju znamo,<br />
jer je za sobom ostavio džepne<br />
knjige. U državnoj šumi<br />
Ballarat - Creswick o kojoj se<br />
kao službenik brinuo (1882.<br />
– 1897. god.), podigao je rasadnik<br />
koji postoji i danas.<br />
Dio <strong>šume</strong> sa stablima koja je<br />
on osobno sadio uređen je u<br />
šetnicu. Ovaj izniman čovjek<br />
posadio je preko 100.000 stabala.<br />
Eksperimentirao je s autohtonim<br />
i vrstama sjeverne<br />
hemisfere. Njegova ljubav prema šumi bila je iskrena i to je neprestano<br />
dokazivao. Vjerovao je kako se šumom mora gospodariti i<br />
kako se šuma mora čuvati za budućnost. Krčenje je nazivao velikim<br />
Edukativna tabla svjedoči o La Gercheovom djelovanju<br />
Swain – Njemačka, francuska ili indijska šumarska<br />
politika može biti dobra za Njemačku, Francusku ili<br />
Indiju, ali ne i za Australiju<br />
pokoljem šuma. Zato je redovito iz<br />
Creswicka, gdje je živio i djelovao<br />
pisao pisma svojim nadređenima<br />
u Melbourne gdje je prisustvovao<br />
brojnim suđenjima hvatajući se<br />
u koštac s onima koji su ilegalno<br />
sjekli drveće i krali sadnice koje<br />
je uporno sadio. Čak je i noćio u<br />
šumi kako bi ih spriječio. Nažalost<br />
ni kolege, ni pravosudni organi<br />
nisu ga dovoljno ozbiljno shvaćali.<br />
No, ništa ga nije obeshrabrilo.<br />
Zadnje četiri godine proveo je kao<br />
šumarski inspektor. Creswick Australci<br />
danas drže kolijevkom šumarstva. Njega okružuje mješovita<br />
Gifford Pinchot<br />
šuma eukaliptusa i bora, živi spomenik upornosti i pobjede dobrote<br />
i zdravog razuma nad pohlepom, neznanjem i birokracijom.<br />
Profesor Ronald Hateley sa sveučilišta u Melbourneu svake godine<br />
vodi svoje studente šumarstva u La Gercheov rasadnik.<br />
Drugi čovjek, kojega pamti australsko šumarstvo je Charles<br />
Lane Poole. Nesuđeni šumar, studirao je na dablinskome fakultetu<br />
strojarstva. Morao je prekinuti zbog nesretnog slučaja u<br />
kome je ostao bez lijeve ruke. Upisao je prestižnu šumarsku školu<br />
u Nancyju, u Francuskoj, gdje se ranije školovao njegov američki<br />
ekvivalent Gifford Pinchot. Čim se zaposlio, Lane Poole počeo se<br />
zalagati za uspostavu reda. Bilo je to doba (18. st. i poč. 19. st.)<br />
kada je Britansko carstvo imalo svoje pipke raširene po cijelome<br />
svijetu, a u Južnoafričkoj republici bio je potreban šumarski stručnjak<br />
i zato je tamo raspoređen Lane Poole. Bio je vrijedan i dobronamjeran,<br />
ali nagao čovjek. Zato je burno reagirao kada su mu<br />
dodijelili nestručnog pomoćnika i dao otkaz, pa su ga nadređeni<br />
u svojoj kratkovidnosti poslali u Sijera Leone kao jedinog konzervatora<br />
šuma. S premalo potrebne podrške napravio je nacrt zakona<br />
o šumama, osnovao prvi šumarski odjel, mjerio državne <strong>šume</strong>,<br />
započeo sadnju plantaža, osnovao arboretum, izrađivao herbarij.<br />
36 HRVATSKE ŠUME Broj 198 | Lipanj 2013.
Change language