You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Nakon šest godina ponovo dobiva<br />
premještaj, ovaj puta na sasvim drugi<br />
kraj svijeta, u Australiju. Ovdje također<br />
dobiva posao konzervatora šuma.<br />
Po dolasku, 1916. god. sudjeluje na<br />
državnoj Šumarskoj konferenciji gdje<br />
uviđa kako je jako malo kadra osposobljenog<br />
za gospodarenje šumama, pa<br />
ukazuje na potrebu za školovanjem.<br />
U tome uspijeva putem svog nacrta<br />
zakona o šumama. Nacrt prolazi usprkos<br />
jakoj opoziciji (drvna industrija).<br />
Novi zakon, donesen 1918. god. prvi<br />
puta određuje da šumarem može biti<br />
Charles Lane Poole<br />
isključivo osoba koja je stekla srednjoškolsku<br />
ili fakultetsku naobrazbu. Sljedeći uspjeh bio mu je<br />
uvođenje sistematičnog i na znanosti baziranog šumarstva u Zapadnoj<br />
Australiji. Lane Poole se i ovdje pobrinuo za izradu herbarija.<br />
Ovaj put je tražio da mu sunarodnjaci iz svih regija šalju<br />
materijale.<br />
Lane Poole je kao i njegov američki ekvivalent Pincho, držao<br />
da treba staviti nacionalne ispred regionalnih interesa. Držao<br />
se tih, a ne principa imperija i zbog toga neprestano nailazio na<br />
nerazumijevanje. Ipak, kao uvaženi stručnjak sudjeluje na prvoj<br />
Lane Poole – šumarstvo je profesija koja zahtijeva<br />
visoko kvalitetan karakter i požrtvovnost<br />
Šumarskoj konferenciji britanskoga kraljevstva, 1920. god. u Londonu.<br />
Po povratku u Australiju dao je otkaz. Ovaj puta nije bio<br />
u stanju pomiriti se s činjenicom da vlada ne kani proglasiti određene<br />
<strong>šume</strong> državnima. Završio je na par godina na Papui Novoj<br />
Gvineji. Tamo se bavio procjenom vrijednosti šuma i kao i svagdje<br />
drugdje izradom herbarija. Po povratku na kontinent svjedoči<br />
zatvaranju šumarskoga odjela na Sveučilištu Adelaide u Južnoj<br />
Australiji 1925. god. Dvije godine kasnije podignuta je šumarska<br />
škola u Canberri. Lane Poole biva postavljen za ravnatelja (dužnost<br />
obnaša 28 godina). U školski program uvrstio je tjelovježbu<br />
kao obavezatni predmet uvjeren da je fizička sprema važna koliko i<br />
stručna. Za nastavnike je birao ljude koji su naobrazbu stekli drugdje<br />
unutar britanskoga kraljevstva. Za ravnateljstva je izjavio kako<br />
su <strong>šume</strong> u jadnom stanju zato što kadar nije dovoljno školovan.<br />
Rezultat je bio smanjenje broja učenika i početak suradnje najstarije<br />
šumarske škole u Creswicku sa Sveučilištem u Melbourneu.<br />
Šumari školovani u Victoriji i oni u Canberri smatrali su se rivalima<br />
sve do kasnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Istodobno<br />
je uz funkciju ravnatelja 20 godina proveo kao glavni šumarski<br />
inspektor. Na trećoj šumarskoj sjednici<br />
britanskoga kraljevstva uz Lanea je prisustvovao<br />
čelni čovjek šumarstva, Harold<br />
Fulcher Swain. Swain je slao maturante<br />
na daljnje školovanje izvan Australije što<br />
je bilo u potpunoj suprotnosti s Laneovom<br />
vizijom. Lane je osjetio zadovoljstvo<br />
kada je na konferenciji Odbor za obrazovanje<br />
preporučio da australska šumarska<br />
škola bude jedina ustanova u kojoj će šumari<br />
moći steći višu naobrazbu. Nastavu<br />
su ugrožavali razdoblje velike depresije<br />
tridesetih godina i Drugi svjetski rat. Za<br />
Tabla dobrodošlice u australski Creswick<br />
Gifford Pinchot s predsjednikom<br />
njen kontinuitet su se pobrinuli ljudi<br />
iz vlade koji su shvaćali da će rat<br />
završiti i da će šumarstvo i dalje biti<br />
potrebno. Dapače, nakon rata broj<br />
učenika se jako povećao, pa se povećao<br />
i obujam gradiva, a zgrada proširila.<br />
Na sveučilištu u Melbourneu je<br />
1943. god. otvoren je mali šumarski<br />
odjel, a Laneova škola je 1964. god.<br />
prerasla u Šumarski odjel u sklopu<br />
Australskog nacionalnog sveučilišta.<br />
U svim tim ustanovama, danas budući<br />
šumari uče o vrsti eukaliptusa<br />
latinskog naziva Eucalyptus<br />
lane poolei dičeći se<br />
stogodišnjom tradicijom<br />
školovanja u šumarstvu.<br />
Njihovi kolege u<br />
SAD-u uče da je Gifford<br />
Pinchot utemeljitelj šumarstva<br />
u njihovoj zemlji<br />
i da je upravo zahvaljujući<br />
njemu očuvanje šuma visoko<br />
postavljeno na državnoj<br />
ljestvici prioriteta.<br />
Pinchotovi su stekli<br />
veliko bogatstvo od sječe<br />
i mešetarenja zemljištima.<br />
Giffordov otac žalio<br />
je zbog štete izazvane sječama<br />
na imanjima i to ga<br />
Rooseveltom<br />
je ponukalo da sina usmjeri na šumarstvo. Poslao ga je na doškolovavanje<br />
u Francusku. On se vratio s namjerom oblikovanja<br />
nacionalnog šumarstva. Za početak je s ocem osnovao šumarsku<br />
školu Yale na imanju u Connecticutu, 1900. god., a na imanju<br />
u Pennsylvaniji osniva rasadnik. Profesionalni putevi Pinchota i<br />
Lane Poolea snažno su se ispreplitali. Pinchota su njegovi stavovi<br />
također odvajali o njegovih kolega jer se i on zalagao za nacionalni,<br />
a ne regionalni pristup. Borio se za profesionalnost u gospodarenju<br />
šumama te je radio u školi i obnašao više funkcija. Škola u<br />
kojoj je radio još uvijek se nalazi na velebnom imanju Biltmore<br />
u Sjevernoj Karolini, a imanje se smatra kolijevkom američkoga<br />
šumarstva. Pinchota je predsjednik Grover Cleveland zadužio za<br />
izradu razvojnog plana. Time se bavio za svoga predsjednikovanja<br />
odsjekom šumarstva. Radio je i planove za privatnike i pomagao<br />
im praktičnim primjerima. Osnovao je Američko šumarsko društvo<br />
što je podiglo ugled struke. Njegov princip postizanja konačnoga<br />
cilja bila je uspostava ravnoteže između drvoprerađivača i<br />
zelenih. Ukazivao je jednima i drugima na potrajno gospodarenje<br />
i znanstveni pristup šumarstvu istodobno<br />
pokušavajući ojačati ulogu vlade.<br />
Zajedno s predsjednikom Theodorom<br />
Rooseveltom pod zaštitu je stavio 65.000<br />
km 2 šuma za što je javno odlikovan.<br />
Nije bio samo uvaženi šumar. Bio je<br />
istaknuti političar. Vodio je senat Pennsylvanije,<br />
a kasnije je postao premijer te<br />
savezne države.<br />
Po njemu je nazvana državna šuma<br />
u državi Washingtonu, najveće stablo u<br />
državi Connecticut (američka platana) i<br />
dr. <br />
Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 37
Change language