LD Djedovica - Hrvatske šume

pašnjacima u pretplaninskim i planinskim područjima. Nalazimo
je u rijetkim šumama crnoga bora na vapnencu i dolomitu, kao
stalnu pratilicu primiješanu s mnoštvom termofilnih vrsta. Nerijetko
raste na ogoljelim mjestima iznad granice šumske vegetacije,
a kao polegli, do 50 cm visoki grm pojavljuje se čak do 2.000
m nadmorske visine, u višim predjelima vapnenačkih dinarskih
planina. Rasprostranjena je na našem kršu, a često je srećemo i na
planinama duž našega primorskog pojasa. Ovaj grm u nas raste u
višim dijelovima šumske zajednice Carpinetum orientalis croaticum,
ali i u drugim šumama.
Pustenasta mušmulica je do 2 m visoki grm, sa sivom i pločasto
raspucalom korom i površinskim korijenskim sustavom
koji izrazito dobro prodire u kamenito tlo. Vrsta je slična običnoj
mušmulici te rasprostranjena na sličnim staništima, na području
srednje, južne i jugoistočne Europe. Uglavnom se razlikuje po trajnim
pustenastim, odozgo neznatno i vunasto dlakavim izbojcima
koji su tanki, ravni, okruglasti, crvenkastosmeđe boje. Pupovi su
zavojito razmješteni, s mnoštvom ljuskica. Vršni pup je bjelodlakav
i veći od postranih koji su sitni, priklonjeni uz izbojak i trokutastog
oblika. Listovi su široko eliptični do široko jajasti, dugi 3-6
cm, široki 2-4,5 cm, zaobljenog do slabo zašiljenoga vrha, zaobljene
osnove i cijeloga ruba. Imaju kratku, dlakavu peteljku, odozgo
su tamnozeleni, u početku neznatno dlakavi, kasnije više ili manje
goli. Odozdo su bijelo ili svjetlosivo pustenasti, a u jesen poprimaju
žutu do crvenu boju. Cvjetovi su dvospolni, bijeli ili ružičasti,
razvijaju se tijekom travnja, svibnja i lipnja, po 3 do 12 u visećim
prividnim štitastim cvatovima, nešto kasnije od prethodne vrste.
Plodovi su jabučasti, crveni, veličine graška, u promjeru 6-8 mm,
slični kuglastim bobama, na tjemenu su utisnuti i sa zvjezdastim
ožiljkom. Sadrže brašnasto meso i nekoliko svjetlosmeđih sjemenki,
dugih oko 4-5 mm. Dozrijevaju od srpnja, jestivi su i mogu se
prerađivati na različite načine, no sirovi nisu ukusni. Zimi djelomično
ostaju na grmu.
Ova mušmulica je karakteristična vrsta u šumskim zajednicama
crnoga bora, ima je i u šumamama crnoga graba, no često se
pojavljuje i na otvorenim staništima, na kojima raste pojedinačno
ili u manjim skupinama. Raste na sličnim staništima kao i obična
mušmulica. Uglavnom dolazi na vapnenačkoj podlozi, ali i na
drugim supstratima, dopirući i iznad 2.000 m nadmorske visine.
U Hrvatskoj je tipični borov element šume crnoga bora s dunjaricom
(Cotoneastro-Pinetum nigrae), na području Velike i Male
Paklenice, na nižim položajima. Pojavljuje se s kruščicom, šašem
crljenikom, lavljim zubom te s mediteranskim flornim elementima,
kao što su šmrika, makljen, smrdljika i dr.
U našim nasadima, parkovima i vrtovima nerijetko uzgajamo
neke egzotične vrste iz roda mušmulica, koje se odlikuju iznimnim
dekorativnim značajkama.
Polegla mušmulica je listopadni ili zimzeleni, široko razgranjen
i polegli grm s grančicama u dva reda, visok do 50 cm, porijeklom
iz zapadne Kine. Listovi su jednostavni, vrlo sitni, dugi
5-12 mm, okruglasti do široko eliptični, cijeloga ruba, na vrhu s
malim šiljkom, na osnovi zaobljeni. Odozgo su tamnozeleni i sjajni,
a odozdo svjetlozeleni i neznatno dlakavi. U jesen prije opadanja
poprimaju ljubičastocrvenu boju. Cvjetovi su ružičastocrveni
i sitni, po 1-2 zajedno, gotovo sjedeći, privlače kukce. Biljka cvate
tijekom svibnja i lipnja. Plodovi su prividni, kuglasti do obrnuto
jajasti, svjetlocrveni, s 3 sjemenke, a služe kao hrana pticama.
Mnogobrojni su pa se cijeli grm potpuno izgubi pod njima. Ova
mušmulica koristi se kao pokrivač tla za sadnju u kamenjarama i
žardinjerama te za sanaciju strmih i erozivnih tala. Kao ukrasna
Vrbolisna mušmulica (Cotoneaster salicifolius)
- česta u parkovima i vrtovima
Puzava mušmulica (Cotoneaster dammeri)
biljka često se sadi uz zidove kuća, uz koje puže i do 2 m visoko a
da se na njih ne pričvrsti.
Vrbolisna mušmulica je vazdazeleni ili zimzeleni, do 5 m visoki
grm, porijeklom iz Kine. Listovi su na izbojcima naizmjenično
razmješteni, jednostavni, duguljasti, dugi 5-10 cm, široki 2 cm,
cijeloga ruba i prema dolje povinuti. Osnova je klinasto sužena, a
vrh lista ušiljen, odozgo tamnozelen i sjajan, odozdo sivkastozelen
i pustenast. Peteljka i glavna lisna žila su crvenkaste boje. Cvjetovi
su sitni i bijeli, u gustim gronjastim cvatovima, privlače kukce.
Vrijeme cvatnje je u svibnju i lipnju. Plodovi su prividni, kuglasti,
crvene boje, u promjeru oko 5 mm. Dozrijevaju u jesen prve godine,
a omiljena su hrana pticama. Vrbolisna mušmulica često se
uzgaja u parkovima i vrtovima, otporna je na niske temperature,
sušu i zračnu onečišćenost, a dobro podnosi zasjenu.
Puzava mušmulica je brzorastući vazdazeleni niski grm s
granama za puzanje, visok 30-40 cm, iz središnje i južne Kine.
Korijenski sustav sastavljen je od fino razgranatog i vrlo plitkoga
korijenja koje se može formirati i iz grana koje dotaknu tlo. Listovi
su eliptični i kožnati, cijeloga ruba, dugi 8-20 mm, odozgo tamnozeleni
i sjajni, odozdo sivozeleni. U jesen poprime ljubičastu boju,
a na biljci ostaju cijele zime. Cvjetovi su bijeli, ružičasti, mirisni,
pojedinačni ili po 2-3 zajedno, u promjeru oko 4-5 mm. Vrijeme
cvatnje je od svibnja do lipnja. Plodovi su svijetlocrvene bobice, u
promjeru 6-7 mm. Ova mušmulica raste u planinskim predjelima,
na otvorenim položajima te u mješovitim šumama, na suhim i
vapnenačkim tlima, između 1.300 i 4.000 metara nadmorske visine.
Iznimno je cijenjena hortikulturna vrsta od koje su uzgojene
pojedine sorte.
Tekst: Ivica Tomić Foto: Arhiva
Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 31