27.04.2015 Views

LD Djedovica - Hrvatske šume

LD Djedovica - Hrvatske šume

LD Djedovica - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

STUPČANICA - SVJEDOK VREMENA<br />

Najstarija utvrda<br />

daruvarskog kraja<br />

Dolina poilovlja<br />

povijest Tekst/foto: dr. sc. Goran Jakovljević<br />

Prilazite li širokom dolinom rijeke Ilove planinskom dijelu Papuka s njegove sjeverozapadne strane, čak i u<br />

razdoblju najveće šumske vegetacije primijetit ćete na strmim obroncima iznad sela Veliki Bastaji čudnu, visoku<br />

i elegantnu građevinu, koja dominira pejzažom iznad gornjeg poilovlja. Stanovnici je od davnina zovu turskom<br />

kulom zato što tradicionalna usmena predaja ne poznaje razdoblja iz vremena prije Osmanlija, ali – kao i puno<br />

puta do sada – prava istina je malo drugačija.<br />

Da bi se razumjelo kako se ova utvrda (to je jedina točna<br />

konstatacija iz narodne predaje) našla u ovim bespućima<br />

Papuka, gdje je prilaz moguć jedino na konju,<br />

teškim pješačenjem ili pak, u današnje vrijeme, terenskim<br />

vozilom, moramo se vratiti u vrijeme najstarije povijesti<br />

Hrvata na ovim prostorima i sagledati sva društveno - politička<br />

zbivanja toga doba.<br />

Nakon podjele Rimskog carstva i raspada obrambenog sustava<br />

na dunavskom limesu u Međuriječju se polovinom 5. st. nastanjuju<br />

Huni. Političku odgovornost krajem 5. st. preuzima istočnogotska<br />

država, a Justinijan ponovno pokušava podčiniti taj dio<br />

teritorija vlasti u Konstantinopolu. Slijede dva stoljeća tijekom<br />

kojih na jugu Panonije dolazi do langobardskog, potom avarskog<br />

osvajanja i na kraju u savezništvu s Francima, ustaljivanja hrvatske<br />

rodovske kneževine.<br />

Avari dolaskom u ove krajeve nisu odmah stvorili jedinstvenu<br />

državu, već više neovisnih oblasti od kojih je jedna i Slavonija,<br />

koja se na zapadu prostirala i na prostoru današnje Zagrebačke<br />

županije. Unutar ovih oblasti nalazile su se starohrvatske plemenske<br />

župe. Svaka župa imala je svoj castrum (grad) s nasipom ili<br />

obrambenim pojasom kao sijelo župana i branik čitave župe. Starije<br />

županije bile su u svojim počecima vojničke organizacije, pa<br />

je život cijelog naroda bio podvrgnut toj funkciji, a utvrđenja se<br />

smještaju na strateški važnim mjestima.<br />

Razvijeni srednji vijek po završetku razdoblja hrvatskih narodnih<br />

vladara donosi promjenu u državno - pravnom položaju<br />

<strong>Hrvatske</strong> ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom 1102. godine<br />

Kralj Ladislav I., prvi iz dinastije Arpadovića, provodi veliku političku<br />

reorganizaciju teritorija sjeverno od Gvozda te ustrojava jaku<br />

crkvenu organizaciju (Zagrebačka biskupija utemeljena je 1094.<br />

godine) i postavlja temelje novim državnim upravno - teritorijalnim<br />

jedinicama, županijama.<br />

Ostaci utvrde<br />

Unutar te nove podjele već od samog početka dolazi do prelaženja<br />

niza kraljevskih posjeda u ruke crkve i velikaša, stvarajući<br />

time nove teritorijalne jedinice – vlastelinstva. Mnoga su vlastelinstva<br />

nastala kroz naslijeđeno županstvo. Vlastelin kao gospodar<br />

(dominus terre) ima sudsku vlast nad svim podložnicima, ali<br />

i dužnost štititi i braniti svog podložnika. U različitim prilikama<br />

vlastelinstva su dobivala porezni i sudski imunitet, što ih je izuzimalo<br />

od kraljevske i banske vlasti. Stjecajem imuniteta i regalnih<br />

prava vlastelinstva su postala ekonomske i upravno - sudske jedinice<br />

feudalnog društva te je većina njih sačuvala svoju cjelovitost<br />

sve do kraja 16. st.<br />

Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 41

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!