Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nastaje zbog izgradnje riječnih nasipa, tvrdih šumskih cesta<br />
i rubnih kanala. Na taj način smanjuje se prirodna drenaža<br />
tla, posebice u šumama s izraženim mikroreljefom. Naše nizinske<br />
<strong>šume</strong> uglavnom su retencijske površine koje zaštićuju<br />
naselja od poplava, no prelijevanjem poplavnih voda koje<br />
ne otječu, u tlu nastaju anaerobni procesi te dolazi do izrazitog<br />
sušenja šuma. Tijekom gospodarenja šumama, osobito<br />
sječom na većim površinama, dolazi do povećanja razine<br />
podzemne vode, što je u vlažnijim lužnjakovim zajednicama<br />
često pogubno za hrastov podmladak koji strada od prevelike<br />
vlažnosti ili ne može opstati zbog drugih vrsta drveća<br />
koje bolje podnose višak vlažnosti. Stoga se promjene razine<br />
podzemne vode smatraju jednim od nepovoljnih čimbenika<br />
koji znatno utječu na propadanje i odumiranje stabala nizinskih<br />
šuma, osobito hrasta lužnjaka. Poplavna voda može<br />
biti, ako se previše zadržava u šumi, štetna za podmladak i<br />
sasvim mlade sastojine, no i korisna je jer sobom nosi mnogo<br />
hranjiva i mulja pa povećava plodnost tla. Direktne poplave<br />
nastaju izlijevanjem većih rijeka, primjerice Save, a indirektne<br />
od riječnih pritoka koje rijeka zbog svoga visokog<br />
vodostaja ne može primiti.<br />
Terenska nastava o štetnom utjecaju poplava - Ekološki<br />
monitoring u našim nizinskim šumskim ekosustavima provode<br />
Hrvatski šumarski institut i Šumarski fakultet, osobito<br />
istražujući utjecaj podzemnih voda u šumama hrasta lužnjaka.<br />
Fakultet kao znanstveno - obrazovna ustanova i njegov<br />
Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma obavlja na pojedinim<br />
lokalitetima terensku nastavu. Tako je polovicom travnja na području<br />
šumarije Stara Gradiška (UŠP Nova Gradiška) održana<br />
terenska nastava iz kolegija Ekološki monitoring za studente 5.<br />
godine diplomskoga studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i<br />
koliša. Nastava je obavljena u sklopu navedene teme, a šumarski<br />
stručnjaci iz prakse govorili su studentima o štetnom utjecaju<br />
poplava u nizinskim šumama, posebice onom na podmladak. Na<br />
prostoru gospodarske jedinice Podložje mogli su vidjeti poplavljene<br />
šumske sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba, te poplavljeno<br />
područje značajnoga krajobraza Pašnjak Iva. Ovaj poplavni<br />
pašnjak smješten je južno od sela Gorice, a površine je 268 ha.<br />
Sa zapadne, istočne i južne strane omeđen je poplavnim šumama<br />
hrasta lužnjaka, dio je značajnog ornitološkog područja te u sastavu<br />
Nacionalne ekološke mreže. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić i njegov<br />
suradnik doc. dr. sc. Damir Ugarković upoznali su studente s učestalošću<br />
poplavnih voda, njihovim utjecajem na vitalnost šumskih<br />
ekosustava, teškoćama tijekom obnove sastojina na poplavnim staništima<br />
te s problematikom podzemnih voda. Promjena stanišnih<br />
uvjeta u lužnjakovoj šumi - Dio nastave održan je i u Prašniku,<br />
posebnom rezervatu šumske vegetacije (53 ha) u srednjoj Posavini,<br />
jedinoj sekundarnoj prašumi hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.<br />
Znakovit je po dvjema šumskim zajednicama: tipičnoj šumi hrasta<br />
lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli - Quercetum roboris<br />
typicum) te šumi lužnjaka s velikom žutilovkom s rastavljenim<br />
šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae),<br />
koju zovemo slavonskom šumom. Potonju većim dijelom poplavljuju<br />
indirektne poplave ili stagnirajuća površinska voda koja se<br />
u šumi zadržava vrlo dugo, čak tijekom lipnja i srpnja, sve dok<br />
ne ispari jer je tlo slabo propusno. Stara tristogodišnja lužnjakova<br />
stabla masovno odumiru, a dominiraju stabla običnoga graba u<br />
podstojnoj etaži, što očigledno upozorava na promjenu stanišnih<br />
uvjeta. Naime, širenju grabovih stabala pridonijeli su brojni hidrotehnički<br />
zahvati u šumama i izvan njih: od reguliranja toka<br />
rijeke Save, izgradnje nasipa južno od pra<strong>šume</strong>, izgradnja autoceste<br />
i čvora Okučani i dr. Potonji su promijenili hidrološke odnose<br />
i smanjili vlažnost staništa. Obični grab je najbolji pokazatelj za<br />
stanje stagnantne i podzemne vode, jer podnosi kratkotrajne prolazne<br />
poplave, ali ne i stagnantnu vodu i visoku razinu podzemne<br />
vode. Budući šumarski stručnjaci imali su prigodu vidjeti najveće<br />
lužnjakovo stablo staro čak 337 godina, orijaša visokog gotovo 40<br />
m i s drvnom masom koja premašuje 50 m 3 . <br />
Cetina<br />
Žila<br />
kucavica<br />
Dalmacije<br />
Cetina je najdulja rijeka dalmatinskog<br />
zaleđa. Stoljećima njene vode napajaju polja<br />
gdje je pisana najranija povijest Hrvata na<br />
ovim prostorima. Danas, ta krška ljepotica<br />
izaziva divljenje svojom bistrom vodom,<br />
turističkim mogućnostima te energetskim<br />
potencijalom o kojem ovisi cijela Dalmacija.<br />
fenomeni krša Tekst/foto: Goran Vincenc<br />
Sa svojom duljinom od 105 km, Cetina je najdulja dalmatinska<br />
rijeka. Tok joj je uvjetovan smjerom Dinarida, a<br />
smatra se da je nastao još u doba tercijara. Ova krška ljepotica<br />
izvire pod sjeverozapadnim obroncima Dinare na<br />
nadmorskoj visini od 385 metara, u blizini sela Cetina po kojem je<br />
i dobila ime. Izvor Cetine nekoliko je dubokih jezera koja se prostiru<br />
na površini od 29,81 ha a koja su zaštićena kao hidrogeološki<br />
spomenik prirode još 1972. godine. Niz krških vrela od kojih su<br />
tri glavna: Veliko vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo formiralo se<br />
uz rub Paškog polja na mjestu gdje planina dotiče kršku poljanu.<br />
Nagib slojeva Svilaje i Dinare upućuje na to da su planine nekoć<br />
tvorile jedinstveni blok, rasječen paralelnim rasjedima. Na tim<br />
mjestima dolazi do kontakta nepropusnog lapora te vodopropusnog<br />
vapnenca te voda svojom silinom krči put prema površini.<br />
Veliko vrilo ili izvor Glavaš potopljeni je speleološki objekt koji je<br />
tek djelomično istražen, a dubina mu je veća od stotinu metara.<br />
Na žalost, speleoronioci su ustvrdili velike količine smeća na dnu,<br />
koje lokalno stanovništvo baca u taj plavi ambis.<br />
Područje oko izvora Cetine od velikog je kulturnog značenja.<br />
Odmah iznad izvora Glavaš nalazi se pravoslavna crkva iz-<br />
Veliko vrilo<br />
Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 23
Change language