Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Brekinja<br />
zanimljiva priroda<br />
Tekst: Vesna Pleše<br />
Foto: Arhiva<br />
VOĆKARICE U NAŠIM ŠUMAMA<br />
Jabuke za čaj,<br />
kruške za vino<br />
Suvremeni čovjek shvatio je zdravost i<br />
ljekovitost koju mu nude šumski plodovi.<br />
No ono što nam šuma nudi, a i<br />
nije toliko popularno kao nekad, šumsko<br />
je voće, koje se može ubrati s raznolikih<br />
šumskih voćaka. Možda nije toliko ukusno,<br />
kao voće uzgojeno u voćnjacima, plastenicima,<br />
ali je zdravo i vrlo ljekovito. Plodovi nekih zaboravljenih<br />
šumskih voćaka, po okusu su kiseli,<br />
gorkasti ili trpki, pa su za jelo u svježem<br />
stanju dobri tek kad ih „dodirnu“ zimski mrazevi<br />
ili pak u prerađenom stanju kao sokovi,<br />
Drijen u cvatu<br />
osušeni, u obliku alkoholnih pića ili u obliku<br />
pekmeza.<br />
Spomenut ćemo nekoliko samoniklih voćaka<br />
iz naših šuma, nažalost nekih već i zaboravljenih,<br />
i nedovoljno iskorištenih u svakodnevnoj<br />
prehrani.<br />
Jedna od takvih voćaka je jarebika. Raste<br />
u svim našim krajevima, na planinskim obroncima,<br />
ali i šumama do 1900 m nadmorske visine.<br />
Ima prekrasnu gustu krošnju, u proljeće<br />
Jarebika<br />
obilno cvate bijelim cvjetićima, dok je u jesen<br />
prepuna narančastocrvenih plodova sakupljenih<br />
u štitac, pa je kao ukrasno drvo sade u parkovima, uz ceste<br />
i u drvoredima. Plodovi su joj pomalo gorkog, kiselog i oporog<br />
okusa, sadrže dosta tanina. U prerađenom stanju kao sokovi, želei<br />
i marmelade gube tu oporost, pomiješani s drugim voćem postaju<br />
prava poslastica. U nekim zemljama poput Rusije i Njemačke gdje<br />
je ima puno, od njenih plodova peku rakiju. Postoje i neke vrste<br />
ove voćke poput slatke jarebike čiji su plodovi manje trpki pa se<br />
mogu jesti i svježi.<br />
Divlju jabuku najčešće nalazimo uz rubove bjelogoričnih<br />
šuma. Ima trnovite grančice, te okruglaste male plodove žućkastozelene<br />
boje. Plodovi divlje jabuke trpki su i kiseli, te sadrže dosta<br />
pektina. Od njih se rade marmelade, kompoti, a osušeni su prava<br />
delicija za pripravu voćnog čaja.<br />
Plodovi divlje kruške, koja isto tako raste u mnogim našim<br />
krajevima tvrdi su i opori sve do prvih mrazeva. Tada omekšaju<br />
i postanu dobri za jelo. U nekim zemljama od<br />
ovog voća proizvodi se vino, dok na Kavkazu<br />
osušene plodove miješaju s brašnom za pripravu<br />
peciva, ili od njih kuhaju čajeve.<br />
Mukinja raste kao grm ili omanje stabalce<br />
na osunčanim planinskim obroncima. Zbog<br />
svoje ljepote tamnozelenog lišća i crvenih plodova<br />
ponešto krupnijih nego li kod jarebike,<br />
često se sadi u parkovima ili vrtovima. Plodovi<br />
mukinje su brašnasti, tek s prvim mrazevima<br />
poprimaju slatkast okus. Miješanjem s drugim<br />
jesenskim voćem od nje se mogu pripremiti<br />
ukusni želei, kompoti, sirupi i sl.<br />
Brekinja, srodnica je jarebike, raste u rijetkim<br />
planinskim šumama te na sunčanim<br />
obroncima. Ima velike krupno nazubljene listove,<br />
plodovi su joj okruglog ili kruškolikog<br />
oblika. Plodovi su crvenkastožute boje, no<br />
tek u jesen kad promijene boju u smeđu postaju<br />
jestivi. Od njih se mogu kuhati kompot<br />
ili marmelada, a ponekad se mogu preraditi u<br />
rakiju.<br />
Trnina raste kao gusti bodljikavi grm,<br />
na suhom i kamenitom tlu, u šikarama ili uz<br />
rubove šuma. U rano proljeće cvate sitnim bijelim cvjetićima, u<br />
kasnu jesen na njoj se mogu vidjeti plodovi u vidu kuglica plavocrne<br />
boje. Tek poslije prvih zimskih mrazeva opori plodovi postaju<br />
jestivi. Kako ih ljudi rijetko beru plodovi se i preko zime<br />
zadržavaju na granama pa su prava zimska poslastica za ptice. Kao<br />
i prethodno spomenute vrste voćaka i od nje se mogu pripremati<br />
marmelade, sokovi, kompoti, rakija ili voćno vino.<br />
Oskoruša je samonikla voćka čije stablo može dosegnuti visinu<br />
od gotovo 15 metara. Raste vrlo sporo, može doživjeti i starost<br />
do 500 godina. Raste gotovo u svima našim krajevima. Ima<br />
plodove nalik malim kruškama, koji su oporog i gorkog okusa.<br />
Omekšaju tek poslije prvih mrazeva, te poprimaju slatkasti okus.<br />
Plodovi se mogu sušiti ili preraditi u marmeladu, ali se od nje<br />
može peći i rakija.<br />
38 HRVATSKE ŠUME Broj 198 | Lipanj 2013.
Change language