27.04.2015 Views

LD Djedovica - Hrvatske šume

LD Djedovica - Hrvatske šume

LD Djedovica - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Šuma i čovjek oduvijek su bili usko povezani.<br />

Radom u šumi čovjek si je oduvijek osiguravao<br />

životnu egzistenciju, građu za kuću, ogrjev kojim se<br />

grije, te ono što je najvažnije hranu koja ga održavala<br />

na životu. Unatoč suvremenom načinu života,<br />

promjenama u načinu ishrane i dostupnosti raznolike<br />

hrane na tržištu, neprocjenjivo je i danas bogatstvo<br />

onoga što se nađe i ubere u prirodi.<br />

Sakupljanje raznih šumskih plodova poput gljiva,<br />

ljekovitog bilja, ali i šumskog voća sastavni je dio<br />

života današnjeg čovjeka.<br />

Mušmula raste kao grm ili stablo do 8 metara visine. Ima kratki<br />

životni vijek od 30 do 50 godina. Listovi su joj tamnozeleni i<br />

eliptičnog oblika, s donje strane lista su dlakavi. U jesen prije nego<br />

li otpadnu listovi pocrvene. Plod joj je zelenosmeđe ili tamnosmeđe<br />

boje, bere se poslije prvih mrazeva. Plodovi su tvrdi i oporog<br />

okusa, za jelo su dobri tek kad odstoje tada postaju kiselkasti, sočni<br />

i meki. Od plodova se može pripremati marmelada, rakija ili liker.<br />

Drijen raste kao grm ili kao stablo, naraste do visine od 8<br />

metara. Raste posvuda, najviše po suhim, sunčanim i kamenitim<br />

stranama listopadnih šuma. Cvate u veljači i ožujku lijepim žutim<br />

cvjetovima, zbog toga ga sada po vrtovima ili drvoredima. Plodovi<br />

su mu svijetlocrvene boje, kad dozriju poprimaju tamnocrvenu<br />

boju. Po okusu su kiselkasti, mogu se jesti u svježem stanju, ili se<br />

od njih može pripremiti kompot, marmelada, slatko ili voćni sok.<br />

Oskoruša<br />

Maginja ili planika zimzeleni je mediteranski grm ili malo<br />

stablo, kožnatih sjajnih listova poput lovora. Kod nas raste u Dalmaciji<br />

i Istri. Plodovi joj dozrijevaju u listopadu, kada počinju<br />

mijenjati boju iz zelene u žutu, narančastu ili žarko crvenu. U isto<br />

vrijeme počinje i cvasti tako da na jednom stablu imamo plodove<br />

i cvjetove što je prava rijetkost za jednu biljku. Crveni plodovi<br />

sadrže velike količine C vitamina, mogu se jesti u svježem stanju,<br />

ali se od njih mogu napraviti i likeri, marmelade i sl.<br />

Uz ove vrste u šumi raste još mnogo takvih samoniklih voćaka.<br />

Na nama je da ih pronađemo, uberemo i pripremimo na način<br />

koji nam najbolje odgovara, a prirodi da zahvalimo što nam je<br />

podarila takvo bogatstvo u obilju zdrave i ukusne šumske hrane. <br />

Broj 198 | Lipanj 2013. HRVATSKE ŠUME 39

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!