HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

20. svibnja 1996.NOVI UREL PROGRAM TREBA NADOPUNITIU raspravu o Pravilniku uključili su se / Ing. Marijan Šagovac, Ing. Franjo Prebanlć, domlnlstar I mr. ŠlmeMeštrovlćPRAVILNIK O UREĐIVANJU ŠUMAODVOJENO UREĐIVATI DRŽAVNE I PRIVATNE ŠUMEPrijegotovo dvije godine (7. srpnja '94.) donesenje novi Pravilnik o uređivanju šuma. Otadado danas, primjenjujući Pravilnik u praksi,mnoge su uprave istodobno uputile brojne primjedbena njegove pojedine odredbe, a i Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva našlo se ponukanimda u dopisu »Hrvatskim šumama« kaže kakosu neke odredbe teško primjenjive. Sam doministaru Ministarstvu ing. Franjo Prebanić ističe daje Pravilnik »sveto pismo« i da mora biti stručan,jednostavan i primjenjiv u praksi. Zbog toga smo,kaže on, inicirali da se u »Hrvatskim šumama«izjasne što ne valja kako bi napokon dobili dobarPravilnik.Najviše primjedbi u proteklom je razdoblju stigloiz Uprave šuma »Bjelovar«, a također izNašica, Senja, Ogulina... Šef bjelovarske taksacije,ing. Anđelko Kalabek, spominjući neke od 15-aknajvažnijih primjedbi, kaže da je suština svega dase sastojine obvezno razvrstavaju prema ekološko-gospodarskimtipovima, da se potrajnostgospodarenja mora osiguravati na razini gospodarskihjedinica, a ne uredajnih razreda, kao i tokako je nužno odvojiti program za privatne, odonog za državne šume jer postoji velika razlika unačinu gospodarenja. Jedna od primjedbi odnosise na to da novi Pravilnik treba utvrditi kako jepopis gospodarskih jedinica već utvrđen Zakonomo šumama. I dr. Đuro Kovačić, savjetnik ukabinetu direktora, misli da bi bilo idealno, ali jenespojivo jedinstveno uređivanje državnih i šumau privatnom vlasništvu, budući da su privatnešume, osim u Istri, i dijelom u još nekim krajevima,neuređene.Sve uprave trebaju se izjasniti o Pravilniku, predložioje pomoćnik direktora za uređivanje, ing.Marijan Sagovac, nakon čega bi se o toj temiodržao poseban sastanak.(m)PRIVATIZACIJA KUCA NA VRATA ŠUMARSTVATaksatori će još ove godine raditi prema staromprogramu, dok se novi ne dovršiHoćeli taksacija osnove gospodarenja ove godine raditi premanovom kompjutorskom programu UREL, ili će svaka upravaraditi prema svom (starom) programu, tako da posaouspješno privede kraju, usporedo dorađujući i pripremajući primjenuUREL-a, pitanje je na koje su na sastanku u Đurđevcu pokušatiodgovoriti stručni ljudi zaposleni na poslovima uređivanja šuma udirekciji i upravama.Premda je ing. Jadranka Popijač iz Informatičke službe u direkcijiustvrdila da je program (UREL) skoro gotov, izvjesno je da noviprogram za obradu podataka za izradu osnove gospodarenja ntie dokraja primjenjiv. Nedostaje dogovor za etat, formule se moraju točnodefinirati, priznaje ing. Popijač. Nedostaju i neke druge stvari, kažutaksatori.U Bjelovaru su jednu jedinicu probno obradili prema UREL-u dofaze koju program omogućuje, usporedo s obradom prema staromprogramu. Pokazali su se neki sitni nedostaci, primjerice pri totalnojklupaži (koji su, kažu informatičari, već ispravljeni), a i iskaz površinaje neupotrebljiv. Nepotrebni su i podaci na dvue decimale, a šef odjelauređivanja u Osijeku, ing. Marijan Palica nalazi da ispis i obrada etatanisu dovršeni i »da tu ima dosta posla«. Kao i to da »rekapitalizacijane vrijedi ako iz toga ne postoji popis odsjeka«.UREL treba doraditi, a dotad će se, rečeno je, uređivači služitistarim programima koji su zaokruženi i na njihove podatke nadovezujuse planovi sječa, evidencije izvršenja te bilanci ranje. Daje dobroproblem rješavati »u bodu«, a ne robovati »zadanim veličinama iprogramima«, misli i dr. Šime Afešlrović, koji kaže da je šuma živo bićei da treba koristiti one programe koji daju najbolje podatke - dok novine budu dovršeni.HS FOND - Suradnje uređivača i informatičara dotiče se i tema zakoju se može reći (i nadati se) da uskoro više neće biti na dnevnomredu. Radi se o HS FONDU, o formiranju baze podataka koja će sekoristiti za sve programe.- Najvažnue je da je tako vrijedan posao pri kraju, ustvrdio je šefSlužbe uređivanja, mr. Gospar Pabijanić. Jer nikad dosad šumarstvonije raspolagalo s takvim podacima. Preostalo je tek da još nekeuprave dostave svoje »dugove«, a potom bi se trebali izraditi i obrasciza redovite sječe i za uzgojne radove.ZAŠTO ŠUMARIUTAPUŠTAJU TAKSACI JU?Šumarstvo i privatni poduzetnici / U jednom od najzahtjevnijih poslova u šumarstvu, u uređivanju, dioposlova obavlja i privatna tvrtka inženjera Roberta LaginjePrivatizacijakuca na vrata šumarstva.Prema mnogim pokazateljima iznimnoznačajna djelatnost za hrvatsku državu,i po materijalnom resursu i po opće korisnimfunkcijama, neće još dugo odolijevati izazovuvremena. Iz poduzeća »Hrvatske šume«,koje obuhvaća približno 80 posto svihpovršina šuma i šumskih zemljišta u državi(ostalo su šume u privatnom vlasništvu), najprijeće takozvane sporedne djelatnosti, onekoje su u sastavu poduzeća, ali bez kojihšumarstvo kao djelatnost može.Privatni se poduzetnici pojavljuju, doduše umanjem dijelu, i u nekim šumarskimstručnim poslovima, moglo bi se reći u najzahtjevnijimstručnim poslovima - uuređivanju šuma. Tako se na sastankuuređivača »Hrvatskih šuma« nedavno uĐurđevcu, našao i ing. Robert Laginja izZagreba, vlasnik tvrtke »Mirta« Sesvete kojaobavlja dio poslova uređivanja za »Hrvatskešume«.Nije nezanimljivo pitanje kako to da su seprivatne usluge pojavile prije, uz one većpostojeće prijevozničke, u najosjetljivijemposlu u šumarstvu. Odgovor zadire (i) u nekeodnose u poduzeću, prije svega vrednovanjei plaćanje pojedinih vrsta radova. Tako semoglo čuti da ljudi (inženjeri šumarstva) kojipišu »šumarski ustav« nisu adekvatnoplaćeni, da svatko kome se ukaže mogućnostnapušta uređivanje. Posljedice su očigledne- konstantan manjak stručnog kadra. Jer na2 milijuna hektara državnih šuma, premastručnim bi kriterijima trebalo 200 visokokvalificiranihstručnjaka u službi uređivanja,plus ostalo tehničko osoblje, čega ni izdalekanema. Ne čudi stoga ni obećanje doministrau Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ing.Franje Prebanića »kako će Ministarstvo stimuliratiradove na uređivanju«.Podatak da osim 844.000 ha neuređenihdržavnih šuma ima i približno 450.000 haprivatnih šuma, koje će netko nekad moratiurediti, dovoljno govori da posla ima za sve- pa i više! Dakako da »Hrvatske šume«teško mogu dopustiti, kaže ing. Anđelko Kalabek,šef jednog od najvećih odjela zauređivanje, onog u bjelovarskoj upravi, dapotpuno izgube jednu takvu službu važnu zasve daljnje materijalne pokazatelje. To nijeobičaj ni u nekim drugim zemljama na kojese volimo pozivati.A ing. Laginja napominje kako imati takvutvrtku »nije baš ni lako«. Osim ljudi, trebaimati dovoljno automobila, kompjutorskuopremu i ostale uvjete. Njegova tvrtkazapošljava pet visokokvalificiranih stručnjaka,od kojih je jedan magistar.- To je uvjet koji postavlja zakon. Jer samomagistar može službeno izrađivati osnovegospodarenja, kaže ing. Laginja.Poduzeće »Mirta« osnovano je 1990. godine,u početku se bavilo (i još uvijek bavi) hortikulturom,a od 1993. godine krenulo je i uposlove uređivanja.- Počeli smo najprije u Upravi šuma Split, uŠumariji »Sinj« gdje smo uredili i predaličetiri gospodarske osnove. Sada smo uŠumariji »Imotski«. Teško se probijamo ukontinentalne šume, tu još nismo dobili posla,no nadam se da će se uskoro naći neštoi za nas.Zbog čega? Ing. Laginja kaže da ni sam nezna, »možda netko misli da previše zarađujemo!«Ing. Robert Laginja: Radimo premacjeniku »Hrvatskih šuma« I ništa više.Samo kad bi naplata bila redovitija...- Zarađuju U?- Radimo po cijenama koje odrede »Hrvatskešume«. A treba znati da uz plaćanje svihobveza i svega i svačega, mi dnevno unajmljujemopetnaest radnika koji rade s nama.A njih moramo platiti. Kada bi i naša naplatabila redovitija, bilo bi lakše. A što se zaradetiče, bila je daleko veća u hortikulturi. Jeruređivanje je težak posao, koji se morastručno napraviti. Ne tražimo ništa negosamo da nam se ono što smo napravili urednoplati...M.M.