HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

20. svibnja 1996.ANALIZA STANJA ŠUMANA PODRUČJU GORSKOG KOTARATijekom 1995. g. ekolozi delničkeUprave šuma obavilisu niz značajnih ispitivanja, ašto je vidljivo i iz Izvješća njihovogodjela za 1995. godinu.Tijekom 1995. g. vršeno je ispitivanjestanja jele i smreke postupnjevima oštećenja. Stupanjoštećenosti pojedinih stabalautvrđen je na način koji je propisanod Komisije za šumarstvo Europskezajednice, a prema vidljivimvanjskim znacima na krošnji ideblu za koje se drži da su znacifiziološke kondicije pojedinog stabla.Stabla se razvrstavaju u pojedinestupnjeve oštećenosti premapostotku osutosti iglica.Jela je i dalje na području Gorskogkotara najugroženija vrsta.Praćenje zdravstvenog stanja jelevršeno je na 16 pokusnih ploha(veličine 1 ha). Pokusne plohe formiranesu na različitim ekološkogospodarskimtipovima i naraznim nadmorskim visinama.Rezultati ovog istraživanjakorišteni su kod prognozezdravstvenog stanja četinjača ušumama Gorskog kotara.UTVRĐIVANJE ZARAZEMOLJCA JELINIH IGLICANa području Uprave šuma Delniceizvršena je navedena kontrolau 32 gospodarske jedinice, u1.296 odjela.Od ukupnog broja pregledanihodjela, u njih 581 evidentirana jeslaba zaraza, u 289 zarazasrednjeg intenziteta, te u 13 odjelajaka zaraza. Najjača zaraza evidentiranaje na području šumarijeDelnice g.j. »Brod Kupa«.KONTROLA POPULACIJEPOTKORNJAKAKontrola se vršila od početkatravnja do kraja kolovoza 1995. g.Na području Uprave šuma Delnicebile su postavljene 41 Bakkeoveklopke.U pet klopki evidentirana jekulminacija zaraze tijekomsvibnja, na 23 klopke kulminacijaje zabilježena u lipnju, na 9 klopkiu srpnju te u kolovozu na 2 klopke.KONTROLA POPULACIJEBOROVOG ČETNJAKANa području šumarija Rijeka iKlana postavljene su pokusnepovršine-pruge radi kontrole populacijepotkornjaka.U šumariji Rijeka pokusnepovršine-pruge postavljene su utri odjela.Ukupno je pregledano 386 stabala,a zapretci su izbrojani na 10stabala i to ukupno 11 zapredaka.Na temelju izvršene kontrolemožemo reći da se radi o slabojzarazi.Na području šumarije Klana pokusnepruge postavljene su u sedamodjela, a kontrola će se izvršiti nakonsmirivanja vremenskih neprilika.KONTROLA POPULACIJEGUBARAKontrola ovog štetnika vrši sena područjima kraških šikara, degradiranihšuma te u šumama navećim nadmorskim visinama, gdjegubar polaže jaja ispod kamenja.Na području šumarije Rijekag.j. »Oštrovica«, u reviru krškihšuma /uređenih i neuređenih/postavljeno je 11 pokusnihpovršina veličine 100m2 zapraćenje populacije gubara. Kontrolapopulacije gubara sastoji seu brojanju jajnih legla. Zasad natim plohama nije utvrđenanazočnost jajnih legla gubara.V.P.ŠUME I DALJEPROPADAJUNa okruglom stolu u Školi u Gerovu posvećenomstanju šuma Čabarskog kraja,iznijeti su konkretni podaci o propadanjui odumiranju šuma, ali i svega 3posto zdravih jela. U kvizu znanja učenikaosnovne škole posvećenom ekologiji, najboljirezultat polučila je ekipa škole iz Prezida, aučenici su pokazali zavidno znanje.Nazočnima su prezentirani učenički radoviposvećeni navedenoj problematici koji supolučili zavidne rezultate na županijskom idržavnom takmičenju, ali i ukazali na nezavidnostanje šuma.Dobitnik Republičke nagrade za ekologijuIvan Pleše »Lukeža« te nazočni čelnici»Hrvatskih šuma«, istakli su određene rezultaterada na očuvanju šuma sadnjom novihsadnica, ali i pojačanom brigom kroz provođenjeodređenih aktivnosti. Siječe se manjeod godišnjeg etata, velika se pozornost posvećujesanitarnoj sječi, a pokušava se i sunošenjem novih kultura. Potreba je za edukativnimdjelovanjem, ali i pojačanom brigomdruštva da se spriječi daljnje propadanjei odumiranje šuma.Kroz diskusije nazočnih konstatirano jekako stanje šuma ovog kraja ipak njje takoalarmantno koliko se naglašava, ali da nemabolesti i odumiranja šuma nitko nije negirao.Ž.MalnarKONTROLA BROJNOSTI GUBARA IMRAZOVCA NA PODRUČJU UŠPOŽEGABEZ OPASNOSTIOD GOLOBRSTAPregledano je 12.942 ha, a zaraženo je8.267 ha šumskih sastojina, no nijeustanovljen kritičan broj štetnikaTijekom prošle jeseni na području požeške Uprave šumaprovedena je uobičajena kontrola gubara i mrazovca udijagnostičko-prognostičke svrhe. Utvrđivanje stanjazaraze gubara provedeno je u sastojinama starijim od 30godina, metodom polaganja linija i pregledavanjem svih stabalakoja se na njoj nalaze (»maršrutna« metoda). Svako jestablo pregledano od podnožja do krošnje, evidentirana sunezaražena i zaražena stabla s brojem legla, te ustanovljenpribližan broj legala na svakom stablu. Zaraza je svrstana upet stupnjeva, a naposljetku su dobiveni podaci o veličinipovršine određenog stupnja zaraze za pojedine šumarije odnosnoUpravu šuma.Od 36.150 ha, pregledano je 12.942 ha, a ukupno jezaraženo 8.257 ha. Gotovo 3.500 ha zaražene površine nalazise u prvom stupnju (do 1 posto), 4.700 ha u drugom (od 1,1-5posto), a samo 64 ha u trećem stupnju zaraze (od 5,1-20posto), stoje zanemarivo. Naime, ne radi se o kritičnom brojuŠtetnika, odnosno o onom najmanjem broju štetnika kojimože izazvati golobrst. Najtemeljitija kontrola izvršena je napodručju šumarije Čaglin (oko 6.000 ha), gotovo na cjelokupnojpovršini ove poslovne jedinice, a pretežiti dio (gotovo4.000 ha) nalazi se u stupnju od 1,1-5 posto.Do početka siječnja završeno je praćenje brojnosti velikogi malog mrazovca, polifagnih štetnika koji nanose štete gotovoveće od gubara. Početkom listopada, prije očekivane pojaveleptira, pripremljeni su na plohama s po deset stabalaljepljivi prstenovi, a pregledavanje i evidentiranje uhvaćenihženki obavljalo se svakog drugog, odnosno trećeg dana.Podaci o broju uhvaćenih ženki upisani su u određenimanuala iz ukupnog broja uhvaćenih ženki na svih desetstabala eksperimentalnih mjesta i iz ukupnog opsegaizračunat je prosječan broj ženki prema centimetru opsega.Na području UŠ Požega taj broj je u intervalu od 0,01 do 0,24(u gospodarskoj jedinici »Požeška gora«, kojom gospodarešumarije Pleternica i Požega). Na temelju dosadašnjeg iskustva,golobrst nastaje ako se po centimetru prosječnog opsegauvhate jedna do dvije ženke. Stoga na požeškom podurčjunije riječ o kritičnom broju ovog štetnika i ne prijeti opasnostod golobrsta.Prema riječima stručnog suradnika za zaštitu i ekologijušuma, ing. Terezije Bošnjak, tijekom veljače bit će uzeti uzorcihrastovih grana za ustanovljivanje drugih štetnika (npr. hrastovsavijač) a osim toga, na temelju broja cvjetnih pupova,moći će se prognozirati urod žira.LTOM1ĆTijekom Jedanaest godina ovo drobillčno postrojenje proizvelo Je približno 400.000 mZ drobljenog kamenaPROIZVODNJA KAMENA U UPRAVI ŠUMA POŽEGAETAŽNI SUSTAV OTKOPAVANJAS obzirom na specifičnost proizvodnje kamena, problemi nastaju pri nabavi, transportu,skladištenju i dopremanju eksploziva na terenNedaleko od sela Bzenice, u južnom dijelu Požeške kotline, nalazi sekamenolom »Klašnice« u kojem je smješteno pokretno drobilično postrojenje.Planirano je proizvesti približno 7.000 m3 drobljenog kamena za potrebepožeške Uprave šuma i manjim dijelom za Upravu šuma Nova Gradiška.Trenutačno se kamen vozi na šumske ceste šumarija Pleternica i Nova Kapela,a djelomice i na područje šumarije Čaglin.Građevinsku ekipu požeške »Mehanizacije i građevinarstva«zatekli smo tijekom priprema za miniranje i proizvodnju novih količinakamena tortonskog vapnenca. Ova vrsta sedunentne ili taložne stijene koristise, glede veličine, za gradnju i održavanje šumskih cesta te proizvodnju vapna,jer je prema kemijskom sastavu kalcijev karbonat.Prema riječima ing. Krunoslava Kuzlea, dnevno se u jednoj smjeni proizvedeod 120 do 200 m3 kamena, godišnje od 30 do 35.000 m3, a izminira i do45.000 m3, za potrebe šumarstva i za vanjsko tržište. Tijekom jedanaest godinarada pokretno drobilično postrojenje sa čeljusnom drobilicom i elektroagregatomproizvelo je gotovo 400.000 m3 drobljenog kamena od čega je 80 postoutrošeno u šumarstvu Slavonije (Požega, Osijek, Valpovo, Đakovo), a preostalakoličina prodana je vanjskom tržištu. Zbog povoljne transportne udaljenostigotovo 100.000 m3 isporučeno je iz kamenoloma »Trčinoga« đakovačkimšumarima.U »Klašnicama« se,'u skladu s idejnim rješenjem rudarskog projektakamenoloma, uvodi etažni sustav otkopavanja visinom etaža do 15 metara.Uhodanu ekipu predvodi ing. Kuzle, a u njenom sastavu su miner StjepanKlobučar, drobiličar Vlado Knežević i strojar na utovarivaču Vlado Malčić.S obzirom na specifičnost proizvodnje kamena, problemi nastaju prigodomnabave, transporta, skladištenja i dopremanja eksploziva na teren, a zbogpotencijalne opasnosti nazočna je i stalna kontrola policije. Nije potrebitoisticati kako je najopasniji minerski posao, a Stjepan Klobučar, koji s minamarukuje dvije godine, kaže kako dosad nije imao problema.Ove godine požeški građevinari imaju zadatak proizvesti približno 25.000m3 kamena, od čega najviše na području Čaglina i Pleternice.Tekst i snimci: I. TomićBez strojara na utovarivaču Vlade Malčlća nezamislivJe kontinuiran proces otpreme kamena