20. svibnja 1996.PROLJETNO POŠUMLJAVANJE/UPRAVAŠUMA BJELOVARIz rasadnika »Hajderovac« godišnje Izlazi više od dva milijuna raznih sadnicaPROLJETNI RADOVI U RASADNIKU »HAJDEROVAC«ZNAČAJNA POMOĆ IZ DRUGIH ŠUMARIJANajviše se radilo na vađenju sadnica za proljetno pošumljavanjeUšumsko-hortikulturnomrasadniku »Hajderovac«,koji je u sastavu požeškeUprave šuma, godišnje se proizvedeviše od dva milijuna šumskihi 50.000 hortikulturnih sadnica.U posljednje vrijeme radilose na vađenju približno 700.000sadnica namijenjenih za proljetnopošumljavanje i to: 230.000lužnjaka, 420.000 kitnjaka,60.000 obične i 10.000 srebrnastesmreke te ostalih hortikulturnihvrsta. S obzirom naopsežnost poslova, u pomoć supriskočili šumskouzgojni radniciiz čaglinske, veličke i kutjevačkešumarije.Osim za potrebe šumarija napodručju Požeštine, sadnice suotpremljene i drugim Upravamašuma. Tako je bjelovarskoj isporučeno73.000 hrasta kitnjaka i50.000 obične smreke, novogradiškoj200.000 hrasta lužnjak i30.000 kitnjaka te osječkoj20.000 hrasta kitnjaka.Prema riječima poslovođe rasadnikaJadranke Svobode,izvršena je prihrana šumskih ihortikulturnih sadnica, deponiranoje oko 35 m3 humusa nasjemeništu, za proljetnu sjetvu i33 m3 kod staklenika, za presadnju.Slijedi obrada zemlje za sjetvumahunarki (zbog »odmaranja«zemlje), a ujesen će na tojpovršini biti posijan žir.U rasadniku je uposleno desetstalnih radnika a povremeno,kada se obavljaju sezonski poslovi,kao što je ovaj, pripomognuim i šumskouzgojni radnici s pojedinihšumarija, govori nam ing.Izvađene sadnice hrasta treba pažljivo složiti 1 svezati u snopove, a utome su vješti radnici čaglinske šumarijePerica Benčić. Ovaj put navađenju sadnica našlo se njih tridesetakiz šumarija Čaglin, Velikai Kutjevo.Ivanku Guliš, Anu Svitok,Ružu Majstorović i Anđu Petrović- stalne i dugogodišnje radniceu »Hajderovcu« zatekli smopri vađenju sadnica. Premdasmo ih teško nagovorili na fotografiranjei razgovor, zamolile sunas da zapišemo koji su problemiu svezi s njihovom zaštitnomUnatoč potražnji ni ovdje se nemože proizvesti dovoljnosadnica smrekeopremom. Gotovo uglas ističukako ni za prošlu godinu nisudobile radne mantile, čizme i cipele.- Zapišite kako tehničkoosoblje dobija odgovarajućuopremu a mi ne te radimo »poderane«i gotovo »bose«, pomalou šali govore radnice, nastavljajućisvoj posao, jer sadnicetreba pravovremeno uz pomoćstroja izraditi i otpremiti na teren,budući je krajnje vrijeme dase, zbog početka vegetacije, obavipošumljavanje.Tekst i snimci: I. TOMIĆZASADIT ĆE VIŠE OD3 MILIJUNA jednostavne bioSADNICAUokvireloške reprodukcije u bjelovarskojse upravi ovog proljećaplanira zasaditi 3.168.000sadnica.lb je konačni usuglašeni plankoji je, kako ističe stručni suradnikza uzgoj ing. Željko Bedeković,bilo »teže sastaviti negokrižaljku!«, jer jedno su planovi iželje a drugo mogućnosti osiguranjapotrebnih sadnica.Ono stoje izvjesno činjenica jeda će bjelovarska uprava iz svojihrasadnika zadovoljiti uglavnompotrebe za lužnjakovun sadnicama.A to je većina ukupnog brojaplaniranih sadnica. Ostalo, hrastkitnjak, jasen, crna joha, običniboi; nabavit će se iz rasadnikauprava šuma Požega, Vinkovci,Koprivnica i Zagreb.Neke šumarije imaju određenbroj sadnica u trapu, preostalihod prošle jeseni te će ih koristitiovog proljeća. Riječ je uglavnomo lužnjaku i kitnjaku te neštocrne johe.Od ukupnog broja planiranihsadnica najveći dio otpada nalužnjak, 2.599.000, od čega se434.000 nalazi u trapu. Sadniceće biti vađene iz rasadnika ušumarijama Grubišno Polje(900.000), Ivanska (600.000),Čazma (529.000), Vrbovec(110.000).Planirano je zasaditi 345.000sadnica kitnjaka, 100.000 jasena,crne johe 65.000, obične smreke49.000, ariša 4.700, crnog bora6.000 sadnica.Zbog manjka sadnica jobeneke će šumarije za pošumljavanjekoristiti sadnice koje će vaditiiz prirodnog podmlatka.M.M.IN MEMORIAMANTUNMIOKOVIĆ(1948. - 1996.)Vijest da je u Zagrebu 29. ožujka, preminuo Antun Mioković,umirovljeni šumarski tehničar i poslovođa rasadnika »Hajderovac«iznenadila je i ražalostila mnoge njegove prijatelje, znance, suradnikei sve djelatnike šumarije »Kutjevo« kao i one u požeškojUpravi šuma.Antun Mioković rođen je 1948. godine u selu Podgorju, u općiniKaptol. Već sa 16 godina zapošljava se 1964. godine u šumariji»Kutjevo«, a radeći u rasadniku pokazuje poseban interes za rasadmčarskuproizvodnju. Zbog te sklonosti, 1977. godine postajeposlovođa i na tom mjestu radi neprekidno do 1994. godine, kadzbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu.Tijekom rada Anta, kako su ga zvali, pn^^no|avršava Srednjušumarsku školu u Karlovcu, te stiče naziv šumarski tehničar.Nameće se energičnošću i sposobnošću, te je zaslužan za uvođenjemehanizacije u proizvodnji sadnog materijala, i prvi se počinjebaviti hortikulturnim vrstama. Osniva matičnjak te radi na različitimnačinima razmnožavanja (sjemenom, reznicama, cijepljenjem).Uzgojio je čitav niz kultivara listača i četinjača, a njegovaPicea pungens »Kutjevo« našla je mjesto i u literaturi.Uvijek nemirnog istraživačkog duha, težeći osuvremenjivanjurasadničarske proizvodnje, posjećuje rasadnike, arboretume i parkoveu Hrvatskoj i inozemstvu. Tako boravi u Mađarskoj, Njemačkoji Nizozemskoj, surađujući s inozemnim hortikulturnimstručnjacima, te uvijek donosi sjeme i reznice rijetkih vrsta drvećai grmlja. Surađuje i sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu, a plod tesuradnje uzgoj je rijetkih kultivara.Antun Mioković zaslužan je za gradnju plastenika i suvremenogstaklenika i, uopće, za razvitak i unapređenje šumsko-hortikulturnograsadničarstva u Upravi šuma »Požega«. Osnovao je i vlastitihortikulturni rasadnik u kojem sada radi njegov sin, nastavljajućitradiciju. Smrt ga je spriječila da još mnogo toga ostvari u poslukojeg je neobično volio prilazeći mu uvijek s istraživačkim žarom.Sahranjen je 31. ožujka na mjesnom groblju u Bektežu, unazočnosti obitelji, rodbine te mnogih suradnika, prijatelja i znanaca.Svima njima ostat će u trajnom sjećanju. Laka mu bila grudahrvatske zemlje!
20. svibnja 1996STUDENTI NA TERENSKOJ NASTAVI URASADNIKU »HAJDEROVAC«Studenti treće godine zagrebačkogŠumarskog fakulteta,u sklopu terenske nastave,boravili su sa svojim profesorimau šumsko-kulturnom rasadniku»Hajderovac«, kod Kutjeva, napodručju požeške Uprave šuma.Uvodnim riječima obratio se prof.dr. Slavko Matić te naglasio kakou ovaj rasadnik studenti dolazeupoznavši studente s poslovanjemove Uprave i s razvojem rasadnika.Stručni suradnik za rasadničarskuproizvodnju pri direkciji JP»Hrvatske šume«, ing. MilanŽgela, govorio je o problematicirasadničarstva i sjemenarstva napodručju poduzeća istakavši pritomda je naša obveza, unatočPRAKTIČNASAZNANJAO rasadničarskoj mehanizaciji studentima je govorio prof. dr. DubravkoHorvatO RASADNIČARSKOJ PROIZVODNJILugu gdje su rezultati već vidljivi.već tridesetak godina. U imedomaćina pozdravne riječi uputilisu upravitelj UŠ Požega mr. JurajZelić i upravitelj kutjevačkešumarije inž. Željko Ognjenčić,RASADNIK »CERNIK« UPRAVE ŠUMANOVA GRADIŠKAMEHANIZIRATIRASADNIČARSKUPROIZVODNJUUrasadniku »Cernik« koji poslujeu okviru novoformirane Upravešuma Nova Gradiška, u proljetnomrazdoblju isporučeno je 1,8 milijunasadnica, uglavnom hrasta kitnjaka ilužnjaka, a manjim dijelom i poljskogjasena. Preko milijun sadnica otpremljenoje sisačkoj i zagrebačkoj Upravišuma a preostala količina Upravamašuma Vinkovci i Požega.Tijekom jesenskih mjeseci posijano je165 kg poljskog jasena, 5.500 kg žirahrasta kitnjaka i 6.000 kg lužnjakovogžira. Plan sjetve ostvaren je jedino s kitnjakovimžirom dok je, primjerice, posijanatek četvrtina planirane količinehrasta lužnjaka. Od posijanog sjemenaočekuje se 1,5 milijuna sadnica, što jetek polovica potreba, odnosno godišnjerasadničarske proizvodnje. Treba istaćikako je posebice slab urod jasenovogsjemena.Za jesensko pošumljavanje izvađenoje i isporučeno 100 tisuća sadnica hrastalužnjaka šuma/ijama Nova Gradiška(80.000) i Stara Gradiška (20.000) a naslavonskobrodsko područje otpremljenoje 25.000 sadnica poljskog jasena.Trenutačno u rasadniku ima gotovo milijunjednogodišnjih sadnica kitnjaka,lužnjaka i poljskog jasena.Prema riječima revirnika Stanka Matijaševića,u rasadniku »Cernik« zaposlenoje osam šumskouzgojnih radnika,dok je osnovni problem manjak rasadničarskemehanizacije. Tako nedostajurasipač gnojiva, stroj za meduredno kultiviranje,agregat za zalijevanje i jedantraktor tipa STEYER.I.TOMIĆtome što postoji 41 rasadnik (gotovo420 ha), prirodno podmladivanješumskih sastojina.Upoznao je studente s tehnologijomproizvodnje listača, četinjačate ukrasnog drveća i grmlja u rasadniku»Hajderovac«. Posebiceje govorio o važnosti tla i vode teIng. Milan Zgela pojašnjavao jebudućim šumarskim inženjerimatehnologiju rasadničarske proizvodnje• Budući šumarskiinžienjeri upoznatisu s tehnologijomproizvodnje sadnicai s rasadnićarskommehanizacijomnapomenuo kako u rasadnikumora biti zastupljena odgovarajućamehanizacija, a ljudski rad nebi trebao sudjelovati s više od 25-30 posto. Budući šumarski inženjerimogli su vidjeti suvremeni stakleniki oživljavanje reznica, plastenik,matičnjak, sjemenište, rastilište,kontejnerište i strojnovađenje sadnica.S rasadničarskom mehanizacijomstudente je upoznao prof. dr.Dubravko Horvat, koji je govorioo temeljnim značajkama strojevaza osnovnu i dopunsku obradu tla(podrivač, raonički plug, sitnilica,sadilica, vadilica i dr.). Već prematradiciji, studenti su nakon razgledavanjarasadnika posjetili čuvenikutjevački podrum, a za sve njihkasnije je priređen ručak. Tijekomterenske nastave bili susmješteni u nastavnom objektuDuboka kod Velike, na prostoruFakultetskih šuma.Tekst i snimci: I. TOMIĆVELIKAPOZORNOSTNOVIMSADNICAMAUposleni u »Hrvatskim šumama«Uprava šuma Delnice područnešumarije u Gerovu, Prezidui Tršću, svake godine velikupozornost posvećuju sadnji novihkultura čime obnavljaju šumskifond ali i pomažu pri sprečavanjupropadanja šuma. Svake godineskoro 60.000 sadnica posadi se odstrane djelatnika šumarija, djece,ali i ostalih koji na taj način želeosigurati određena sredstva zasvoj rad.Ono što vrijedi spomenuti činjenicaje da se ne sadi samo podmladaksmreke, već i ostale kulture.Najviše se ipak posadi smreke, aevidentiran je začetak sadnje listačana posebnoj plohi u MalomŠumari namjeravaju i dalje posebnupozornost posvetiti uzgoju izaštiti šuma, a na to su ukazali i nanedavno organiziranom okruglomstolu posvećenom stanjušuma na čabarskom području.Željko MALNARSLIKE IZRASADNIKASADNICE IZREKORDNOGURODA ŽIRAOve lyepe sadnice u rasadniku»Zđenački gaj« šumarijeGrubišno Polje, potječu izrekordnog uroda žira 1993.godine kada je, pored ostalog,osigurano i gotovo 3 milijunasadnica. I prošle jeseni šumarisu se pobrinuli da ne ostanubez tog najvažnijeg proizvodapotrajnog gospodarenja.Premda manje od planiranog,jer je urod bio manji, urasadnik je uneseno dovoljnožira kako bi se osigurale sadniceza sljedeće razdoblje.- Posijali smo sedam tonalužnjaka i jednu tonu kitnjaka,kaže ing. Zdravko Brčkalo,voditelj rasadnika. Planiranoje nešto više, no nije skupljeno.M.M.Luka Martinović i ing. Milan Zgela pri pregledu sadnica u rasadniku »Zđenački gaj«