HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

20. svibnja 1996.PLITVIČKA JEZERA - DRAGULJ PRIRODEOštećena spomen-ploča akademikaIve Pavaleka, na kojoj su seIživljavali srbočetnlcl u vrijeme okupacije.Na sljepoočnici se jasno vidida je prosirljeljena, hicem nekogsuludog srpskog četnikaka u vodama, opisno rečeno, čovjekzapravo gnoji vode. To se gnojivonalazi najviše u otpadnim vodamanaselja, hotela, kampova, te u poljoprivrednimtlima, koja se - kako znamo- radi dobivanja većih urodagnoje mineralnim i organskim gnojivima.I tako, dok s jedne stranegnojimo tlo da dobijemo više hrane,s druge se strane borimo da što manjetih biljnih hraniva dospije u kopnenevode. A kako znamo, vode i tlasu tijesno i duboko međusobno povezaniekosustavi, ako se poremetiekološka ravnoteža u du, poremetitće se i ona u vodi. Boreći se protivrazornog djelovanja antropogeneeutrofikacije, imamo kao ekolozi naraspolaganju samo dvije mjere:- uklanjanje izvora eutrofikacije i- uklanjanje posljedica eutrofikacije.Prvi pristup uključuje preventivnemjere, među kojima su uklanjanjenaselja (raseljavanje) i svakog ob-Aika poljodjelskih i stočarskih djelatnostiu slivnoj zoni jezera, odvodnjaotpadnih voda, primjerice hotela ibližih naselja daleko od jezera, zabranakupanja, kontrola populacijavodenih ptica, i dr. Na taj se načindrastično smanjuje priliv fosfora iPoneko je stablo prepriječilo I staze za posjetitelje pa da bi se moglo proći, potrebno je provući se Ispodnjih, I prihvatiti rizik od pada nekog novog stablaNACIONALNA PRAŠUMAKopanjem kanala na presušenim dijelovima barijerauspjelo se ponegdje ponovno dovesti voduna prijašnja mjesta, tako da su se poneki vodopadiuspjeli spasiti pa opet pružaju posjetiteljimanegdašnji ugođaj Plitvica- smanjenje prozirnosti vode- pad koncentracije kisika premadnu- pojačan razvoj submerznih vodenihbiljaka, posebice cijanobakterija initastih zelenih algi, te viših biljaka izroda Ceratophvllum i Chara- pojačan razvoj priobalne vegetacije(trske) i močvarne vegetacije (vrba)- promjene fizikalnih i kemijskihosobina akvatorija- promjene biotičke komponente- porast sekundarne produkcije- zarašćivanje i podizanje dna,promjene fizionomije jezera, tzv.cvjetanje vode, pojava toksičnosti,potpuni gubitak ekološke ravnoteže uekosustavu.BORBA PROTIVANTROPOGENEEUTROFIKACIJEKao stoje već iznijeto, eutrofikacijaje prirodni proces, sva jezera naZemlji polako stare i mijenjaju svojizgled. Čovjek je svojim djelatnostimauvelike ubrzao taj prirodni proces; otpadnimtvarima koje potiču rast biljadušikau jezera, a iprimarna se produkcijasmanjuje ako sereagira na vrijeme.Jedna od uspješnihreventivnih mjera uCorbi protiv eutrofikacijeje i povećanjebrzine izmjene vodeu jezeru; pokraj bržeizmjene vode i eutrofikacijateče sporije.Uklanjanje posljedicaeutrofikacijeobuhvaća skupe zahvate,među kojima susječa priobalne vegetacije,vađenje sedimenta(mulja) jezerazajedno s podvodnomvegetacijom,sječa drveća uz jezero,odstranjivanjeElanktona, i dr. Boraprotiv antropogeneeutrofikacije jeteška, naporna, skupai nikad ne prestaje- ali će nam ekosustavvratiti uloženi trudsvojom čistoćom iprirodnom ljepotom.EUTRO­FIKACIJAPLITVIČKIHJEZERAVeć dvadesetakposljednjih godina nemogu se zatvarati oči pred evidentnompojavom sve brže eutrofikacijePlitvičkih jezera, koju najvećim dijelomuzrokuje čovjekova djelatnost.Za vrijeme okupacije (1991. - 1995.)jezera su znatno promijenila svoj izgled.Ekologu prvo upada u oči eksplozivani bujan rast podvodne biljkeCeratophvllum sp., sigurnog pokazateljauznapredovalih procesa eutrofikacije.Dno svih gornjih burgetića,burgeta i jezera prekriva ta biljka. Uzobalu i uz turističke putove, posebiceuz drvene mostiće, divlja visoka trska.Na preljevima slapova i drugih barijerauz mahovine se pojavljuju nitastemodrozelene i zelene alge, a u mirnimdijelovima jezera uz njih se sve višejavlja močvarna vegetacija Ceratophvllum- Potamogeton - Chara - Nitella.Na sedrenim tvorevinama strše nagornjim jezerima u vis suha, debelastabla mrtve crnogorice, od kojih su seveć mnoga i srušila u podnožje slapova.Na mlađim sedrenim barijeramabujan rast vegetacije ugrožava svojomtežinom njihovu prirodnu statiku.Kao što smo u uvodu već spomenuh,Mnoga su stabla ostala nijemimsvjedocima brojnihpožara koji su spalili priličandio šume i drvenih staza preko vodenih površinaglić, 1976. god.: »Specifičnost jeplitvičkog fenomena da se u osjetljivojprirodnoj ravnoteži izriječne vode obara kalcijev karbonati obrazuje sedrene pragove, kojidolinu pregrađuju u stepeničastoraspoređena jezera. To je neobičanizuzetak, pravo čudo u prirodi: rijekane udubljuje već pregrađuje svojudolinu! To prirodno čudo razvijenodruštvo želi vidjeti i razumjeti.Plitvička jezera su velika nacionalnai svjetska vrijednost, te im trebaposvetiti odgovarajuću pažnju«.Valja se bojati da bi povećanekoncentracije organske tvariji vodiPlitvičkih jezera (kao posljedicadalje antropogene eutrofikacije)mogle zakočiti spomenute procese,tj. temeljni fenomen Jezera. Bezpod težinom vrbe odronio se dio sedrenebarijere Velike kaskade. Na slikamase vidi situacija potkraj mjesecarujna i na početku listopada, kad jedesni dio barijere presušio ijedan odnajljepših dijelova donjih jezera nestao.Osnovni fenomen Plitvičkih jezera,pojavu sedre i sedrenih tvorevina,ovako je opisao akademik Josip Rotoganema više ni Plitvičkih jezera kaotakvih, to je potpuno sigurno.TREBA BRZOODLUČIVATINema nikakvih dilema glede vrijednostiNacionalnog parka Plitvička jezeraza Hrvatsku i za cio kulturni svijet.Ali što poduzeti da se bar djelomicezakoči zahuktali proces antropogeneeutrofikacije jezerskih ekosustava?O tome postoji pisani dokumentšto ga je predložila UpravaNacionalnog parka još 1993. god.,a odobrila Vlada RepublikeHrvatske 30. rujna iste godine.Ipak, pojedini detalji nisu u tomdokumentu razrađeni, a pojavili suse prijeteći sedrenim tvorevinama,kao što smo malo prije vidjeli(rušenje dijela Velikih kaskada). Utom slučaju u borbi protiv eutrofikacijenije više riječ o preventivnimmjerama, već o mjerama uklanjanjaposljedica eutrofikacije, radispašavanja sedrenih barijera, specifičnostiPlitvičkih jezera.U spomenutom primjeru ekipastručnjaka-ekologa na vlastitu jeruku pokušala nakon proboja barijereVelike kaskade vratiti bar diovode na potpuno osušene sedrene»Brade« s mahovinama - sedrotvorcima(sedrene barijere bez vodei Zanimljiv detalj prirode - ruka sa' šest prstiju stoji uz stazu,postaju krhke i podliježu eroziji). Ušlisu na barijeru (preko koje je prijedvadesetak godina vodio put na lijevustranu donjih jezera), oboružani motornompilom, jer vegetacija je bilatako podivljala da se na malom prostorupraktički probijalo kao krozprašumu. Na mjestu odrona prišlo sesječi drveća, a na slici 6 vidi se debljinavrbe pod čijom se težinom srušio diobarijere.Sve odrezano granje, drveće, debeledaske, poslužilo je za gradnju improviziranebrane. Ljudi su radili uvodi preko koljena dva sata, ah razinajezerca podigla se tek za nekoliko centimetara.Nije bilo druge negopokušati iskopati kanale na presušenomdijelu barijere. Iako ne potpuno,ipak je tako voda ponovno poteklaniz barijeru, a daljim korekturamaspasit će se možda i potpuno tajdio slapišta.To je bio, koliko znamo, prvi slučajulaska čovjeka s pilom, s trnokopom ilopatom na sedrene tvorevine u Parku,radi spašavanja onoga što se spasitidade, a dogodilo se zbog toga štoje tako nešto bilo u koncepciji razvojaNacionalnog parka nezamislivo. Nitkose nakon proglašenja Plitvičkih jezeranacionalnim parkom nije sjetioda pravila koja vrijede za prašumu(Čorkova uvala) ne smiju vrijediti zaekosustav jezera. Pustiti da do danadonošenja vegetacija (u jezerima i nanjima) podivlja, tako da su mnoge sedrenebarijere praktički neprohodnebez sjekire ih pile, te da zbog specifičnegrađe (špilje ispod slapova)mogu pod težinom biomase drvećapropasti svakim časom, ili pak prijenego se to dogodi poduzeti sanacijskemjere (sječu određenih stabala iiznošenje drvenog materijala iz zoneosnovnog fenomena) - otvoreno je pitanjekoje čeka odgovor.Ako ne želimo da se vodeni prostorNacionalnog parka Plitvička jezeraubrzo pretvori u prašumu punu odlomljenihblokova sedrenih barijera,moramo uz pomoć Vlade i znanstvenikaodlučiti u dilemi: Plitvička jezera- nacionalni park ili nacionalnaprašuma.Tekst:dc Božidar STILINOVIĆ,dr. Srećko BOŽIČEVIĆSnimci: Zlatko LONČARIĆ