HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

20. svibnja 1996.U POSJETU ŠUMARIJI RAVNA GORAUZ NAŠE PLAĆE SVE TEŽE PREŽIVLJAVAMMotivaciju našim radnicima sve je teže ostvariti uz velikenorme, slabe osnovice, uz minimalna zaštitna sredstva,ali zato uz sve duža kašnjenja naših plaća, tuže se u svimnašim šumarijamaŠumarija Ravna Gora djeluje usklopu Uprave šuma Delnice,pokriva šume u jugoistočnomdijelu Gorskog kotara.Šumarija je kao temeljna organizacijskajedinica za izvođenjestručno-tehničkih poslova u gospodarenjušumama podijeljena u dvijegospodarske jedinice: »VelikaVišnjevica« i »Ravna Gora«. Šumes pravom vlasništva objedinjene suu g.j. »Mala Višnjevica«.Unatoč lošim vremenskim prilikamatijekom prošle godine, svi planiraniradovi u jednostavnoj iproširenoj biološkoj reprodukcijiizvršeni su u potpunosti ili čak prebačeni,ističe Upravitelj ing. VilkoIvančić. U jednostavnoj biološkojreprodukciji izvršena je njegapodmlatka u iznosu od 48,5 ha, njegamladika 13,5 ha, čišćenje koljikai letvika na površini od 65,5 ha...Zbog sudjelovanja zaposlenika uakcijama »Bljesak« i »Oluja«, teloših vremenskih prilika, planovi nasječi i vuči nisu u prošloj godini upotpunosti izvršeni.- Tijekom prošle godine plansječa kod četinjača izvršen je s 80posto, a kod listića s 78 posto. Radujenas što smo, unatoč navedenihproblema, krajem godina znatnijesmanjili i zalihe u šumi, ističe upravitelj.- I u prvom kvartalu ove godinedošlo je do kraćih zastoja u proizvodnjizbog loših vremenskih prilikai to posebice tijekom siječnja i veljače.Poboljšanjem vremena, proizvodnjaje krenula, pa se nadamokako ćemo ove godine planirane zadatkei na vrijeme izvršiti, ističe ing.Ivančić.Boravak u Ravnoj Gori iskoristilismo i za odlazak na teren u g.j.»Ravna Gora« odjel 93. Zbog jošuvijek visokog snijega u šumi, uz jakjugo, stvorila se na površini i ledenakora, pa nam je uz našu neadekvatnuobuću gotovo bilo nemogućeotići dublje u šumu do sjekača.Prvi sugovornici koje smo zateklina šumskom putu bili su traktoristiDarko Adlešić i Darko Podobnik.Obojica rade u šumarstvu već nizgodina. Vole svoj posao, koji je vrlonaporan i težak, ali na žalost sveslabije vrednovan: » Osnovica jevrlo niska, norme visoke, a ovisno oterenu sve ih je teže i izvršavati.Plaće su male, uz to i neredovite,pa se sve teže preživljava.HTZ oprema je vrlo slabe kvalitete,vijek trajanja jednih terenskihcipela vrlo kratak, a čemu na nekinačin pogoduju i teške vremenskeprilike u Gorskom kotaru. .. Smatramoda bi nam ipak za rad u šumitrebalo nabaviti malo čvršću obuću,ne mogu se čizme koje se koriste naradu u Slavoniji koristiti jednako i uovim krajevima...Zaposlenici ravnogorske šumarije /slijeva nadesno/: Darko Adlešić traktorist; Dražen Kalčić dipl. ing. šum.,pripravnik; Vilko Ivančić dipl. ing. šum., upravitelj šumarije; Darko Podobnik traktorist; Željko Kastner dipl.ing. šum, revirnikVeliki problem u radu predstavljajunam i stari traktori, prosječnastarost traktora je dvanaest godina.Izvlačenje jelove oblovine iz šume na pomoćno stovarište još se uvijek obavlja u dubokom snijeguPROŠLA GODINA U.US POŽEGANAJUSPJEŠNIJE NA OTPREMIKrajem prošle godine požeška Upravašuma, u sastavu koje su do početkalistopada bile i četiri šumarije sadašnjeUprave šuma Nova Gradiška, izvršila je svojeradne zadatke s neznatnim podbačajem. Odplaniranih 169.000 m3 neto drvne mase posječenoje 164.000 m3 (97 posto), nešto više jeizvučeno te otpremljeno 166.563 m3 (99 posto).Najslabija realizacija bila je u prosincu,što se odrazilo na ukupno izvršenje premapojedinim fazama rada. Veći podbačaj je uprostornom drvu nego u oblovini, no to nijebitno utjecalo na ukupnu financijsku realizaciju.Za izvlačenje traktorima predviđeno je137.409 m3 drvne mase, a izvučeno je 92.648m3 ili 67 posto. Naime, zbog različitih kvarovai zadržavanja na popravcima u radionici, biloje približno 60 posto više planiranih zastoja,što je utjecalo na smanjenje ukupnogizvršenja. Preostala drvna masa izvučena je iizvezena pomoću stranih usluga (kirijaši) isamoizradom. U proizvodnji su sudjelovala52 šumarijska traktora, a imali su prosječnupotrošnju goriva 1,88 l/m3.Unatoč činjenici što vozni park požeške»Mehanizacije i građevinarstva« nije u potpunostiiskorišten, a starost vozila ne zadovoljava(prosjek 8 godina), otprema drvnih sortimenatabila je najuspješnija radna faza. Koncemprošle godine evidentirano je 10.521 m3drvnih zaliha, od čega 7.600 m3 na pomoćnimstovarištima.Od ukupno 1.967 ha šumskouzgojnih radovau sklopu jednostavne biološke reprodukcijeizvršeno je 1.958 ha, stoje gotovo stopostotnoizvršenje. Poslovi na pripremi staništa, njezipodmlatka i mladika, te čišćenju guštika suzavršeni, a pošumljavanje i popunjavanje obavljenoje prosječno s 90 posto, zbog nemogućnostipotpune sadnje u jesensko-zimskomrazdoblju. Najviše posla preostalo je u šumarijamaKutjevo i Pleternica za proljeće. Usklopu proširene biološke reprodukcije, zbognavedenih razloga, također je zaostatak napošumljavanju, a najviše posla bit će u Čaglinui Kutjevu.I. TomićČesti su kvarovi, pa ih sami otklanjamokoliko smo to u mogućnosti, sobzirom na nedostatak rezervnihdijelova. Zadnji put novi traktornaša šumarija nabavila je prije devetgodina, 1987. godine. Teško dolazimoi do novih motornih pila.No, napišite i to...« ističu »...dasmo svjesni situacije u kojoj se nalazicijela naša Domovina, da netražimo mnogo i da ćemo se, akotreba, zadovoljiti i s malim, ali nekase konačno i za nas nade malo razumijevanja,da nam se olakša svakodnevnirad u šumi i život uz malo većeplaće, redovitije isplate terenskogdodatka, veći iznos za topli obrok isi...«.Na šumskoj cesti susrećemo itrećeg našeg sugovornika vozačaFranju Erjavca: »Kao vozač radimpunih 29 godina. Moj posao sastojise u svakodnevnom prevoženjuVIŠEPAŽNJE,MANJEPOŽARAProšle godine u hrvatskim je šumama zabilježenomanje požara (109) nego 1994. i toje jedan od rijetkih podataka u općemporastu napada različitih bolesti i šumskih štetnikana naše šume, koji raduje.Rezultat je to i pažnje koja se 1995. godinepoklanjala zaštiti od požara. Ponajprije na cijelomje području Republike Hrvatske, a posebicena priobalnom i otočnom području gdje supožari i bili najčešći, organizirana pojačana motrilačkai dojavna služba. U to je utrošeno 37.394dana motrenja (8 posto više nego 1994. godine).Istodobno je izgrađen 2.015 km protupožarnihvlaka što je za 15,5 posto više nego pretprošlegodine.U 109 požara izgorjelo je 4.650 ha šuma išumskog Zemljišta.(m)šumarskih radnika na posao i s posla.S poslom sam zadovoljan, ali nei s uvjetima rada, odnosno vozilomkoje vozim. Kombi koji vozim starje gotovo dvanaestak godina,prešao je gotovo 260.000 km, te"sudjelovao" u vojnim akcijama"Bljesak" i "Oluja".Nisam zadovoljan ni plaćom kojaje mala i neredovita. No, nadam seda ni to neće potrajati vječno, te dai za šumarstvo dolaze bolji dani«.Napuštamo terene Šumarije RavnaGora uz želju da im se sve što sui zaželjeli uskoro i ostvari, te da i zanaše šumarstvo dođu neki boljidani.Na kraju zahvaljujemo na susretljivostiprilikom obilaska terena imladim šumarskim stručnjacima revirnicimaing. Željku Kastneru, iing. Maji Lalić. / V. PlešePRIJEDLOGPONOVNODRŽAVNI(STRUČNI)ISPITI ZAŠUMAREUpripremi je prijedlog za (ponovno)uvođenje stručnog (državnog) ispitaza šumarske inženjere.Takvu inicijativu predložio je doministar uMinistarstvu poljoprivrede i šumarstva ing.Franjo Prebanić, a Komisija za znanstvenoistraživačkirad jednoglasno prihvatila. Tomprilikom je rečeno kako mnoge druge strukestručne ispite već godinama imaju i da je i tojedan od načina očuvanja digniteta struke.Prijedlog još mora proći kompletnu proceduru,a u tom vremenu razradit će se detaljitko će, kada i kako pristupiti državnom ispitu.(m)