HRVATSKE ŠUME 57-58 (20.5.1996.)

20. svibnja 1996.SLUŽBA ZA EKOLOGIJU: OŠTEĆENOST ŠUMA UPORASTUMi smo dijagnostička služba u šumarstvu.Kada ukažemo na neku bolestili opće (loše) stanje šuma, tadadruge službe trebaju napraviti svoje - svestoje moguće za ozdravljenja. Prof. dr. ZvonimirSeletković sa Šumarskog fakulteta uZagrebu, prilikom rasprave o »rezultatimaistraživanja stanja šumskih ekosistema uHrvatskoj provedenih tijekom 1995. godinena bioindikacijskim točkama«, istaknuo jeposebnu ulogu ekologa u Hrvatskim šumamai onoga što oni rade. Riječ je o anketi»Umiranje šuma« koju je šefovima Odjelaza ekologiju i stručnim suradnicima zazaštitu Hrvatskih šuma prezentirao Zavodza uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta,točnije, riječ je o zbirnim i obrađenim podacimašto su ih ekolozi prikupljali tijekomprošle godine.ŠUME UMIRU PJEVAJUĆIZa one koji su manje upućeni, treba rećikako se na području svake od 16 uprava šumaprate osutost i požutjelost krošnje na bioindikacijskimtočkama. To je mreža točaka naplohama 16 x 16 km postavljena po svim europskimstandardima. Obveza je opažatelja,ističe prof. Seletković, da promjene prate naistim plohama, pa čak i istim stablima, zbogtočnije procjene i kontinuiteta.Koliko su zdrave (ili bolesne) hrvatskešume?Sedma anketa koja se provodi u Hrvatskojpratila je osutost krošnje na 3.292 stabla ipožutjelost na 1.726 stabala. Više kod listačanego kod četinjača.Rezultati pokazuju kako je u blagom porastuopća i značajna oštećenost naših šuma.Značajna oštećenost (a to je ona gdje je osutostkrošnje veća od 25 posto) porasla je na 30posto praćenih stabala. Veća je značajnaoštećenost kod četinjača nego kod listača iiznosi 45 posto.Prema vrstama drveća, najveću značajnuoštećenost ima hrast kitnjak, zatim poljskiDio ekipe dijagnostičke službe našeg poduzeća, u trenutku ocijenjivanja stanja naodređenoj bioindikacijskoj točkiNa području svih naših uprava nalaze se bioindikacijske točke koje obuhvaćaju površinu 16 x 16 km i na njima seredovito, svake godine, prate požutjelost i osutost krošnji, ističe prof. dr. Zvonimir SeletkovićOSUTOST STABALA 1995.SvevrstoVINKOVCIOSIJEKNAŠICEPOŽEGABJELOVARKOPRIVNICAZAGREBSISAKKARLOVACOGULINDELNICESENJBUZETGOSPIĆSPLITSTANJE PO UPRAVAMA SUMA00-10%31,91%58,23%49,33%16,51%50,88%29,59%33,75%42,15%77,14%36,36%34,46%9,72%12,66%59,52%50,14%111-25%STUPANJ OSUTOSTI45,60%30,38%37,33%30,84%26,32%22,45%23,75%25,29%17,14%42,42%18,08%59,72%42,21%32,54%28,49%226-60%18,34%11,39%13,33%46,73%21,05%46,94%35,00%24,42%5,71%21,21%39,55%30,56%37,99%7,94%16,99%3+4>60%4,15%0,00%0,00%5,92%1,75%1,02%7,50%J8,14%0,00%0,00%7,91%0,00%7,14%0,00%4,38%BROJSTABALA7967915032117198160344356617772308126365značajnooštećeno22,49%11,39%13,33%52,65%22,81%47,96%42,50%32,56%5,71%21,21%47,46%30,56%45,13%7,94%21,37%jasen, dok kod opće oštećenosti hrast lužnjakostaje najugroženija vrsta.Kod četinjača najviše stradava jela, alepskibor, crni bor i obična smreka. Od 32 europskezemlje Hrvatska je, uzimajući u obzir najvećistupanj oštećenosti (a to je onaj što se stručnoocjenjuje od 2-4, odnosno od 26-60 i preko 60posto osutosti) na 17. mjestu.Po upravama šuma, iz mnoštva podatakašto ih je na sastanku ekolozima prezentiraoing. Ivica Tikvić spominjemo i onaj koji govorikako je značajna oštećenost šuma najvećau Upravi šuma Požega (52,65 posto). U Koprivnicije oštećenost 47,65 posto, Delnicama47,46 posto, Buzetu 45,13 posto itd.Sve vrsteListačeČetinjačeEkolozi Hrvatskih šuma upoznati su i s rezultatimafenoloških motrenja šumskogdrveća, koja se u Hrvatskoj provode od 1993.godine. Motrenja su provedena na 296 točakai obuhvatila su sve glavne vrste drveća (41).Uz mjerenja temperatura tla registriran jepočetak vegetacije, cvjetanje i listanje drveća,napadi štetnika te završetak vegetacije.Prof. Seletković upozorio je na moguće pogreškemotritelja koje u završnom izvješćumogu dati vrlo upitne podatke. Naveo je takoprimjer kako je kod jednog motritelja alepskibor »krenuo« 6. dana a kod drugog 84. danau godini ili »prvi na Sveta tri kralja, a drugi naDan žena« (!) što je ipak teško vjerojatno.M.MrkobradOSUTOST STABALA U REPUBLICI HRVATSKOJ 1995. GOD.Stupnjevi osutosti00-10%35,45%37,53%23,22%111-25%34,30%34,79%31,38%226-60%25,73%* 23,81%37,03%3+4>60%4,53%3,87%8,37%2+3+4Značajno oštećeno30.26%27.68%45,40%MEDUNČEVE SASTOJINE NA PODRUČJUPOŽEŠKE KOTLINEODREDITI SMJERNICEGOSPODARENJAU požeškom kraju ima oko 1000 ha sastojina hrastamedunca. a najcjelovitije površine su na prostoruŠumarije »Velika«Hrast medunac (Quercus pubescens) u sastavu je naših termofilnih šuma, apodručje njegova rasprostranjenja uglavnom je u klimatogenim submeđiteranskimšumama medunca s bjelograbićem, crnim grabom i drugim kserotermnijimlistopadnim vrstama.Na području Požeške kotline šume hrasta medunca nalaze se na toplijim, južnimobroncima Papuka i Dilja, posebice na vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi. U ovimsastojinama veći je broj vrsta koje za svoj razvoj trebaju povoljniju klimu, odnosnoviše topline; to su crni jasen, cer, javor gluhać, crvena iglica, obični đubačac. Upožeškom kraju medunca ima na području šumarija Velika, Kamenska, Caglin iPleternica, u zonama privatnih šuma i u nižim predjelima.Rukovoditelj požeškog Odjela za uređivanje šuma ing. Željko Najvirt proveo jeu okviru izrade svoje magistarske radnje detaljnija istraživanja medunčevih sastojinaPožeštine, baveći se njihovim arealom, pedološkim i fotocenološkim obilježjima, tedendrometrijskom strukturom. Na temelju navedenih elemenata, odredit će smjernicegospodarenja i proizvodne mogućnosti tih sastojina.U Požeškoj kotlini ima oko 1000 ha v sastojina hrasta medunca, a najcjelovitijepovršine nalaze se na području veličke Šumarije, na jugozapadnim i jugoistočnimpoložajima gospodarske jedinice »Južni Papuk«. Na području sjevernog Dilja meduncaima kod Tulnika i Bilča, na prostoru Šumarije »Pleternica«. Medunčevesastojine na navedenom arealu su azonalne zajednice uvjetovane izrazito geološkopedološkompodlogom (plitka rendzina na vapnenačkoj podlozi) i predstavljajutrajan razvojni stadij.Inače, ove sastojine još uvijek nisu floristički istražene na području Slavonije, aprema prof. Ivi Trinajstiću, nemaju veze s našim submediteranskim šumama, već suviše vezane za slične medunčeve sastojine u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj (zajednicaOrno-Quercetum pubescentis).LTomićDIJAGNOSTIČKO-PROGNOSTIČKI CENTAR JASTREBARSKO |VIŠE ŠTETNIKA NEGOZAŠTITNIH SREDSTAVAPoslije dugo godina u kojima je gubar bio glavnineprijatelj naših hrastovih šuma, na osnovi analizestanja naših šuma iz prošle godine, sada je tomrazovacMrazovci su danas najveći šumskištetnici i defolijatori hrastovihšuma i preuzeli su odnekadašnjeg neprijatelja broj jedanhrastovih šuma - gubara - uloguvodećeg štetnika, istaknuo je dr. MiroslavHarapin izvješćujući na Skupuekologa Hrvatskih šuma o godišnjojanalizi o zaštiti bilja, koju je izradioDijagnostičko-prognostički centar zašumarstvo Šumarskog instituta Jastrebarsko.No, nije to jedina napasthrastovih šuma. Među biljnim bolestima,hrastova pepelnica problem jehrastovog podmlatka danas, a borbaprotiv tog napasnika je dugotrajna iskupa. Tretiranje protiv pepelnice urasadnicima mora se vršiti po nekolikoputa.Prema istom izvješću, prošle je godinezabilježen i značajan napad borovačetnjaka u upravama šuma Buzet,Senj i Split, gubara i već spomenutihmrazovaca na više kontinentalnihuprava, jednako kao i potkornjaka.Slabijeg intenziteta i na manjimpovršinama bili su napadi borovog savijača,zlatkoraja, žirotoča, hrastoveose listarice i još nekih. Dr. Harapinposebno upozorava na jasenovu pipu,»koju je vrlo teško suzbiti, jer je permanentnoprisutna na drvetu« te izbog toga što jasen raste pojedinačno,pa nisu pogodna zajednička tretiran­ja-Velike su štete prošle godine učinilirazličiti glodavci i divljač. Zbog povoljneklime, nedostatka snijega i relativno suhogtla, prošle su godine glodavci izasebe ostavljali pravu pustoš. Suzbijanjeglodavaca vršeno je različitim sredstvimana približno 8.000 ha. Dosta štetaučinila je i divljač koja »kad je preko-Bolesti, štetnici, oštećenja • gdjeje kraj napadima na zdrava stabla?brojna predstavlja pravu napast zašumu«. Koliko će tu pomoći ograda(prošle godine podignuto 344 km) tekće se vidjeti.M.M.