20. svibnja 1996.IZ ŠUMARIJE »GEROVO« PORUČUJUŠumska radilišta ponovno su oživjelanakon gotovo dva tjedna zastoja. Zastoju proizvodnji nastao je zbog loših vremenskihprilika tijekom veljače, zbogsnijega i ledoloma u šumi.Teren na području Šumarije »Gerovo«obišli smo u pratnji susretljivihdomaćina, revirnika ing. Predraga Turkai ing. Krešimira Janeša. Krajnjeodredište bila nam je g.j. »Sušica«, Odjel26.Došli smo u vrijeme marende; gruputraktorista zatekli smo u kraćem predahuod radnih zadataka.Spontano, poveli smo razgovor, a očemu drugom negoli o problemima naposlu, previsokim, normama, zakašnjelimisplatama terenskog dodatka, premalimplaćama, lošim HTZ sredstvima,nedostatku rezervnih dijelova za traktorei si...Plaće su male, kažu, ali ne bi bilo takostrašno da bar dolaze na vrijeme, terenšumarstvukao sjekač. U šumarstvo samdošao iz drvne industrije, i to zbog boljeplaće.Svoj posao volim, iako je težak. Nisamzadovoljan onim što zaradim. Plaće kasne,male su. Sa svojim mjesečnim prihodomod 1.600 do 2.000 kunaizdržavam cijelu svoju obitelj, suprugu idvije kćeri. U međuvremenu je i mojasupruga ostala bez posla.Zbog svega toga mislim da bi danasproizvodni radnik trebao biti boljeplaćen za svoj rad.Što se tiče nas koji radimo u šumarstvukao sjekači, smatram da su namnorme previsoke, a startne osnovice binam trebalo iskorigirati, povećati...HTZ oprema je vrlo loše kvalitete, a ine dobiva se redovito. Pogledajte ovečizme, one su možda primjerene za radu šumi, negdje u Slavoniji, ali ovdje uGorskom kotaru, za ovaj visoki snijegtrebale bi nam drukčije čizme odnosnoNISKE PLAĆE - SLAB MOTIV UPOSLENIHGrupa traktorista Šumarije»Gerovo«, slijeva na desno:Dragan Poje, Josip Klepac,Marijan Pajnić, Marijan Janeš,Damir Janeš, Slavko BranišeljNiske plaće, a još k tome i stižu sa zakašnjenjem, kasni i terenski, a od zaštitneopreme nema ni traga, sve to zajedno ne može stimulirati radnike na veću proizvodnju i kvalitetnije obavljanje radnih zadatakaŠumarija »Gerovo« jedna je odčetrnaest šumarija Uprave šumaDelnice. Površina šumarije iznosi8.500 ha, a sama šumarija ima četirirevira državnih i jedan revir privatnihšuma.Etat šumarije je 35.000 m3, od čega17.000 m3 crnogorice i 18.000 m3 bjelogorice.Za prošlu su godinu obavljeni svi planiranizadaci, kako na uzgoju, tako i naiskorištavanju šuma, i to iznad planiranihzadataka, ističe upravitelj Šumarijeing. Josip Malnar.Za 1996. g. planirano je ukupno 4.500norma dana za uzgojne radove, što jevrlo veliki zadatak za ovu šumariju.Tijekom ove godine planira se i gradnja1 km šumskih cesta, rekonstrukcija2 km šumskih cesta, a predstoji idovršenje Mehaničke radionice.U sklopu Šumarije »Gerovo« nalazise i Centralno mehanizirano stovarištečiji je godišnji kapacitet otkoravanja30.000 m3.Trenutačno najveći problem i u ovojšumariji su niske plaće. Zbog niskihplaća, te nerealog starta, radnici nisudovoljno motivirani za obavljanje radnihzadataka. No, unatoč toga i visokihnormi, svi zadaci u radu obavljaju sekvalitetno i na vrijeme, ističe upravitelj.Prilično su loše kvalitete i HTZ sredstva,a uz to ne dobivaju se na vrijeme.S obzirom na male plaće osjeća se i ušumarstvu sve veći odljev kvalitetnih ljudi.Mladi i sposobni radnici odlaze, patako pomalo dolazi u pitanje i obavljanjeradnih zadataka.Danas se za rad u šumarstvu odlučujevrlo malo ljudi, zbog toga jer je vrlotežak i naporan.»Velika šteta za goransko šumarstvonastala je početkom osamdesetih godina,kada su iz goranskih šuma počelepomalo nestajati konjske sprege. I danasmislim da bi konje trebalo vratiti u našešume, jer, objektivno, tereni u Gorskomkotaru su takvi da se do nekih mjesta ušumi može doći samo uz pomoć konja«,ističe upravitelj. Na taj način dolazi i doušteda u proizvodnji.U svemu tome radujeto što se novim ustrojem šumarstvadobila jedna novija kvaliteta u smisluvećih ulaganja u uzgoj šuma.Nadamo seda će se ova ulaganja uskoro pozitivnoodraziti na svekoliko poslovanje i rad uovoj djelatnosti, te da će nam »šumavratiti ono što u nju ulažemo«.POLOŽAJ RADNIKASVE TEŽILijep i sunčan, ali prilično hladan daniskoristili smo i za odlazak na teren.Nakon gotovo dva tjedna zastoja uveljači, ponovno su oživjelašumska radilištaSA SASTANKA »KADROVIKA« U SENJUKOLIKO DUGO ĆEMO JOŠČEKATI NA PODATKEO SVIM NAŠIM ZAPOSLENICIMAlako se u našem poduzeću još od 1992. godine rabi informacijski sustav u kojemubi se trebali zadržavati svi podaci o našim zaposlenicima, još do danas nitkone može odgovorno reći ni broj ni strukturu, a kamoli adrese svih naših zaposlenikaUutorak, 5. ožujka 1996. g., u Senju je održan sastanakreferenata za radne odnose i stručnih suradnikaza obranu i zaštitu, i to za Uprave šuma Delnice,Ogulin, Senj, Gospić, Buzet i Split.Na sastanku je izvršena analiza pripremljenih podatakao zaposlenicima u okviru informacijskog sustava »Kadrovi«i podsustava »Obrana«. Nazočni su upoznati i s novinamau navedenim aplikacijama i načinom njihovog praktičnogkorištenja.Utvrđena je i metodologija održavanja, dostave i distribucijepodataka, a dani su i napuci u svezi predstojećihobveza na daljnjem prikupljanju podataka.Dogovoreno je da se ažurirani podaci o zaposlenicimadostavljaju iz uprava šuma u Direkciju do svakog desetogdana u mjesecu.Informacijski sustav »Kadrovi« i podsustav »Obrana« uJavnom poduzeću »Hrvatske šume« nalaze se u uporabi većpune četiri godine, od 1992. g.Zahtjev za informatičkim praćenjem podataka o zaposlenicimana razini Poduzeća temelji se na sljedećim kriterijima:- utvrđenim i pretpostavljenim potrebama »Hrvatskihšuma« za podacima o kadrovima, a relevantnim zadonošenje utemeljenih ocjena i poslovnih odluka, te unapređenjemsveukupne organizacije rada i poslovanja. Prikupljenipodaci o zaposlenicima potrebiti su na razini Poduzećazbog svakodnevnih zahtjeva u smislu davanja informacijakoje proizlaze iz utemeljenih zakonskih propisa, teisto tako davanja informacija u smislu informiranja o zaposlenicimaza potrebe plaća, ugovora o radu, godišnjih planovai si. Na sastanku je posebno istaknuta obveza odgovornostii ažurnosti prilikom prikupljanja podataka.V.P.G.j. »Sušica« Odjel 26, Šumarija »Gerovo«ski se ne isplaćuje po dva-tri mjeseca...Zaštitna sredstva /cipele, odijela/nisu dobili već duže vrijeme, a i ono štose dobije, nije dobre kvalitete. Za rezervnedijelove, za traktore i ne pitaju,snalaze se sami kako znaju i umiju...Unatoč problemima, 'svoj posaovole; kažu, i nastoje ga obaviti što bolje' kvalitetnije.Mišljenje ove grupe traktorista dijelii njihov kolega s posla, sjekač FranjoTurk: »Već osam godina radim ucipele...Mislim da bi se o ovim problemimanas radnika trebalo povesti i više računau našem poduzeću »Hrvatske šume«...Opraštamo se od naših sugovornikauz želju da im se sve njihove želje i htijenjana radnom mjestu ispune..., a problemineka ostanu samo stvar prošlosti...Tekst i snimci: Vesna PLEŠEINFORMATIČKA SLUŽBA UPRAVE ŠUMANOVA GRADIŠKAKADROVI ČEKAJU KOMPJUTORENajslabije su opremljene šumarije u istočnom dijelunovogradiške upraveInformatički odjel novoutemeljcneUprave šuma Nova Gradiška opslužujedevet šumarija: Jasenovac,Novsku, Novu Gradišku, Staru Gradišku,Okučane, Novu Kapelu, Oriovac,Slavonski Brod i Trnjane, te »Mehanizacijui građevinarstvo« s Radnom zajednicom.Prema riječima rukovoditeljaovog odjela ing. Zvonimira Lasla, trenutačnoima šest računala, a sve šumarijepovezane su modemima. RačunalimaSU najslabije opremljene šumarije uistočnom dijelu: Oriovac, SlavonskiBrod i Trnjani, no treba napomenuti dase u šumariji i'rnjuni, zahvaljujući inicijativii ideji upravitelja ing. Joze Vragolovića,nalazi jedno terensko računalovlastite izrade.Osim ing. Lasla, u informatičkoj službizaposlena su još dva stručnjaka -jedanje dislociran u Slavonskom Brodu, ajedan iz Novske putuje u Novu Gradišku,te se može reći da je služba kadrovskipopunjena i Osposobljena.- Planiramo nabaviti pet terenskihračunala, odnosno pet stabilizatora(UPS) i uopće poboljšati opremu dabude na razini JP »Hrvatske šume«.Zbog nedovoljnog broja računala, moramoobavljati više aplikacija na jednomračunalu (salda konti, materijalnoknjigovodstvo, blagajna), a s Novskomi Slavonskim Brodom treba uspostavitiizravnu telefonsku liniju. Kada je riječo programima, nužno je poboljšatioznačivanje tehničke oblovine i ucrtavanjebrojeva. Najveće su promjene kodosobnih dohodaka, zbog čestih zakonskihizmjena pa to treba uskladiti -ističe ing. Laslo.I.TOMIĆ
S RADILIŠTA PODNO LJUTOČAUSiraču snijega ne nedostaje.Padao je tri putaprije ovog posljednjeg,velikog. Najjače početkom studenogkada ga je napadalo i do40 cm, kaže mladi revirnik ušumariji ing. Damir Milobara.Jedan dan nije se ni radilo, dokceste nisu bile osposobljene. Milobaraje počeo raditi prije nekolikomjeseci i već je imao prilikeupoznati sve »ljepote« rada ušumarstvu i promjenjivu ćud Papuka.teško održavati, jer svaka jačabujica s ovih strmina uništi cestu.Ovdje bi 10 radnika moglocijelu godinu raditi na održavanjušumskih prometnica.Stovarište je na cesti, a odmahiza malog proširenja gdje semogu mimoići dva vozila velikaje strmina, udolina potočićaKrnjajca koji hita prema teknešto većem potoku Pakri. NikolaZmegač prerezuje trupce apotom ih dizalicom utovara.- Danas je dobro. Suho je, a nijeni hladno. Ako ovako ostane,možda bi mogli ispuniti normu.Već tri mjeseca zaostajemo ineuspijevamo je ispuniti. Radi-20. svibnja 1996.Šumski predjel Ljutoč s istoimenimvrhom (650 m), trenutno jeradilište grupe poslovođe BranimiraColića. Svakog dana osamradnika kombijem se, sve šumskomcestom, »drnda« do 30-akOstali u ratu bez svega, rade ukilometara udaljenog radilišta. Siraču, žive u Daruvaru - prognaniciiz Skender Vakufa Stipe Fiii-No,"NEKAnije to jedino udaljeno radilište,u Šumariji »Sirač« sva su pović i MatoJE GLAMarkovićU Siraču, u šumskom predjelu Ljutoč, grupa poslovođe Branimira Colića u izuzetno teškim uvjetima bori se za ostvarenje planaTreba se traktorom spustiti niz strmu i blatnu vlaku - traktoristMarko GrgićSamo da vrijeme posluži - Nikola Zmegač na stovarištu uz samucestu u Ljutocuradilišta približno toliko udaljena.- Za nas su ceste pitanje života,kaže upravitelj šumarije ing.Vlado Nervo, a one su u kritičnomstanju. Na dijelu ranijeokupiranog područja posve suuništene i zapuštene, a ostale jemo u proredama, na teškim terenima.Pet kubika je teško posjeći,izvesti, složiti...U Siraču mole Boga za lijepovrijeme, a idealno bi bilo da sesvezamrzne. Zasad su molbe tekdjelomično uslišene, jer u odjelu65 c u kojem se nalazimo, trak-torskom se vlakom s brda slijevamlaz vode. Traktori mile blatnomvlakom, a i mi je koristimoda dođemo gore do sjekača.•.Lakše je nego se penjati strminamaLjutoča. Stotinjak metara jedando drugog su Mato Marković\ Stipe Filipovićj prognaniciiz Skender Vakufa. Žive u Daruvaru,a u šumariji su od rata.Marković je radio u Šumariji»Bosansko Grahovo«, potom urudniku boksita u Jajcu, sve donjegovog pada, kada je moraootići.- Mogao sam u mirovinu. S benificiranimstazom za rad u rudnikuimao sam oko 35 godinastaža. No, došao je rat i sve jepropalo. Sve što sam imao odimanja ostalo je i sve je uništeno.Ovdje sam, u šumariji, četiri godine.Dobro je. Možda bi plaćamogla biti malo veća. Treba prehranitiženu i četvero djece. Štoda kažem: dobro što je glava naramenu, dobro je radim...Filipović (27) već za sobomima 8 godina rada u šumarstvu.Prije rata radio je,1988. godine, u Šumariji»Pakrac«, stanovao je sostalima u radničkoj nastambiu Dragoviću.- Pozvali me poslije toga uvojsku, zaratilo se i nakonsvega evo me sada u Siraču,priča on.Normu treba ispuniti - Josip Brdar u odjelu 65 cO stručnim problemima i podmlađivanju odjela 65 c na terenu surazgovarali ing. Slobodan Vučetić, poslovođa Branimir Coiić i revirniking. Damir MilobaraS poslovođom BranimiromColićem i stručnim suradnikomza iskorištavanje ing. SlobodanomVučetićem, koji raspravljajuo nekim »problemima naplodnodovršnog sijeka u odjelu«,strminom kroz krasnipodmladak jele, »kakve ni uGorskom kotaru nema«, dolazimodo Josipa Brdara koji neumornoobara stabla, jer normutreba ispuniti. Tu je i MladenVičina, sada traktorist, koji jeobolio,a ima već 20 godina stažau šumarstvu. Drugi traktorist ugrupi je Marko Grgić. Tu su jošStipe Zec i Rikard Pavlović, kojije »na učenju«. Dolje na stovarištukamion »Autotransporta«već čeka.Tekst i snimci:M. Mrkobrad
Change language