ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

Mnogo je otvorenih pitanja o budućnosti atomske energije. Pored
prednosti kao što je proizvodnja električne energije bez štetne
emisije CO2, mnogo je otpora zbog stvarnih kao i izmišljenih
opasnosti. Na atomsku energiju se oslanjaju države siromašne
drugim primarnim energentima kao što su Francuska i Japan.
Pogonski troškovi atomskih centrala su relativno mali, ali najčešće se
u njih ne uračunavaju troškovi odlaganja opasnog otpada. Treba
imati u vidu i to da su zalihe pogonskog goriva za atomske elektrane
također konačne jer je i uran također fosilni energent.
U drugu grupu primarnih energenata spadaju obnovljivi izvori
energije, koji se u okviru prirodnih procesa na zemlji neprekidno
obnavljaju. To su energija sunca, vode, vjetra i biomase.
Geotermička i geotermalna energija ne mogu se jednoznačno
smatrati obnovljivim izvorima, jer se toplina zemlje samo
djelomično obnavlja, pa se, istina sporo, ali ipak troši.
Uloga obnovljivih izvora energije neprekidno raste, a u skoroj
budućnosti predviđa se čak eksponencijalni rast.
U Europi je rast zahvaljujući poticajima već i danas vrlo dinamičan i
to posebno na području energije sunca i vjetra.
Sekundarni energenti
To su energenti koji se koriste nakon izmjene ili pretvorbe primarnih
energenata i dijele se u tri osnovne grupe:
Doradom ogrjevnih materijala dobije se energent veće uporabne
vrijednosti kao npr. od ugljena-koks, od drva-briket, od rude uranaobogaćeni
uran, od nafte-benzin, dizel gorivo i drugi derivati ...
Medij za transfer toplinske energije proizvedene u termoelektranama,
reaktorima, kotlovnicama je uglavnom para ili vrela voda.
Najbolji i najuniverzalniji sekundarni izvor je električna energija
koja je jednostavna za transport i ekonomična za upotrebu.“ 10
10 http://www.centar-energije.com/energija-a-z/50-primarni-i-sekundarni-energenti
(7.04.2011.)
20