ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

Recommendations

Info

Jedinstvenim europskim aktom, koji je potpisan 1986. godine, otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog tržišta. Nadležnost Europske zajednice širi se na područje zaštite okoliša, istraživanja i razvoja te ekonomske i socijalne kohezije. Tijekom 80-ih godina 20. stoljeća Europskoj zajednici pristupaju Grčka, Portugal i Španjolska. Pojam Europska unija prvi put je uveden Ugovorom o Europskoj uniji 1992. godine (Ugovorom iz Maastrichta) koji je stupa na snagu 1993. godine. Njime se nadležnost Unije dijelila se na tri područja (stupa): Prvi stup obuhvaćao je tri Zajednice: Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju, te jedinstveno tržište i jedinstvenu valutu. Drugi stup se odnosio na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a treći stup na Suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima odnosno suradnju policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjima. Također, u 90-tima dolazi do četvrtog vala proširenja koji uključuje Austriju, Finsku i Švedsku, a nadležnost Europske unije širi se na nova područja. Najveći val proširenja Europske unije započeo je 1. svibnja 2004. kada je Europskoj uniji pristupilo deset novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, a završio je pristupanjem Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine. Prihvaćanjem Lisabonskog ugovora iz 2004. godine, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., ukinuta je podjela na tri stupa i zamijenjena različitim stupnjevima ovlasti Europske unije. Također, smanjen je broj područja u kojima se odluke donose jednoglasno, a povećan broj područja u kojima se odluke donose kvalificiranom, odnosno dvostrukom većinom“ To je u praktičnom značenju ustavni akt EU i Lisabonskim sporazumom možemo slobodno kazati kako je EU, nakon što su taj sporazum ratificirale sve zemlje članice, dobila svoj ustav. EU vodi i zajedničku agrarnu politiku pa je za poljoprivrednu i stočarsku djelatnost, kao i za bioenergente (uljana repica, bioplin...) 36
kao obnovljive energetske izvore, od velike važnosti usklađivanje proizvodnje i zajedničko tržište ovih proizvoda. 22 • za Dodatne informacije o povijesti EU vidi prilog.br.10 na kraju rada 2.3. Institucije Europske Unije Složenost ovakve nadnacionalne zajednice koja u najvećoj mjeri uvažava suverenitet svake pojedine članice, zahtijevala je osnivanje i razvoj složenog sistema institucija, tijela i ustanova kao i brojne adhock grupe i komisije koje rješavaju unutarnje i vanjske probleme Europska unija ima vrlo složen sustav institucija. Najvažnije institucije Europske unije su: � Vijeće EU ili poznatije kao Vijeće ministara EU. Vijeću ministara pomaže u radu Odbor stalnih predstavnika � (COREPER), Europska komisija, � Europski parlament, � Europski sud pravde, koji uključuje i Sud prvog stupnja, � Europsko vijeće koje i nije tijelo, već sastanak na vrhu (summit) šefova država ili vlada država članica i predsjednika Europske komisije. 23 Postoje još i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija.“ (vidi prilog br. 11). 22 http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=497&sid=&akcija=&jezik=1 12.04.2011. 23 Institucije Europske unije:http://translate.googleusercontent.com/translate_c?hl=hr&prev=/search%3F q%3Deuropska%2Bunija%26hl%3Dhr%26sa%3DX%26biw%3D1399%26bih%3D 799%26prmd%3Divns&rurl=translate.google.hr&sl=en&twu=1&u=http://europa. eu/index_sl.htm&usg=ALkJrhgbU2EeuWdUZ , Europska unija, (oficijelni site EU) 07.05.2011. 37
Page 1 and 2: Maja Dunović ENERGETSKO PITANJE U
Page 3 and 4: Mojim roditeljima 3
Page 5 and 6: 5.6. EKOLOŠKO OSVJEŠTENJE I PROMJ
Page 7: Sažetak U radu se istražuje, opis
Page 10 and 11: Tema koju istražujemo u ovom radu
Page 12 and 13: U prvom redu iz povijesnog kuta, ka
Page 14 and 15: energetsku neovisnost, razvoj kapac
Page 16 and 17: EUROPA Europa kao geografski pojam
Page 18 and 19: toplinska energija, gravitacija, el
Page 20 and 21: Mnogo je otvorenih pitanja o buduć
Page 22 and 23: naš odnos spram prirode (prirodnog
Page 24 and 25: utjecaj tog okoliša na njih. Iako
Page 26 and 27: "Odgovoriti na zahtjeve današnje g
Page 29 and 30: 2. POVIJESNI KONTEKST EUROPSKE UNIJ
Page 31 and 32: pomoći će nam jedan od najugledni
Page 33 and 34: kolonizirali „novi svijet“ (Ju
Page 35: Europske unije leže u nastojanju d
Page 40 and 41: 3.1. Aktualna svjetska energetska s
Page 42 and 43: 3.2.1. Povijesni razvoj proizvodnje
Page 44 and 45: Sve je to dovelo i do prvih strojev
Page 46 and 47: SLIKA br. 6.: Nastanak nalazišta n
Page 48 and 49: nema upotrebljiva rješenja i tehno
Page 50 and 51: proizvode električnu energiju. Ova
Page 52 and 53: SLIKA br.10.: Primjer strukture pot
Page 54 and 55: izvor: http://www.izvorienergije.co
Page 56 and 57: Sunčeva svjetlost i toplina na na
Page 58 and 59: ENERGIJA OCEANA I MORA Iskorištava
Page 60 and 61: Alfredo Višković 42 ističe kako
Page 62 and 63: Europska unija je svojim ujedinjava
Page 64 and 65: stanovnika 45 “, ona je puno zna
Page 66 and 67: Sve je veća ovisnost svjetske ekon
Page 68 and 69: SLIKA br.17: Mreža naftovoda i pli
Page 70 and 71: SLIKA br. 19.: Zemlje izvoznice pli
Page 72 and 73: SLIKA br. 21.: Struktura potrošnje
Page 75 and 76: 5. GEOPOLITIČKA BUDUĆNOST EUROPSK
Page 77 and 78: Komisija će predložiti poticajna
Page 79 and 80: gradovima (javni prijevoz) računa
Page 81 and 82: 5.4. Razvoj novih tehnologija za is
Page 83 and 84: Mnoge su zemlje EU i zakonski regul
Page 85 and 86: iznuđuje prilagodbu, jer naš plan
Page 87 and 88:
i aktivista. Njihov utjecaj na ener
Page 89 and 90:
parlamentima brojnih europskih drž
Page 91 and 92:
6. BUDUĆNOST HRVATSKE U EUROPSKOJ
Page 93 and 94:
energenata. Od 1971. (iskazana u ek
Page 95:
SLIKA br.27.: Jadranski naftovod; i
Page 98 and 99:
Energija, izvori energenata i cijel
Page 100 and 101:
kvalitetnije integrirati u Uniju i
Page 102 and 103:
Za nadati se kako će odlučnom pol
Page 104 and 105:
Ova dva nepomirljiva stava generira
Page 106 and 107:
106 PRILOG BR.1 VAŽNI POVIJESNI DA
Page 108 and 109:
EKOLOŠKI OTISAK NACIJA PRILOG BR.2
Page 110 and 111:
Poland, Rep 38,521,000 3.4 2.3 -1.1
Page 112 and 113:
ENERGETSKA STRATEGIJA EU DO 2020 78
Page 114 and 115:
Background: EU energy goals have be
Page 116 and 117:
"Rusija nije protiv razrade novih p
Page 118 and 119:
Kako bi postupak smanjenja potrošn
Page 120 and 121:
O IZGRADNJI VELIKE EUROPE Geopoliti
Page 122 and 123:
ENERGIJA VJETRA PRILOG BR. 9 Kineti
Page 124 and 125:
novca, što je doživjelo vrhunac k
Page 126 and 127:
godina 20. stoljeća Europskoj zaje
Page 128 and 129:
INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE EUROPSKA
Page 130 and 131:
ugleda (članak 223. stavak 2. Ugov
Page 132 and 133:
SAVJETODAVNA ULOGA PARLAMENTA Parla
Page 134 and 135:
svojih nacionalnih parlamenata, bir
Page 136 and 137:
jednog predstavnika iz svake držav
Page 138 and 139:
sustavom rotacije preuzima jedna od
Page 140 and 141:
članice, pravne i fizičke osobe,
Page 142 and 143:
142 PRILOG BR: 12 "Ribolov u mutnom
Page 144 and 145:
parlamentu da je to "najopsežnije
Page 146 and 147:
EFEKT STAKLENIKA: 146 PRILOG BR:15
Page 148 and 149:
148
Page 150 and 151:
150
Page 152 and 153:
152 PRILOG BR. 20 KARTA ZEMALJA ČL
Page 154 and 155:
PRILOG BR. 22. AKTIVIZAM I CIVILNO
Page 156 and 157:
Vlahe Paljetka 2, 23000 Zadar, http
Page 158 and 159:
UDRUGA DIVINA NATURA Ivana Gunduli
Page 160 and 161:
160
Page 162:
PROŠIRENA LITERATURA: 1. Povijest
show all

ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?