ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

Problemi pri transportu plina koji je vrlo zapaljiv također se sve bolje
rješavaju pa možemo zaključiti kako je budućnost ovog energenta
bolja u odnosu na ostale fosilne energente. Zbog toga se grade brojni
novi plinovodi i razvija infrastruktura koja će omogućiti transport
sve većih količina plina do krajnjih potrošača ili do velikih
podzemnih skladišta.
Kao ilustraciju, donosimo tablični prikaz procijenjenih (2009.)
zaliha plina u svijetu. Osim prirodnog plina koji se vadi iz zemnih ili
podmorskih bušotina, određeni potencijal ima i bioplin (metan) koji
nastaje kao nusprodukt sagorijevanja biomase i stajskog gnojiva no
to je relativno novo energetsko područje o kojem ćemo tek čuti.
SLIKA br.8.: Procijenjene zalihe prirodnog plina u
svijetu,izvor: http://www.izvorienergije.com/plin.html, 22.04.2011.
Država
Zalihe u trilijunima m 3
1. Rusija 47.7
2. Iran 24.3
3. Katar 10.9
4. Ujedinjeni Arapski Emirati 6.0
5. Saudijska Arabija 5.8
6. Sjedinjene Američke Države 4.7
7. Alžir 4.5
8. Venezuela 4.2
9. Nigerija 3.5
10. Irak 3.1
Ostale zemlje 36.7
ATOMSKA ENERGIJA
Tijekom dvadesetog stoljeća, od izuma
„kontrolirane lančane reakcije u atomskom
reaktoru“, izgrađene su brojne atomske centrale.
One koriste atomsko gorivo koje u kontroliranim
uvjetima (atomski reaktori) proizvode veliku
količinu topline i zatim uz pomoć parogeneratora
49