ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

izvor: http://www.izvorienergije.com/vjetar.html, 22.04.2011.
Pojava parnih strojeva i parobroda u potpunosti je istisnula velike
jedrenjake, a pojava drugih energenata (nafta, električna energija...)
potisnule su u povijest i vjetrenjače. No, kako se „povijest
ponavlja 33 “, to je nužda traženja novih izvora energije vratila ljude
natrag vjetru. Suvremene vjetroelektrane i proizvodnja električne
energije pomoću vjetrogeneratora, jedan je od suvremenih
alternativnih izvora energije. Njihovu popularnost podiže i činjenica
da su ekološki prihvatljive jer najmanje štete okolišu (ne emitiraju
plinove, no proizvode priličnu buku koja je također ekološki
neprihvatljiva).
„Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući segment proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na
vjetar znatno su poboljšane. Najbolji primjer je njemačko tržište
turbina na kojemu se prosječna snaga od 470 kW 1995. godine
povećala na 1280 kW 2001. godine. Ovo povećanje snage postiglo se
odgovarajućim povećavanjem veličine turbina gonjenih vjetrom.
Trenutno su u razvoju turbine koje će moći generirati snagu između
3 i 5 MW. Neki proizvođači već su predstavili svoje prototipove u
tom razredu snage (njemačka tvrtka Enercon trebala bi proizvesti
turbinu snage 4.5 MW) 34 .“
Poticajne mjere koje primjenjuju članice EU, a koje je prihvatila i
Hrvatska, plaća se viša cijena za kilovat/sat iz obnovljivih izvora,
učinila su ovu, za sada skupu tehnologiju, komercijalno isplativom,
pa se vjetroparkovi (grupe vjetroeletrana) grade intenzivno i kod
nas 35 . (vidi prilog br.9)
Ohrabruje činjenica da su vlade mnogih zemalja prepoznale
mogućnosti korištenja energije vjetra i tome dale priličnu potporu.
33
Oni koji se ne sjećaju vlastitog iskustva osuđeni su da ga ponovo prožive. (Santa
Jama)
34
http://www.izvorienergije.com/energija_vjetra.html , Energija vjetra, 14.04.2011.
35
Kako radi vjetroelektrana vidi u prilogu br.9 na kraju rada
54