ENERGETSKO PITANJE U EUROPSKOJ UNIJI - Cromedia

Sve je veća ovisnost svjetske ekonomije o cijenama energenata, jer
cijena energije bitno utječe na izlazne cijene svih proizvoda,
postavlja energetski problem u srce samog civilizacijskog modela
kojem smo suvremenici. Države ili udruženja država (OPEC, na
primjer) kao proizvođači energenata s jedne strane i kupci tih istih
energenata s druge strane, čine jedan od najvećih geopolitičkih
problema današnjice koji će se zaoštravati u budućnosti jer su
potrebe za energentima sve veće (rast populacije ali i ubrzani razvoj
najmnogoljudnijih zemalja, Kine i Indije). Zato je ravnoteža, makar i
labilna, u ovom sektoru presudna za dalji razvoj civilizacije uopće.
EU, kao jedan od najznačajnijih i najrazvijenijih političkoekonomskih
faktora, time je po pitanjima energije ranjivija jer je
stupanj razvijenosti u direktnoj proporciji od količina energije koju
troši; najmanje razvijene zemlje troše najmanje energije i obratno.
Obrnuto djeluje i nedostatak energije; razvijene zemlje znatno bi teže
podnijele deficit energije od slabije razvijenih zemalja.
Europska unija, kao potrošač gotovo jedne petine (18%) ukupne
svjetske energije a proizvođač znatno manjih količina (po nekim
procjenama 10-12%), razliku mora osigurati uvozom i trgovinskom
razmjenom 49 . Premda je nastala kao Unija za ugljen i čelik,
Europska unija danas nije i energetska unija. Zajednička energetska
politika završava na dogovorima (bilateralnim i multilateralnim)
između članica, obvezujućim odlukama Europske komisije (EK) o
prilagodbi proizvodnje energenata s osloncem na obnovljive izvore,
zajedničkim preporukama i strateškom planiranju. Nacionalnu
energetsku politiku svaka članica određuje samostalno i odgovorna je
za njezino provođenje, kao i za smanjenje emisije stakleničkih
plinova 50 . Stoga EU danas ne predstavlja zajednički energetski
subjekt kao što jeste zajedničko tržište ili monetarna unija. To je, s
jedne strane, hendikep jer se kao kupci uvoznih energenata
pojavljuju usitnjeno (svaka država kupuje nedostatnu energiju ili
međusobnom razmjenom članica a još više kupnjom na trećim
49
Alfredo Visković, Svjetlo ili mrak: o energetici bez emocija, 26 str. , Zagreb
2008, Profil
50
http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=1&gl=201105310000005&sid=&jezik=1
, MVPEI-RH„Europski parlament za smanjivanje stakleničkih plinova za 30 posto
do 2020. godine“ 7.06.3011.
66