7Prisustvo velikog broja stranaca u Tić<strong>in</strong>u (preko Najbrojnija26% stanovništva) je č<strong>in</strong>jenično stanje stvari, bezobzira na zastupljenost etničkih grupa, njihovubrojnost ili uočljivost njihovog prisustva. Integracijaje stoga zadatak sa kojim treba da se uhvate ukoštac i Švajcarci i novodoseljeni stranci, a onaiziskuje, s jedne strane otvorenost starosedelacada prihvate novopridošle i s druge strane želju ispremnost stranaca da se uključe u novo društvo.Suživot, razumevanje, tolerancija, međusobnopoštovanje različitih kultura su preduslovi bezkojih je nemoguće ostvariti društveni, kulturni iekonomski napredak, i svi su oni zasnovani nafundamentalnim vrednostima Federalnog ustava.Integracija stranaca i prevencijadiskrim<strong>in</strong>acijeZakonom o stranim državljanima (Leggesugli stranieri), koji je stupio na snagu 2008.god<strong>in</strong>e, i Pravilnikom o <strong>in</strong>tegraciji stranaca(Ord<strong>in</strong>anza sull’<strong>in</strong>tegrazione degli stranieri),švajcarski politički ciljevi vezani za <strong>in</strong>tegracijustranaca po prvi put su našli i svoju zakonskuformulaciju. Promovisanje <strong>in</strong>tegracije stranacai prevencija diskrim<strong>in</strong>acije u Tić<strong>in</strong>u su regulisaničlanom 2, stav d) Zakona o primeni federalnihpropisa o stranim državljanima iz 1998 (Leggedi applicazione alla legislazione federale <strong>in</strong>materia di persone straniere). Kanton Tić<strong>in</strong>o jetakođe nom<strong>in</strong>ovao Kantonalnog poverenikaza <strong>in</strong>tegraciju stranaca (Delegato cantonaleall’<strong>in</strong>tegrazione degli stranieri) i oformioKantonalnu komisiju za <strong>in</strong>tegraciju stranaca(Commissione cantonale per l’<strong>in</strong>tegrazionedegli stranieri). Postoje i mnogobrojnezajednice i udruženja stranaca koje sarađuju saSlužbom kantonalnog poverenika, a sve u ciljupromovisanja <strong>in</strong>tegracije svojih sunarodnikau novo društvo i podsticanja njihovog učešćau lokalnim aktivnostima. Kaznene mereusmerene protiv diskrim<strong>in</strong>acije regulisane sučlanom 261bis švajcarskog Krivičnog zakonika(Codice penale svizzero), koji predstavlja važan<strong>in</strong>strument u borbi protiv rasizma.Pogledati «Korisne <strong>in</strong>formacije»zajednica stranaca koji žive u Tic<strong>in</strong>uje italijanska zajednica, koja č<strong>in</strong>i oko 16%populacije, zatim slede balkanske zajednice (oko3%) i portugalska zajednica (oko 2,5%). Najvećiprocenat stranaca koji borave u Tić<strong>in</strong>u dolazi izevropskih zemalja, a samo je 2% iz Afrike, Azijei Amerika. Međutim, dešava se da prisutnostu vestima i predstavljenost u medijima krivipercepciju o brojnosti pojed<strong>in</strong>ih etničkih grupa.U Tić<strong>in</strong>u, posebno u Lokarnu (Locarno) i okojezera Lugano, prisutna je značajna grupagermanofonskog stanovništva, već<strong>in</strong>omŠvajcaraca i Nemaca. Reč je uglavnom o starijim,dobrostojećim osobama koje te zone biraju zbogmira, odgovarajuće klime i prijatnih pejzaža, alii lokalnog jezika i kulture. Osim toga, u Tić<strong>in</strong>osvakodnevno pristižu deset<strong>in</strong>e hiljada Italijanaiz pogranične zone zaposlenih u Švajcarskoj. UKjasu (Chiasso) se nalazi jedan od četiri Centra zaregistraciju tražilaca azila (Centri di registrazioneper richiedenti l’asilo), koji su deo Federalnog biroaza migraciju (Ufficio federale della migrazione).U Švajcarskoj, kao i u ostatku Evrope, primetnoje starenje populacije, zbog čega dolazi donedostatka radne snage. Bez rada koji obavljajustranci i u Tić<strong>in</strong>u kompletni privredni sektori moglida rizikuju razvoj. Mnoge službe i kompanijene bi mogle funkcionisati bez njihovog vrednogdopr<strong>in</strong>osa. Stranci su u Tić<strong>in</strong>u prisutni većvekovima. 1880. god<strong>in</strong>e su č<strong>in</strong>ili 16% populacije,a 1914. god<strong>in</strong>e 28%. Tokom ekonomske krizei Drugog svetskog rata njihov se broj smanjio,da bi ponovo došlo do rasta koji je trajao do 1970.god<strong>in</strong>e. Preduzeća iz Tić<strong>in</strong>a već decenijama imajupotrebu za radnom snagom koja ne bi mogla bitizadovoljena normalnim demografskim razvojemlokalne populacije.14
Federalizam, opšt<strong>in</strong>ska autonomija i direktnademokratija karakterišu političku strukturuŠvajcarske. Zbog toga ne postoji samo jedanodgovor na izazove koje proces <strong>in</strong>tegracijepostavlja, budući da se njome bave i federalne ilokalne <strong>in</strong>stitucije, npr. one na kantonalnom nivou,poput škola ili tržišta rada. Tradicionalna lokalnaautonomija je stoga jedan od glavnih razloga štose proces <strong>in</strong>tegracije odvija prvenstveno krozlokalne zajednice.Švajcarska je mala i gusto naseljena zemlja, saodlično razvijenom <strong>in</strong>frastrukturom i visokimživotnim standardom, karakterističnim za već<strong>in</strong>upopulacije. To je zemlja u koju, zahvaljujućiglobalnim migratornim tokovima, dolaze osobeiz različitih kultura i sa različitim pristupimaživotu. Različiti jezici, kulture, običaji i religijesusreću se na ovom prostoru, dopr<strong>in</strong>oseći takokompleksnosti izazova zajedničkog života. Kadapostoji dosta imigranata od kojih je samo mali deozaposlen jer već<strong>in</strong>a nije uspela da se <strong>in</strong>tegriše utržište rada, onda nastaju problemi. To znači da<strong>in</strong>tegracija stranaca osim društvene treba da budei ekonomska i kulturna. Da bi do nje došlo, i strancimoraju biti otvoreni i spremni da se <strong>in</strong>tegrišu. Istotako i švajcarski domać<strong>in</strong>i moraju pokazati željuda prihvate došljake. Integracija zahteva učešćesvih društvenih komponenti: Konfederacije,kantona, opšt<strong>in</strong>a, društvenih partnera, nevlad<strong>in</strong>ihorganizacija i zajednica stranaca. Integracija trebada omogući strancima da se osete sastavnimdelom društva u koje su došli. Integracija značiprihvatanje, kao svoje, kulture zemlje u koju smose doselili, sačuvavši karakteristike vlastitogporekla, i uloživši pri tome vlastiti trud, vlastitoučešće i vlastite vrednosti. Prema tome, <strong>in</strong>tegracijaznači č<strong>in</strong>iti sastavni deo jedne cel<strong>in</strong>e na istomnivou sa starosedeocima.15