3Demokratija i federalizamŠvajcarski federalizamKao što je zagarantovano Ustavom, federalizamznači da kantoni i opšt<strong>in</strong>e uživaju širokuautonomiju i međusobno koord<strong>in</strong>iraju svojefunkcije. Zajedno sa Konfederacijom (tj. federalnim<strong>in</strong>stitucijama) i u bliskoj međusobnoj saradnji,oni dele političko-adm<strong>in</strong>istrativne nadležnosti.Kantoni imaju slobodu donošenja zakona posvim pitanjima koja nisu regulisana Federalnimustavom.Međunarodni sporazumiKao član UN (Ujed<strong>in</strong>jenih naroda) i EFTA(Evropske asocijacije za slobodnu trgov<strong>in</strong>u),Švajcarska učestvuje u evropskoj imeđunarodnoj politici, uz tradicionalni oprez isa pragmatičnim pristupom. Nakon nekolikoreferenduma u kojima su građani odbili ulazaku EU (Evropsku Uniju), Švajcarska je rešilada odnose s EU reguliše bilateralnim putem,potpisujući brojne sporazume koji izmeđuostalog omogućavaju slobodno kretanje lica,kao i pristupanje Šengenskom i Dabl<strong>in</strong>skomsporazumu.Švajcarska je federalna država koju č<strong>in</strong>e tri<strong>in</strong>stitucionalna stuba, i to: Konfederacija, 26kantona, i opšt<strong>in</strong>e. Kantoni su autonomni u meriregulisanoj Federalnim ustavom. Svaki od njihima svoj ustav, svoje zakone, svoju vladu, svojparlament, i svoje sudove. Opšt<strong>in</strong>e (kojih je uŠvajcarskoj oko 3000, a u Tić<strong>in</strong>u 150) predstavljajunajmanje <strong>in</strong>stitucionalne i političke jed<strong>in</strong>ice, kojeuživaju autonomiju regulisanu ustavima pojed<strong>in</strong>ihkantona. Specifičnost Švajcarske konfederacijeogleda se u tome što je č<strong>in</strong>e četiri različite kulturei njihova četiri jezika, i to: nemački, francuski,italijanski (prisutne samo u Tić<strong>in</strong>u i nekimdelovima Kantona Graub<strong>in</strong>den (Graubünden)) iretoromanski (romancio). Kako bi izbegla tenzijei političke probleme koje je u poslednja dva vekaiskusio ostatak Evrope, Švajcarska, onako kakoje osmišljena i formirana 1848 god<strong>in</strong>e, nije moglabiti ništa drugo nego «konfederacija» kantona safederalnim uređenjem.Direktna demokratijaŠvajcarska ima poseban oblik direktnedemokratije, koja se ogleda u direktnim izborimavršilaca svih javnih funkcija, izuzev članovaFederalne vlade, kao i odlučivanjem putemreferenduma, na <strong>in</strong>icijativu građana, o svakojpromeni Ustava. Pravo na referendum, tj.konsultovanje javnog mnjenja u vezi sa odlukamaParlamenta, prisutno je u Ustavu još od 1848.god<strong>in</strong>e. Zahvaljujući građanskoj <strong>in</strong>icijativi,određen broj građana sa pravom glasa možeda zatraži glasanje kako bi izmenio ili dopuniloodredbe Ustava. Podnošenje peticija je pravokoje građanima omogućava da se direktnoobrate vlastima, a peticije mogu potpisivati i stranidržavljani. Švajcarska ima višepartijski sistem ukome nijedna od partija ne može osvojiti apsolutnuveć<strong>in</strong>u. Prema tome, kompromis je sušt<strong>in</strong>skideo švajcarske demokratije. Čak je i sistemglasanja drugačiji od sistema u ostalim svetskimdemokratijama.8
Podela vlasti između Konfederacije, kantona i opšt<strong>in</strong>aParlamentVladaPravosuđeVlastFunkcijeZakonodavnaDonošenje zakonaIzvršnaPrimena zakona, upravljanje,SudskaDonošenje suda, izricanje presuda,Kontrola Vlade i adm<strong>in</strong>istracijeadm<strong>in</strong>istracija i predstavljanje države nakažnjavanje, odbranaunutrašnjem i međunarodnom planuŠvajcarskaFederalni parlamentFederalna vladaFederalni sud(Assemblea federale)(Consiglio federale)(Tribunale federale)Narodno veće (Consiglio Nazionale)(sedam članova koje bira Federalni(41 član, izabrani od strane Federalnog(200 članova)parlament). Predsednik Konfederacijeparlamenta. Broj članova možeVeće kantona (Consiglio degli Stati)bira se svake god<strong>in</strong>e u Parlamentu, avarirati)(46 članova)kandidati su članovi Federalne vlade.Kanton Tić<strong>in</strong>oKantonalni parlamentKantonalna vladaGrađanski sudovi (Tribunali civili):(Gran Consiglio)(Consiglio di Stato)Apelacioni sud (Tribunale d’appello)(90 članova)(5 m<strong>in</strong>istara)Mirovno veće (Giudicatura di pace)Niži građanski sud (Pretura)Krivični sudovi (Tribunali penali):Apelacioni sud (Tribunale d’appello)Krivični sud (Tribunale penale)Niži krivični sud (Pretura penale)Sud za maloletnike (Tribunale deim<strong>in</strong>orenni)Upravni sudovi (Tribunaliamm<strong>in</strong>istrativi):Upravni sud (Tribunale amm<strong>in</strong>istrativo)Opšt<strong>in</strong>eOpšt<strong>in</strong>ski parlamentOpšt<strong>in</strong>ska vladaSud za pitanka osiguranja (Tribunaledelle assicurazioni)(Consiglio comunale)(Municipio)Sud za eksproprijaciju (Tribunale delleespropriazioni)Poslanici Federalnog parlamenta, Federalnavlada, poslanici Kantonalnog parlamenta,Kantonalna vlada, poslanici Opšt<strong>in</strong>skogparlamenta i Opšt<strong>in</strong>ska vlada, biraju se svake4 god<strong>in</strong>e od strane svih građana sa pravomglasa.Uslovi za sticanje prava glasai podnošenje kandidatureu Kantonu Tić<strong>in</strong>oZa švajcarske državljane dovoljno je da su navršili18 god<strong>in</strong>a i da imaju prebivalište najmanje tridesetdana na teritoriji kantona. Strani državljani u Tić<strong>in</strong>unemaju pravo glasa, niti pravo da budu birani.9