13.07.2015 Views

Il Ticino in breve - Repubblica e Cantone Ticino

Il Ticino in breve - Repubblica e Cantone Ticino

Il Ticino in breve - Repubblica e Cantone Ticino

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

UvodKad se u <strong>in</strong>ostranstvu spomene Švajcarska,zamišljaju je kao zemlju pastirskih pejzaža,jezera sa kristalno čistom vodom, borovih šuma,plan<strong>in</strong>a čiji su vrhovi pokriveni večnim snegomi ledom, dol<strong>in</strong>a kojima putuju crveni vozići,zelenih bregova prekrivenih runolistom i drvenimkućicama (brvnarama), krava i koza koje mirnopasu, bernard<strong>in</strong>aca (vrsta psa) na sve strane, ljudiŠvajcarsku sa Nemačkom povezuje granicaduga 346 km, sa Francuskom 572 km,sa Italijom 734 km, sa Austrijom 165 kmi sa Lihtenštajnom 41 km. Njena ukupnapovrš<strong>in</strong>a iznosi 41.285 km 2 , od kojih 74,5%se odnosi na plodno zemljište (30,8% šume,36,9% poljoprivredna dobra, 6,8% naseljenapodručja), dok se 25,5% osnosi na površ<strong>in</strong>skevode, neobradivo i neplodno zemljište.Najveće naseljene zone predstavljaju gradoviCirih (oko 1.200.000 stanovnika), Ženeva(oko 530.000 st.), Bazel (oko 500.000 st.),Bern (oko 355.000 st.), Lozana (oko 335.000st.), Lucern (oko 210.000 st.), Sankt Galen(oko 150.000 st.), V<strong>in</strong>tertur (W<strong>in</strong>terthur) (oko140.000 st.), Lugano (oko 138.000 st.).Švajcarska ima oko 8 miliona stanovnika,od kojih su 22,8% stranci (oko 1.815.000).Zvanični jezici su nemački 63,7%, francuski20,4%, italijanski 6,5% i romanš 0,5%.Najbrojnije verske grupe su rimokatolici 41,8%,protestanti 35,3%, muslimani 4,3%. (Podaciiz 2012.)Švajcarska Konfederacija (Confederazionesvizzera) je od 1848. federalna država kojuč<strong>in</strong>i 26 kantona (20 kantona i 6 polukantona).Federalno veće m<strong>in</strong>istara – Vlada (ConsiglioFederale) je kolegijalni organ i ima 7 članova.Federalni parlament (Assemblea federale) sesastoji od dva doma: Veće kantona (Consigliodegli Stati), koji ima 46 članova i koji predstavljakantone, i Narodnog veća (Consiglio nazionale)od 200 članova, koji predstavlja građane.4u narodnim nošnjama koji na vrhu plan<strong>in</strong>e svirajualpski rog, ljudi zaposlenih u fabrikama satova ili ubankama, plavih Hajdi (Heidi) koje prave topljenisir (fondu) i sir sa roštilja, restlovanog krompirai birher-muslia za turiste ljubitelje skijanja. DrugiŠvajcarsku doživljavaju kao zemlju izobilja i novca,zemlju koja krije sve bankarske tajne, u kojojsu ulice popločane zlatom, gde čokolada tečeu potocima, a sirevi su puni rupa, zemlju punuvojnih bunkera i atomskih skloništa, zemlju slavnupo prepoznatljivim vojnim nožićima, luku i streli,neutralnosti, zatvorenim granicama, uređenostii čistoći. Treći u švajcarskom krstu, belom nacrvenoj podlozi, prepoznaju simbol Crvenogkrsta (Croce Rossa) simbol humanitarnog rada,federalizma, vrednosti nastalih na mitovimao : Viljemu Telu (Guglielmo Tell), V<strong>in</strong>kelridu(W<strong>in</strong>kelried), Helveciji (Elvezia), Generalu Gizanu(Generale Guisan), plaćeničkoj vojsci, Papskojgardi, Rusoa (Rousseau), Ursuli Andres (UrsulaAndress), Rodžeru Federeru (Roger Federer),Al<strong>in</strong>giju (Al<strong>in</strong>ghi), Le Korbizijeu (Le Corbusier),USM nameštaju, uvek tačnim vozovima, žutimautobusima i avionskim kompanijama «Crossair» i«Swissair». Medjutim, postoje i oni koji Švajcarskupovezuju sa mestima poput plan<strong>in</strong>e Ćerv<strong>in</strong>o(Cerv<strong>in</strong>o ili Zermatt), vrha Jungfrau, lucernskogmosta Kapelbrike (Kapellbrücke di Lucerna),medveđeg parka u Bernu, poznate ženevskefontane «Jet d’eau», zamka Šijon (Castello diChillon), vodopada Reno, prevoja Sv. Gotarda(San Gottardo), Foruma u Davosu, luksuznihpalata u Cermatu (Zermatt), Gštadu (Gstaad) iliSankt Moricu (Sankt Moritz). Ali, ima i onih kojiŠvajcarsku brkaju sa Švedskom ili Svazilandom,i sve nas zamišljaju u tirolskoj uniformi, bogate ipodgojene.Mnogo je specifičnosti koje su veoma čestovezane samo za Švajcarsku (Swiss made) a kojeposmatrane zajedno č<strong>in</strong>e njen identitet, ili bardeo njene složene realnosti, lako prepoznatljiveu <strong>in</strong>ostranstvu. Međutim, te specifičnosti ne moguse povezati automatski i sa Tić<strong>in</strong>om. Prematome, da li to znači da živeti u Tić<strong>in</strong>u nije istošto i živeti u Švajcarskoj? Da li je ustvari Tić<strong>in</strong>oŠvajcarska? Naravno da jeste, pošto italijanskikao zvanični jezik, njegova lombardijskakultura i mediteranska klima č<strong>in</strong>e sastavni deošvajcarskog identiteta. Međutim, veoma čestou <strong>in</strong>ostranstvu, ali i u drugim delovima sameŠvajcarske, postoji problem da se shvati daunutar Švajcarske postoje zone sa subtropskomklimom, palmama, agavama, smokvama,v<strong>in</strong>ogradima, masl<strong>in</strong>jacima, sadnicama limunai letnjim temperaturama od preko 30 stepeni!Tić<strong>in</strong>o je važan deo švajcarskog mozaika, nesamo zbog Gazoze (Gazosa je posebna vrstagaziranog napitka) iz Mendrizija (Mendrisio) ilisira Z<strong>in</strong>carl<strong>in</strong> iz Kotl<strong>in</strong>e Muđa (Val di Muggio), veći zbog srednjevekovnih zamkova iz Bel<strong>in</strong>cone(Bell<strong>in</strong>zona), prirodnih štala (Splüi) iz Kotl<strong>in</strong>eBavone (Valle Bavona), dela Frančeska Borom<strong>in</strong>ija(Francesco Borrom<strong>in</strong>i), građev<strong>in</strong>a Marija Bote(Mario Botta) u Luganu, međunarodnog filmskogfestivala u Lokarnu (Locarno), pozorišta Dimitri,fosilnih ostataka d<strong>in</strong>osaurusa sa plan<strong>in</strong>e SanĐorđo (Monte San Giorgio), romantičarskih crkavau brojnim dol<strong>in</strong>ama, masl<strong>in</strong>ovog ulja iz zoneĆeresija (Ceresio) i Švajcarskog centra za naučnekalkulacije. Ove i mnoge druge karakteristikeTić<strong>in</strong>a, jed<strong>in</strong>stvene u zemlji, stalno dopr<strong>in</strong>osetraženom, poznatom i uspešnom brenduŠvajcarske (Swiss made) na kojem nam ponekadzavide.«Italija je pod Bordžama (Borgia) tridesetgod<strong>in</strong>a imala ratove, živela je pod terorom,ubistvima i masakrima, i uprkos tome«proizvela» je Mikelanđela (Michelangelo),Leonarda da V<strong>in</strong>čija (Leonardo da V<strong>in</strong>ci) iRenesansu. U Švajcarskoj postoji bratskaljubav, petsto god<strong>in</strong>a mira i demokratije i štaje «proizvela»? Satove s kukavicom.» (ŠalaOrsona Velsa /Orson Welles u filmu «Trećičovek» (1949.) Karola Rida /Carol Reed).<strong>Repubblica</strong> e <strong>Cantone</strong> <strong>Tic<strong>in</strong>o</strong>Dipartimento delle istituzioniDelegato cantonale all’<strong>in</strong>tegrazione degli stranieri

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!