Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
“Born In The U.S.A.” Brucea Springsteena. Valja istaknuti i da Zagreb<br />
nije bio “otok” pa su u tom zagrebačkom novom valu zbog<br />
klubova i Jugotona kao najveće jugoslavenske diskografske kuće<br />
veliku ulogu igrali slovenski bendovi poput Pankrta i Lačnog<br />
Franza, a prije njih Buldožera i poslije njih Laibacha, pa beogradski,<br />
poput Idola, Šarla akrobate, Električnog orgazma, kasnije i<br />
Ekatarine Velike, Partibrejkersa, Discipline kičme i drugih te Pekinška<br />
patka i Laboratorija zvuka iz Novog Sada, Paraf i Termiti iz<br />
Rijeke, kasnije i Cacadou Look i Xenia pa “novi primitivizam” iz<br />
Sarajeva s kojim su nadošli Zabranjeno pušenje i Plavi orkestar,<br />
ali to je već neka druga priča.<br />
Neki smatraju i da je novi val u Zagrebu i drugim gradovima<br />
bivše Jugoslavije “eksplodirao” nakon smrti Tita, i to djelomice<br />
stoji, ali samo djelomice. Naime, singl “Lublana je bulana” Pankrta<br />
izlazi 1978., a godinu poslije i nastupni singlovi Prljavaca,<br />
Azre i drugih bendova. Iz razgovora koje sam vodio sa sudionicima<br />
novog vala, a i iz nekog vlastitog promišljanja, rekao bih da<br />
je dobar dio razloga za pojavu novog vala bio podražaj koji je došao<br />
s britanske i američke punk i new wave scene, potreba da <strong>se</strong><br />
kroz pjesme progovori o neuralgijama društva u kojem smo živjeli,<br />
ali i želja da <strong>se</strong> smrtno dosadne gradove kakvi su kasnih 70-<br />
ih bili i Zagreb i Ljubljana i Rijeka pa i Beograd, pretvori u uzbudljiva<br />
mjesta za život.<br />
Odatle i u nizu pjesama zagrebačkih novovalnih bendova<br />
s kraja 70-ih i iz ranih 80-ih dualni odnos prema<br />
Zagrebu. S jedne strane ljubav prema Zagrebu, a<br />
s druge strane pokušaj da <strong>se</strong> dokine dosada, pa čak i<br />
prezir prema nekim aspektima tadašnjeg života u Zagrebu. Glavni<br />
pokretač bio je dosada, a kako je ubrzo postalo jasno da Zagreb<br />
opet tone u mrak, tako je u samo godinu-dvije došlo i do zaokreta,<br />
pa je Film kroz stihove Jure Stublića od poziva na ples u “Zamisli”<br />
prošao puni krug do konstatacije da je “Zagreb hladan grad”.<br />
Od “Sunčane strane ulice” Azre do “Zone sumraka” Filma prošla<br />
je samo godina dana, kao i od “Vrijeme je na našoj strani” Parnog<br />
valjka do “Ravno do dna” Azre. Ve<strong>se</strong>li ska ritam i pop-punk melodije<br />
“Crno-bijelog svijeta” Prljavaca ubrzo su zamijenjeni tamnijim<br />
tonovima i sporijim ritmovima.<br />
”Vjerovali smo u neku bolju budućnost, a bilo je i više velikih<br />
gradova s mrežom omladinskih klubova u kojima su bendovi<br />
mogli prvo preboljeti dječje bolesti, pa doći u pubertet, pa<br />
tek onda objaviti ploču koja <strong>se</strong> mogla prodati od de<strong>se</strong>t do sto tisuća<br />
primjeraka, i onda odsvirati stotinjak koncerata godišnje.<br />
Ekonomija je bila drukčija, ploče su bile jeftinije, ponuda bendova<br />
s jedne i klubova s druge strane bila je veća i izdašnija” zapisao<br />
sam u knjizi “Zagreb - modernost i grad”, pokušavajući detektirati<br />
zašto je novi val uspio u Zagrebu, Hrvatskoj i Jugoslaviji.<br />
“Htjeli smo promjene, htjeli smo kapitalizam i potrošačko<br />
društvo. Sve to je promijenilo kulturu, i to najviše pop-kulturu,<br />
jer ona ne ovisi o državnom budžetu, nego sama o <strong>se</strong>bi”, ali valja<br />
istaknuti kako su klubovi, poput Kulušića, Lapidarija ili Jabuke,<br />
kao i koncerti u Studentskom centru, postojali i opstajali i zbog<br />
dotacija grada i države, što <strong>se</strong> u suvremenom hrvatskom kapitalizmu<br />
prečesto zaboravlja. Ili, kako je netko rekao, “novi val nije<br />
nastao zbog okupljanja ispred Zvečke, Kavkaza i Blata, nego zbog<br />
svirki u dotiranom Studentskom centru”.<br />
No već 1982. godine Jura Stublić je na ploči “Zona sumraka”<br />
pjevao pjesmu “Zagreb je hladan grad”, a 1983. na ploči “Sva čuda<br />
svijeta” i pjesmu “Kad budu gorjeli gradovi”. Svršetak novog vala,<br />
ali i početak krvavog rata u tim <strong>se</strong> pjesmama mogao nazrijeti<br />
pa gotovo i opipati. Sredinom 80-ih, nakon “Trećeg svijeta” i “Bolera”<br />
Haustora, novi val je izdahnuo i do kraja te dekade malo je<br />
toga zanimljivog bilo objavljeno, naročito od zagrebačkih novovalnih<br />
bendova, koje kao da je trajno pojeo mrak redukcija struje<br />
što smo ih imali tamo negdje 1982. godine.<br />
ALEKSANDAR DRAGAŠ<br />
Mojih 5 najboljih<br />
pjesama o Zagrebu<br />
1. Ar<strong>se</strong>n Dedić - Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo tajno<br />
Ar<strong>se</strong>n je “Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo tajno” napisao iz pozicije<br />
Šibenčanina koji je tijekom života postao Zagrepčanin, ali<br />
u toj njegovoj pjesmi iščitavam i moj odnos prema mom<br />
rodnom gradu. Zapravo, Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo, a ponekad i<br />
mrzimo tajno jer koliko god obožavao Zagreb, toliko u<br />
njemu ima i osobina koje teško podnosim. Kad slušam tu<br />
divnu šansonu, čini mi <strong>se</strong> da i <strong>se</strong>be pronalazim u stihovima<br />
“On drukčije voli neke druge/Veže ga mnogo starih veza/<br />
Pa mora ljubav za me kriti/A nisam ni ja bez obaveza”.<br />
2. Drago Diklić - Zagreb je najljepši grad<br />
Mnogo je pjesama o Zagrebu u kojima pjeavči i autori slave<br />
Zagreb u kojem su rođeni ili u koji su <strong>se</strong> u<strong>se</strong>lili, kao klinac i<br />
Drago Diklić, inače rođen u Sinju. No, Fiko je ovu pjesmu na<br />
stihove Ivice Krajača, rođenog u Beogradu, otpjevao onako<br />
kako bi svaki purger to napisao i otpjevao, kad bi znao i umio.<br />
Krasna pjesma o jednom Zagrebu kakvog više nema, o čemu<br />
je po<strong>se</strong>bno inspirativno slušati Fika kako o tome priča na<br />
svojim koncertima. Usput, purger <strong>se</strong> za mene postaje<br />
životom i djelom, a ne tek pukim rođenjem u Zagrebu.<br />
3. Ivo Robić - Golubovi<br />
Niz je pjesama koje bi mogle biti proglašene “himnom”<br />
Zagrebu, uključivši i “Zagreb, Zagreb” Zdenke Vučković<br />
koja je igrom slučaja išla u razred s mojom majnkom,<br />
“Serbus Zagreb” Tonija Leskovara, “Moj Zagreb, tak imam<br />
te rad” Ivice Šerfezija, no ovom prigodom biram Ivu Robića<br />
(rođenog u Garešnici) koji je “Golubove” na stihove Drage<br />
Britvića (rođenog u Pitomači) otpjevao kao besmrtnu,<br />
<strong>se</strong>ntimentalnu i melankoličnu odu Zagrebu kroz jedan od<br />
njegovih simbola.<br />
4. Azra - 041 (Zagreb izranja iz sna)<br />
S vrlo malo stihova i u vrlo kratkoj pjesmi “041 (Zagreb<br />
izranja iz sna)” Johnny je uspio uhvatiti sliku Zagreba koja<br />
je tako prokleo poznata bilo kome tko je barem jednom<br />
proboravio noć na ulicama Zagreba pa čekao prvi jutarnji<br />
tramvaj da <strong>se</strong> zgažen, mamuran i sjeban vrati doma.<br />
Najbolje je što <strong>se</strong> na “Sunčanoj strani ulice”, dvostrukom<br />
albumu Azre usustavljenom i poput freske Zagreba s<br />
početka 80-ih, na “041” odmah nadovezuje “Užas je moja<br />
furka”, još jedna tako prokleto zagrebačka pjesma. Zagreb<br />
je ponekad i užas, ali ne mogu ga ne voljeti.<br />
5. Pips, Chips & Videoclips - Dinamo ja volim<br />
Sam bog zna koliko sam noći u životu lud od cuge urlao<br />
“Dinamo ja volim”, jednom zgodom i polugol u Puli u četiri<br />
ujutro, a za koju sam, što <strong>se</strong> prve objave tiče, i osobno<br />
vezan. Zagreb nije samo Dinamo, ali Zagreb je i Dinamo, a<br />
u ovoj, jednoj od najboljih navijačkih pjesama na svijetu,<br />
sazdanoj na temelju “You’ll Never Walk Alone” koja je od<br />
Elvisa Presleyja preko Gerry & The Pacemakersa i FC<br />
Liverpoola stigla i do Pipsa i Dinama, kulja takva energija<br />
da <strong>se</strong> mora tresti stadion. Tko je bio na Šalati prošle<br />
godine na nevjerojatnom koncertu Pipsa, zna o čemu<br />
govorim.<br />
33