12.07.2023 Views

Zagrebe, vraćam se, tebi

Najljepše pjesme o gradu: kratka povijest

Najljepše pjesme o gradu: kratka povijest

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

“Born In The U.S.A.” Brucea Springsteena. Valja istaknuti i da Zagreb<br />

nije bio “otok” pa su u tom zagrebačkom novom valu zbog<br />

klubova i Jugotona kao najveće jugoslavenske diskografske kuće<br />

veliku ulogu igrali slovenski bendovi poput Pankrta i Lačnog<br />

Franza, a prije njih Buldožera i poslije njih Laibacha, pa beogradski,<br />

poput Idola, Šarla akrobate, Električnog orgazma, kasnije i<br />

Ekatarine Velike, Partibrejkersa, Discipline kičme i drugih te Pekinška<br />

patka i Laboratorija zvuka iz Novog Sada, Paraf i Termiti iz<br />

Rijeke, kasnije i Cacadou Look i Xenia pa “novi primitivizam” iz<br />

Sarajeva s kojim su nadošli Zabranjeno pušenje i Plavi orkestar,<br />

ali to je već neka druga priča.<br />

Neki smatraju i da je novi val u Zagrebu i drugim gradovima<br />

bivše Jugoslavije “eksplodirao” nakon smrti Tita, i to djelomice<br />

stoji, ali samo djelomice. Naime, singl “Lublana je bulana” Pankrta<br />

izlazi 1978., a godinu poslije i nastupni singlovi Prljavaca,<br />

Azre i drugih bendova. Iz razgovora koje sam vodio sa sudionicima<br />

novog vala, a i iz nekog vlastitog promišljanja, rekao bih da<br />

je dobar dio razloga za pojavu novog vala bio podražaj koji je došao<br />

s britanske i američke punk i new wave scene, potreba da <strong>se</strong><br />

kroz pjesme progovori o neuralgijama društva u kojem smo živjeli,<br />

ali i želja da <strong>se</strong> smrtno dosadne gradove kakvi su kasnih 70-<br />

ih bili i Zagreb i Ljubljana i Rijeka pa i Beograd, pretvori u uzbudljiva<br />

mjesta za život.<br />

Odatle i u nizu pjesama zagrebačkih novovalnih bendova<br />

s kraja 70-ih i iz ranih 80-ih dualni odnos prema<br />

Zagrebu. S jedne strane ljubav prema Zagrebu, a<br />

s druge strane pokušaj da <strong>se</strong> dokine dosada, pa čak i<br />

prezir prema nekim aspektima tadašnjeg života u Zagrebu. Glavni<br />

pokretač bio je dosada, a kako je ubrzo postalo jasno da Zagreb<br />

opet tone u mrak, tako je u samo godinu-dvije došlo i do zaokreta,<br />

pa je Film kroz stihove Jure Stublića od poziva na ples u “Zamisli”<br />

prošao puni krug do konstatacije da je “Zagreb hladan grad”.<br />

Od “Sunčane strane ulice” Azre do “Zone sumraka” Filma prošla<br />

je samo godina dana, kao i od “Vrijeme je na našoj strani” Parnog<br />

valjka do “Ravno do dna” Azre. Ve<strong>se</strong>li ska ritam i pop-punk melodije<br />

“Crno-bijelog svijeta” Prljavaca ubrzo su zamijenjeni tamnijim<br />

tonovima i sporijim ritmovima.<br />

”Vjerovali smo u neku bolju budućnost, a bilo je i više velikih<br />

gradova s mrežom omladinskih klubova u kojima su bendovi<br />

mogli prvo preboljeti dječje bolesti, pa doći u pubertet, pa<br />

tek onda objaviti ploču koja <strong>se</strong> mogla prodati od de<strong>se</strong>t do sto tisuća<br />

primjeraka, i onda odsvirati stotinjak koncerata godišnje.<br />

Ekonomija je bila drukčija, ploče su bile jeftinije, ponuda bendova<br />

s jedne i klubova s druge strane bila je veća i izdašnija” zapisao<br />

sam u knjizi “Zagreb - modernost i grad”, pokušavajući detektirati<br />

zašto je novi val uspio u Zagrebu, Hrvatskoj i Jugoslaviji.<br />

“Htjeli smo promjene, htjeli smo kapitalizam i potrošačko<br />

društvo. Sve to je promijenilo kulturu, i to najviše pop-kulturu,<br />

jer ona ne ovisi o državnom budžetu, nego sama o <strong>se</strong>bi”, ali valja<br />

istaknuti kako su klubovi, poput Kulušića, Lapidarija ili Jabuke,<br />

kao i koncerti u Studentskom centru, postojali i opstajali i zbog<br />

dotacija grada i države, što <strong>se</strong> u suvremenom hrvatskom kapitalizmu<br />

prečesto zaboravlja. Ili, kako je netko rekao, “novi val nije<br />

nastao zbog okupljanja ispred Zvečke, Kavkaza i Blata, nego zbog<br />

svirki u dotiranom Studentskom centru”.<br />

No već 1982. godine Jura Stublić je na ploči “Zona sumraka”<br />

pjevao pjesmu “Zagreb je hladan grad”, a 1983. na ploči “Sva čuda<br />

svijeta” i pjesmu “Kad budu gorjeli gradovi”. Svršetak novog vala,<br />

ali i početak krvavog rata u tim <strong>se</strong> pjesmama mogao nazrijeti<br />

pa gotovo i opipati. Sredinom 80-ih, nakon “Trećeg svijeta” i “Bolera”<br />

Haustora, novi val je izdahnuo i do kraja te dekade malo je<br />

toga zanimljivog bilo objavljeno, naročito od zagrebačkih novovalnih<br />

bendova, koje kao da je trajno pojeo mrak redukcija struje<br />

što smo ih imali tamo negdje 1982. godine.<br />

ALEKSANDAR DRAGAŠ<br />

Mojih 5 najboljih<br />

pjesama o Zagrebu<br />

1. Ar<strong>se</strong>n Dedić - Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo tajno<br />

Ar<strong>se</strong>n je “Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo tajno” napisao iz pozicije<br />

Šibenčanina koji je tijekom života postao Zagrepčanin, ali<br />

u toj njegovoj pjesmi iščitavam i moj odnos prema mom<br />

rodnom gradu. Zapravo, Zagreb i ja <strong>se</strong> volimo, a ponekad i<br />

mrzimo tajno jer koliko god obožavao Zagreb, toliko u<br />

njemu ima i osobina koje teško podnosim. Kad slušam tu<br />

divnu šansonu, čini mi <strong>se</strong> da i <strong>se</strong>be pronalazim u stihovima<br />

“On drukčije voli neke druge/Veže ga mnogo starih veza/<br />

Pa mora ljubav za me kriti/A nisam ni ja bez obaveza”.<br />

2. Drago Diklić - Zagreb je najljepši grad<br />

Mnogo je pjesama o Zagrebu u kojima pjeavči i autori slave<br />

Zagreb u kojem su rođeni ili u koji su <strong>se</strong> u<strong>se</strong>lili, kao klinac i<br />

Drago Diklić, inače rođen u Sinju. No, Fiko je ovu pjesmu na<br />

stihove Ivice Krajača, rođenog u Beogradu, otpjevao onako<br />

kako bi svaki purger to napisao i otpjevao, kad bi znao i umio.<br />

Krasna pjesma o jednom Zagrebu kakvog više nema, o čemu<br />

je po<strong>se</strong>bno inspirativno slušati Fika kako o tome priča na<br />

svojim koncertima. Usput, purger <strong>se</strong> za mene postaje<br />

životom i djelom, a ne tek pukim rođenjem u Zagrebu.<br />

3. Ivo Robić - Golubovi<br />

Niz je pjesama koje bi mogle biti proglašene “himnom”<br />

Zagrebu, uključivši i “Zagreb, Zagreb” Zdenke Vučković<br />

koja je igrom slučaja išla u razred s mojom majnkom,<br />

“Serbus Zagreb” Tonija Leskovara, “Moj Zagreb, tak imam<br />

te rad” Ivice Šerfezija, no ovom prigodom biram Ivu Robića<br />

(rođenog u Garešnici) koji je “Golubove” na stihove Drage<br />

Britvića (rođenog u Pitomači) otpjevao kao besmrtnu,<br />

<strong>se</strong>ntimentalnu i melankoličnu odu Zagrebu kroz jedan od<br />

njegovih simbola.<br />

4. Azra - 041 (Zagreb izranja iz sna)<br />

S vrlo malo stihova i u vrlo kratkoj pjesmi “041 (Zagreb<br />

izranja iz sna)” Johnny je uspio uhvatiti sliku Zagreba koja<br />

je tako prokleo poznata bilo kome tko je barem jednom<br />

proboravio noć na ulicama Zagreba pa čekao prvi jutarnji<br />

tramvaj da <strong>se</strong> zgažen, mamuran i sjeban vrati doma.<br />

Najbolje je što <strong>se</strong> na “Sunčanoj strani ulice”, dvostrukom<br />

albumu Azre usustavljenom i poput freske Zagreba s<br />

početka 80-ih, na “041” odmah nadovezuje “Užas je moja<br />

furka”, još jedna tako prokleto zagrebačka pjesma. Zagreb<br />

je ponekad i užas, ali ne mogu ga ne voljeti.<br />

5. Pips, Chips & Videoclips - Dinamo ja volim<br />

Sam bog zna koliko sam noći u životu lud od cuge urlao<br />

“Dinamo ja volim”, jednom zgodom i polugol u Puli u četiri<br />

ujutro, a za koju sam, što <strong>se</strong> prve objave tiče, i osobno<br />

vezan. Zagreb nije samo Dinamo, ali Zagreb je i Dinamo, a<br />

u ovoj, jednoj od najboljih navijačkih pjesama na svijetu,<br />

sazdanoj na temelju “You’ll Never Walk Alone” koja je od<br />

Elvisa Presleyja preko Gerry & The Pacemakersa i FC<br />

Liverpoola stigla i do Pipsa i Dinama, kulja takva energija<br />

da <strong>se</strong> mora tresti stadion. Tko je bio na Šalati prošle<br />

godine na nevjerojatnom koncertu Pipsa, zna o čemu<br />

govorim.<br />

33

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!