Projekt Kuæa tartufa

ISSN 1846-7776 

Svibanj 2009. 

Broj 5 Godina II. 

Besplatni primjerak 

Sustav bežiène 

internet zone 

Sport: 

Rukometna groznica 

Pod ladonjom: 

Klaudio Marinac 

Posjet iseljenicima 

Buzeštine u 

Argentini i Èileu 

Projekt: Kuæa tartufa

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA 

4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........ 

6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone 

7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja 

8 MJESNI ODBOR: Krušvari 

9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio) 

10 GOSPODARSTVO: Automatic servis 

12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ............... 

13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac 

16 USKRS: Blagdan koji slavi život 

17 ZDRAVA HRANA: Jaje 

18 FOTO VIJESTI 

20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine 

22 FOTO VIJESTI 

23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................ 

........... 

26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga .... 

28 TURISTIÈKE STRANICE: Kuæa tartufa 

30 KULTURA: Knjižnica 

32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž 

34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu 

35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine 

36 SPORT: Rukometna èarolija ......................................... 

38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje» 

39 SPORTSKE VIJESTI 

40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu 

41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku 

42 OBRAZOVANJE: Projekt »Dinosauri« ............................. 

44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe 

45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva 

46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ........................... 

48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije 

49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza 

50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac 

51 LEGENDA: Sovinjski drveni top ..................................... 

52 VJENÈANI 

53 ROÐENI 

54 INFO 

SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A 

IMPRESSUM: 

Buzetski list, 

revijalno-informativni magazin, 

godina II., 

Broj 5, 

Svibanj 2009. 

Izlazi 3 puta godišnje 

IZDAVAÈ: 

Grad Buzet, 

II. Istarske brigade 11, Buzet 

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego 

GLAVNI UREDNIK: 

Ana Pisak 

POMOÆNIK UREDNIKA: 

Siniša Žuliæ 

SURADNICI: 

Nenad Šæulac, Ana Perniæ, 

Nada Prodan Mrakoviæ, 

Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ, 

Marija Èrnac, Elvis Èerneka, 

Kristina Greblo, Saša Arsiæ, 

Mia Žudiæ, Dejan Hren, 

Danilo Cerovac, Nikolina Gržiniæ 

Darko Matkoviæ, Foto Festival 

GRAFIÈKA UREDNICA: 

Sanja Vivoda Benac 

TISAK: 

Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb 

NAKLADA: 2.750 primjeraka 

KONTAKT: 

Grad Buzet 

(Za Buzetski list) 

II. istarske brigade 11, 52420 Buzet 

e-mail: buzetski-list@net.hr 

ISSN 1846-7776 

NASLOVNICA: 

Rijeèica u Mlinima 

(Snimio: Darko Matkoviæ) 

3 

Buzetski list

PROJEKTI 

Komunalna infrastruktura u ovoj godini 

Nova rasvjeta, ureðenje ulica, 

popravak cesta… 

U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora, 

popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište 

Piše:Nenad ŠÆULAC 

Svakog proljeæa Grad 

Buzet nastavlja s radovima na 

poboljšanju i širenju mreže 

komunalne infrastrukture. 

Sredstvima iz proraèuna 

Grada za 2009. godinu, 

Upravni odjel za gospodarenje 

prostorom predvidio je radove 

na gradnji, održavanju i 

rekonstrukciji javne rasvjete, 

gradnji i ureðenju gradskih 

ulica, izgradnji ureðaja za 

odvodnju i proèišæavanje 

otpadnih voda, gradnji i 

održavanju javnih površina i 

èišæenju zelenih površina, 

gradnji vodovodnih ogranaka, 

obilježavanju naselja, 

održavanju groblja, te 

održavanju, sanaciji i 

rekonstrukciji nerazvrstanih 

cesta. 

Javna rasvjeta 

Zbog velike površine i 

raštrkanih naselja, Buzet ima 

vrlo široku i zahtjevnu mrežu 

javne rasvjete koja se svake 

godine dodatno širi i 

nadograðuje. U 2009. godini 

Grad planira u javnu rasvjetu 

investirati ukupno 700 tisuæa 

kuna. 

S obzirom da se sljedeæih 

godina može oèekivati dodatni 

rast cijene elektriène energije, 

pokrenut je projekt ispitivanja i 

U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA 

ugradnje štedne javne 

rasvjete. Uz to, Grad je 

pristupio Energetskoj povelji, 

projektu kojim se ispituje 

štednja u korištenju energije 

na podruèju cijele Hrvatske. 

Nadalje, ugovoreni su 

radovi na rekonstrukciji javne 

rasvjete i zamjeni dotrajalih 

rasvjetnih tijela na èak 19 

lokacija: Valice, Sovinjska 

Brda, Srgobani, Penièiæi, 

Krušvari, Kosoriga, Kapetani, 

Gornja i Donja Nugla, Èiritež i 

Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice, 

Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji, 

Cunjci i Sušiæi, Rumeni, 

Sovinjsko Polje, Kajini, te 

rekonstrukcije ormara javne 

rasvjete na trafostanicama 

Stari Grad, Naselje Gorièica i 

Roè. Uz to, planirana je 

gradnja i rekonstrukcija javne 

rasvjete u Buzetu, na 

parkiralištu izmeðu sportske 

dvorane i osnovne škole, u 

Ulici II. istarske brigade i Trgu 

Fontana. Svi predviðeni radovi 

trebali bi biti dovršeni do 

sredine travnja 2009. godine. 

Gradske ulice 

Buzet se stalno širi, grade 

se nove kuæe i nastaju nove 

ulice u kojima treba asfaltirati 

kolnik, urediti odvodnju 

oborinskih voda ili postaviti 

prometnu signalizaciju. Tako 

æe ove godine biti izgraðen još 

jedan odvojak u naselju 

Franeèiæi, kolokvijalno nazvan 

odvojak Grabar - Nežiæ. Za 

predviðene radove, 

ukljuèujuæi i zemljane, 

provedeno je javno 

nadmetanje i odabran 

najpovoljniji ponuditelj koji bi 

taj posao trebao završiti do 

sredine travnja 2009. godine 

po ugovorenoj cijeni od 

približno 353.000 kuna. 

Zatim, u planu je ureðenje 

parkirališta iza zgrade Doma 

zdravlja u Buzetu, a uz to 

predviða se sanacija 

ošteæenja na kolniku u Ulici 

Augustina Vivode. Iako je taj 

kolnik veæ dotrajao i jako je 

ošteæen, u ovom trenutku je 

moguæa samo sanacija dijela 

ulice koji se spaja na glavnu 

cestu prema Trgu Fontana. 

Potpuna rekonstrukcija i 

ureðenje moraju prièekati 

rasplet situacije s bivšim 

Buzetski list 4

ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA 

poslovnim prostorom 

„Autotransa“, kada æe se moæi 

planirati nova prometna 

regulacija i u skladu s njom 

rekonstruirati cijeli kolnik u 

ulici. 

Ureðenje domova 

Društveni domovi su 

središte društvenog života u 

ruralnim naseljima i sjedišta 

mjesnih odbora. Mnogi su, 

nažalost, u lošem stanju i 

nužno ih je rekonstruirati i 

urediti. Postupno se ureðuju 

prostorije svih društvenih 

domova. Tako su prošle godine 

izvršeni svi planirani zahvati 

na prostorijama mjesnih 

domova. Ove æe godine Grad 

uložiti ukupno 700.000 kuna 

u ureðenje prostorija 

društvenih domova. 

U planu su: sanacija krovišta i 

fasade doma u Sv. Martinu (do 

sredine ožujka 2009. godine), 

nastavak ureðenja prostorija 

MO Sovinjak, dovršetak 

unutrašnjeg ureðenja prostora 

MO Vrh te prostora MO Buzet - 

Stari Grad, izgradnja 

sanitarnog èvora doma u 

Prodanima, ureðenje 

društvene prostorije u 

prizemlju doma u Sv. Donatu, 

ureðenje unutrašnjosti doma 

u Sv. Ivanu, sanacija krovišta 

doma u Mlinima, dovršetak 

izgradnje doma u Sv. Duhu, te 

drugi zahvati. 

iznjedrila mnoštvo novih 

sportskih klubova. U tu svrhu, 

IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU 

uleknuæa i drugih ošteæenja na 

nerazvrstanim cestama na 

cijelom buzetskom podruèju, 

ukupne površine 1.400 

èetvornih metara. 

SANACIJA KROVA 

DRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA 

Roèanima boæalište 

Iznimno razvijena kultura 

amaterskog sporta na 

Buzeštini, proteklih je godina 

5 

Buzetski list

PROJEKTI 

Sustav bežiène Internet zone 

Besplatni Internet za Buzeæane! 

Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena 

pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini 

Piše:Nenad ŠÆULAC 

Ono što mnogi korisnici 

Interneta u Hrvatskoj tek 

sanjaju, u Buzetu je od 

ožujka stvarnost: besplatan 

pristup mreži! 

Sustav bežiène Internet 

zone (wirelessa) u Buzetu, 

projekt je koji je nastao u želji 

da se svim graðanima i 

posjetiteljima omoguæi 

jednostavno, besplatno i 

mobilno korištenje Interneta. 

Napretkom tehnologije i 

padom cijena, kako bežiène 

opreme tako i prenosivih 

raèunala, bilo je nužno 

ponuditi moguænost 

bežiènog umrežavanja, a sve 

u cilju poveæanja kvalitete 

života i poboljšanja životnog 

standarda u ovom kraju. 

Buzetu i njegovim graðanima. 

Izgradnja sustava 

bežiène Internet zone 

zamišljena je na cijelom 

gradskom podruèju, a nakon 

dovršetka pokrivat æe svako 

naseljeno mjesto na 

Buzeštini. Radovi su poèeli u 

veljaèi 2009. godine 

postavljanjem 10 odašiljaèa 

na prostoru koji obuhvaæa 

središte Buzeta, i to od 

sata dnevno. Sustav je 

prilagoðen korisniku tako da 

se njegov bežièni ureðaj 

automatski prilagoðava za 

rad na mreži, bez unošenja 

posebne šifre ili lozinke. 

Nakon prijave korisnika 

otvara se izlaz na Internet. Pri 

izgradnji, Grad se naroèito 

vodio naèelom slobodnog 

pristupa, a nema ni 

vremenskog ogranièenja. 

raspoloživim sredstvima, 

projektirati dinamika i daljnje 

prostorno širenje. Važno je 

naglasiti da je ovo tek 

uspješan poèetak velikog 

komunikacijskog projekta, 

jer posla (ispitivanja, 

doraðivanja i dograðivanja 

mreže) ima još. Bežièna 

mreža gradi se na optièkoj 

vidljivosti odašiljaèa, a kako 

je podruèje koje pokriva 

Stop velikim raèunima 

Ideja je iskoristiti 

pristupaènu bežiènu 

tehnologiju kako bi razvili 

lokalnu bežiènu mrežnu 

infrastrukturu u Buzetu koja 

radi u nelicencirajuæem 

frekventnom podruèju. 

Pokrenuta bežièna 

tehnologija tvori prvu 

telekomunikacijsku 

infrastrukturu koja ne samo 

da je besplatna za sve 

korisnike, veæ ima gotovo 

neogranièene moguænosti i 

jednostavna je za uporabu. 

Gradska mreža je zajednièki 

distribuirani sustav neovisan 

o lokalnim davateljima 

Internet usluga, kojima se 

inaèe plaæaju ogromni 

mjeseèni raèuni za pristup 

mreži, k tome još i s malim 

brzinama. To je samostalna 

mreža koja pripada Gradu 

GRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU 

Sportske ulice do Trga 

Fontana, ukljuèujuæi i najveæi 

dio starog grada Buzeta. 

Prijava bez lozinke 

Poèetkom ožujka u 

središtu grada poèela je tako 

s radom bežièna raèunalna 

mreža kao besplatni Internet 

sustav koji je u funkciji 24 

Jedina ogranièenja su 

sigurnosne prirode, što znaèi 

da sustav ima moguænost 

filtriranja neprikladnih i 

uvredljivih sadržaja, 

antivirusnu zaštitu, te 

ogranièenje velièine 

datoteka (P2P usluge). 

Nakon ove prve, testne 

faze, analizirat æe se uèinci 

mreže te prema tome, i 

Buzet zemljopisno zahtjevno, 

dodatni izazov u buduænosti 

biti æe razvoj kvalitetne 

unutarnje komunikacijske 

mreže, s mnoštvom dodatnih 

servisa, u èijoj æe kreaciji 

zajednièki sudjelovati Grad i 

njegovi graðani svojim 

prijedlozima i inicijativama. 

Buzetski list 6

SUBVENCIJE 

Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještaja 

i prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola 

Grad olakšao troškove 

školovanja 

Najviše uèenika putuje u Pazin, 

i to vlakom, a najmanje u Poreè 

Piše: Ana PISAK 

Ulaganje u znanje najveæa 

je investicija. Zbog toga je 

Grad Buzet donio Odluku o 

subvencioniranju troškova 

prijevoza redovitih uèenika 

treæih i èetvrtih razreda 

srednjih škola. Pravo na tu 

novèanu pomoæ imaju uèenici 

treæih i èetvrtih razreda èije se 

škole nalaze izvan podruèja 

Grada Buzeta, a koji nisu 

smješteni u uèenièkom domu 

te koriste mjeseènu pokaznu 

kartu za odgovarajuæe relacije 

ili uèenici polaznici Srednje 

škole u Buzetu èija je 

STUDENTI STIPENDISTI 

udaljenost od mjesta 

prebivališta do škole veæa od 

pet kilometara. 

Polovica putne karte 

Tako uèenici koji putuju, a 

nisu smješteni u domu, 

ostvaruju pravo na mjeseènu 

pomoæ od 414 kuna za srednje 

škole u Rijeci, 153 kune za 

srednje škole u Pazinu, 329 

kuna za srednje škole u Puli, a 

najviše, toènije 462 kune za 

srednje škole u Bujama i 

Poreèu. Radi se o subvenciji 

koja pokriva 50 posto iznosa 

mjeseène putne karte. 

Zanimljivo je da najviše 

srednjoškolaca putuje u Pazin, 

i to vlakom, dok u Poreè, zbog 

loših prijevoznih linija, ne 

putuje niti jedan uèenik treæih i 

èetvrtih razreda srednjih škola. 

Uèenicima treæih i èetvrtih 

razreda Srednje škole Buzet 

kojima je mjesto prebivališta 

do škole udaljeno više od 5 

kilometara subvencioniraju se 

troškovi prijevoza u visini od 

0,33 kune po prijeðenom 

kilometru. 

Za hranu i smještaj 315 kuna 

Grad je takoðer donio i 

Odluku o subvencioniranju 

troškova smještaja i prehrane 

uèenika treæih i èetvrtih 

razreda srednjih škola u 

uèenièkim domovima. Kriterij 

je da roditelji uèenika imaju 

sklopljen ugovor s uèenièkim 

domom ili pak s vlasnikom 

iznajmljenog stana. Svi oni koji 

ispunjavaju ove uvjete, 

ostvaruju pravo na mjeseènu 

subvenciju u iznosu od 315 

kuna, što je 50 posto ukupne 

cijene troškova smještaja i 

prehrane u uèenièkom domu. 

Stipendije za ðake i studente 

Gradonaèelnik Buzeta 

Valter Flego i ove je godine 

potpisao nove ugovore, njih 35, 

o stipendiranju studenata. 

Uzmemo li u obzir buduæe 

intelektualce koji su ostvarili 

pravo na stipendiju po starom 

pravilniku te one koji su 

udovoljili strogim uvjetima 

novog pravilnika dobit æemo 

brojku da u akademskoj godini 

2008./2009. Grad stipendira 

ukupno 85 studenata. Potpore 

za stipendiste, prema starom 

pravilniku, iznose 400 kuna 

mjeseèno, prema novom 700, 

a za šest studenata koji su se 

odluèili za deficitarna 

zanimanja ona iznosi tisuæu 

kuna. Ove je godine najveæi 

interes vladao za studij 

strojarstva, graðevine i 

ekonomije. Stipendiju dobiva i 

50 srednjoškolaca. Najviše, 

500 kuna, iznosi stipendija 

onih srednjoškolaca koji se 

školuju izvan grada, dok 

stipendija za uèenike, 

polaznike Srednje škole u 

Buzetu, iznosi 250 kuna. 

Korisnici novèane pomoæi koji 

su ugovor potpisali po starom 

pravilniku dobivaju 300 kuna 

mjeseèno. 

7 

Buzetski list

Krušvari 

Na prvom mjestu ceste i vodovod 

U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju 

pridaju održavanju poljskih putova 

Ana PISAK 

Mjesni odbor Krušvari 

obuhvaæa 12 sela i zaseoka. 

Na tom podruèju stanuje 

tristotinjak ljudi. Rijeè je o 

prostoru koji se stalno razvija i 

ureðuje, a radove koji æe 

obilježiti 2009. godinu otkrio 

nam je predsjednik MO 

Krušvari Miljenko Prodan. 

Sanacija ceste 

Kao najveæi projekt, èija je 

realizacija trenutaèno u tijeku, 

Miljenko Prodan je istaknuo 

sanaciju nerazvrstane 

lokalne ceste Pašutiæi – Kotli, 

dužine 1.700 metara. – Put 

je od velike važnosti za 

lokalno stanovništvo jer spaja 

MO Krušvari s MO Roè. 

Interesantan je za turiste jer 

se nalazi ispod ruralnog sela 

Kotli, koje krasi stara 

vodenica, istarska 

arhitektura i netaknuta 

priroda, a u blizini se nalazi i 

nadaleko poznati 

srednjovjekovni gradiæ Hum. 

Isto tako, staza je zanimljiva i 

poljoprivrednicima jer okolna 

Buzetski list 8 

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE 

podruèja obiluju zemljom 

visoke kvalitete pa je seljaci 

èesto i vrlo rado koriste kako 

bi stigli do svojih dragocjenih 

parcela, pojašnjava Miljenko 

Prodan. Sanacija ceste sastoji 

se od dvije faze. 

Prva faza 

ukljuèuje 

izgradnju odvoda 

i propusta kroz 

èitavu dionicu, 

dok druga faza 

obuhvaæa radove 

nasipanja staze 

šljunkom te 

njegovo valjanje. 

MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI 

Kraj druge faze predviða se 

krajem mjeseca travnja. 

Financijska vrijednost 

projekta iznosi 250.000 kuna. 

Investitor je Grad Buzet, a 

izvoðaè radova Ceste Pula. U 

skoroj buduænosti predviða se 

i asfaltiranje staze. 

Kutak za velike i male 

Bitan projekt u 2009. 

godini NOVI za DOM stanovnike U ŠTRPEDU tog 

mjesnog odbora je i izgradnja 

djeèjeg igrališta u Krušvarima, 

koje æe se sastajati od 

nogometnog i košarkaškog 

terena, sa strane æe biti 

postavljenje klupice, ljuljaèke 

te ostale sprave za djecu. 

SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA 

Financijska sredstva u visini 

od 85.000 kuna veæ su 

odobrena. Meðutim, 

realizaciju koèe problemi 

vezani uz zemljište na kojem 

bi se ono trebalo izgraditi. 

Ureðenje doma 

U Krušvarima je u planu 

izgradnja nogostupa, zelenog 

otoka te pripreme terena za 

postavljanje javne rasvjete. – 

U narednom periodu 

adaptirati æemo južnu stranu 

fasade društvenog doma jer 

dolazi do prokišnjavanja. Ta je 

zgrada posljednjih godina 

doživjela cijeli niz promjena. 

Krov je u potpunosti saniran, s 

unutarnje strane zgrade 

postavljena je lamperija, 

promijenjena je elektrièna 

instalacija. U prizemlju zgrade 

planira se napraviti prostor, 

površine 30 èetvornih metara, 

za potrebe MO, koji æe koristiti 

i mladi i stari nakon što ga se 

upotpuni NENAD RATOŠA stolnim nogometom 

i pikadom. Takoðer, razmišlja 

se o izgradnji sanitarnog 

èvora u prizemlju doma, 

kazao je Miljenko Prodan. Na 

podruèju cijelog 

MO popraviti æe 

se ošteæeni 

d i j e l o v i 

nerazvrstanih 

putova. Asfaltirat 

æe se cesta 

Racari – 

Dubrovica, 

dužine 700-injak 

metara dok je 

prioritet spajanje 

sela Èabranija 

na vodovodnu 

mrežu. Po veæim 

s e l i m a 

postavljene su 

oglasne ploèe radi boljeg i 

pravovremenog informiranja 

mještana. 

Trasa za enduro vožnju 

Mještani tog MO, pored rada u 

nekim od buzetskih tvrtki ili 

obrta, bave se i 

poljoprivredom. U posljednje 

vrijeme na tom dijelu 

Buzeštine masovno nièu novi 

maslinici, a žitelji posebnu 

pažnju pridaju održavanju 

poljskih putova. Tako æe 

„Vodoprivredi“ uputiti 

prijedlog da se oèisti korito 

rijeke Mirne kod sela Benèiæi. 

U cilju promocije enduro 

vožnje, ali i zaštiti prirode, 

mještanima je želja trasirati 

pravce za enduro vozaèe kako 

bi se što manje kretali po 

privatnim posjedima.

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET 

Graðevinska djelatnost – prvi dio 

Predstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare 

Pripremila: Ana PISAK 

Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe 

oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima. 

Stoga je u cilju što uspješnijeg i 

organiziranog rješavanja njihovih problema 

1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja 

obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno 

raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva 

brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini 

recesije doprinijelo njihovoj promociji, 

uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u 

svakom broju revijalno-informativnog 

magazina predstavi jednu sekciju Udruženja 

obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju 

pripala je obrtnicima koji èine djelatnost 

graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67. 

Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju 

donosimo prvi dio popisa 

te vrste obrtnika. Drugi 

dio biti æe predstavljen u 

iduæem broju. 

Predsjednik sekcije: 

Damir Zorko 

mob. 098 259 512 

GRAÐEVINSKI RADOVI: 

Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT 

(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje 

krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973 

Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILE 

tel. 052 663 167 

Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja 

kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih 

dijelova) mob. 091 507 2428 

Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i 

visokogradnja) tel. 051 637-897 

Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA 

RADNJA (fasadni i štukaturni radovi) 

tel. 091 663- 1977 

Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS» 

(niskogradnja i visokogradnja) 

Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA 

I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528 

Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU 

(niskogradnja, visokogradnja i završni 

radovi) mob. 091 663 3155 

Pavletiæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U 

GRAÐEVINARSTVU «IRG» (niskogradnja, 

visokogradnja, pokrivanje krovnih 

konstrukcija) mob. 098 260 815 

Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI 

«PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459 

643 

Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD 

(niskogradnja i visokogradnja) 

tel. 052 662-578 

Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING 

GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467 

Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO 

«ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja) 

mob. 091 734 5734 

Šušanj Bogdan - GRAÐEVINSKI OBRT 

(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje 

krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039 

Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ» 

(niskogradnja, visokogradnja 

mob. 091 577 0655 

VODOINSTALATERSKI RADOVI 

Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE, 

ZIDARSKE I KERAMIÈARSKE RADOVE I 

INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099 

348 6573 

Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE 

INSTALACIJE «IVANÈIÆ» 

Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE 

INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG 

GRIJANJA «EUMAT» 

mob. 091 508 5413 

ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI 

Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS 

«LUKAS» mob. 098 328 112 

Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA 

RADNJA 

Gržiniæ Zoran – OBRT ZA IZVOÐENJE 

ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665 

105 

Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE 

RADOVE «BANE» 

Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA 

ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622 

Vivoda Elvis – OBRT ZA GRAÐEVINSKU 

MEHANIZACIJU, ELEKTROINSTALACIJU I 

AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET» 

mob. 091 166 4220 

KAMENO KLESARSKI RADOVI 

Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU 

KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311 

Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR» 

tel. 052 663-027 

Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI 

KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ» 

mob. 091 565 3994 

SOBOSLIKARSKI RADOVI 

Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA 

RADNJA tel. 052 662-493 

Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVE 

mob. 091 500 3632 

KERAMIÈARSKI RADOVI 

Èerneka Mario - OBRT ZA OBAVLJANJE 

KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI 

tel. 052 662 516 

Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA 

«FUGA» mob. 098 259 512 

LIMARSKI RADOVI 

Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr 

Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA 

ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske 

limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175 

Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I 

MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI 

OBRT» 

mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613 

9 

Buzetski list

Automatic servis d.o.o. 

Upornost i vrijedni radnici kljuè 

uspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci, 

Piše: Ana PISAK 

GOSPODARSTVO 

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjem 

Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan 

Godine 1996. supružnici 

Edvin i Silverija Prodan iz 

Buzeta pokreæu vlastiti, i u to 

vrijeme Hrvatskoj relativno 

nepoznat, biznis koji ih ubrzo 

uvodi meðu najistaknutije 

gospodarstvenike ne samo 

sjevera Istre, veæ i cijele države. 

Te su godine, naime, 

supružnici Prodan osnovali 

poduzeæe Automatic servis 

d.o.o., èija je današnja 

osnovna djelatnost prodaja 

usluga putem automata za 

tople i hladne napitke i snack 

proizvode, prodaja kave i svih 

prateæih sirovina za 

samouslužne automate, te 

prodaja samih automata, 

njihovih rezervnih dijelova te 

njihovo održavanje i 

servisiranje. 

- Nakon što sam dao otkaz 

u firmi za koju sam dotad radio 

krenuo sam, zajedno sa 

suprugom Silverijom, raditi u 

Trst obzirom da u Buzetu nije 

bilo moguænosti za 

preživljavanje. Supruga se 

zaposlila u poduzeæu èija je 

djelatnost distribucija 

samouslužnih automata. 

Nakon nekog vremena, 

vlasnik tog poduzeæa 

prepoznao je naš potencijal pa 

smo se i mi uz njegovu pomoæ 

upustili u taj biznis. Poèeli smo 

na Mažinjici, u stotinjak 

èetvornih metara velikom 

prostoru obiteljske kuæe. Prve 

godine zaposlili smo dvojicu 

radnika, a imali smo tek 

dvadeset i pet samouslužnih 

automata. Ubrzo smo se 

poèeli širiti i na rijeèko 

podruèje. Probijanje je na 

domaæem tržištu bilo relativno 

teško jer su automati bili 

nepoznanica. Zatim smo se 

poèeli predstavljati na raznim 

sajmovima i za razliku od tada, 

kada smo mi bili u potrazi za 

klijentima, sada oni traže nas, 

prisjeæa se prvih poèetka rada 

direktor Automatic servisa 

Edvin Prodan. 

Kako je Automatic servis u 

kratkom periodu postalo vrlo 

uspješno poduzeæe, 1999. 

godine djelatnost selite u 

nove poslovne prostore, 

površine dvije tisuæe èetvornih 

metara u Naselju Baraka, a 

gdje se sjedište tvrtke nalazi i 

danas. Što ste sve postigli u 

- Trenutno zapošljavamo 

103 radnika. Imamo 

poslovnice u Puli, Rijeci, 

Osijeku, Zagrebu i Splitu, a 

širenju djelatnosti smo 

pridonijeli osnivanjem 

Automatic servisa d.o.o. u 

Novom Sadu i Beogradu. 

Posjedujemo 2.500 

samouslužnih automata za 

tople - hladne napitke i snack 

proizvode te 300-injak 

aparata za kavu smještenih po 

hotelima duž cijelog Jadrana. 

Upravo ti aparati okosnica su 

našeg Ho.Re.Ca. programa 

kojeg smo poèeli razvijati 

poèetkom 2005. 

godine. Radi se o 

aparatima koji 

automatski 

poslužuju (self 

service) tople i 

hladne napitke pa 

su kao takvi 

pogodni za hotele, 

restorane, barove 

i catering usluge. 

Prednost naših 

OBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM 

RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATA 

Buzetski list 

10

Ho.Re.Ca. programa proizlazi 

iz jednostavnosti i brzine, a 

higijena je na daleko veæoj 

razini, te sve radi na principu 

automatizma. Zahvaljujuæi 

tome hotelijeri podižu razinu 

kvalitete usluge i ostvaruju 

uštedu na radnoj snazi. 

Takoðer, jedna od stvari s 

kojom se možemo pohvaliti je 

ta da smo poèetkom 2008. 

godine postali generalni 

zastupnici švicarskog 

proizvoðaèa aparata za 

espresso kavu – Jura. Radi se 

o svjetski renomiranom 

brandu visokokvalitetnih 

aparata za espresso kavu za 

urede i domaæinstva te za 

profesionalnu uporabu. U 

sjedištu Automatic servisa u 

Buzetu nudimo uslugu 

meðunarodnog otpremništva, 

carinskog terminala, usluge 

carinskog skladišta tipa «A» i 

vlastito carinsko skladište tipa 

«D». Suraðujemo s Bosnom i 

Hercegovinom, Srbijom, 

Makedonijom, Èeškom, 

Crnom Gorom, a imamo 

naznake da æemo se proširiti 

na podruèje Kosova i 

Rumunjske. Godišnje 

izlažemo samostalno na 

desetak domaæih i inozemnih 

sajmova. Od 2006. godine 

izdajemo vlastiti èasopis 

«Vending info» koji obraðuje 

sva podruèja naše djelatnosti, 

izlazi polugodišnje u 1.500 

primjeraka i distribuira se 

našim sadašnjim i buduæim 

poslovnim partnerima diljem 

Hrvatske. Èesto sudjelujemo u 

raznim humanitarnim 

akcijama te smo sponzori 

raznim sportskim 

manifestacijama, a izrazito mi 

je zadovoljstvo što smo 

prepoznati i prihvaæeni kao 

društveno korisni èimbenik 

buzetskog gospodarstva, kaže 

Edvin Prodan. 

Recesija i godina 

gospodarske krize lomi se i 

preko leða buzetskih 

gospodarstvenika. Kako se vi 

nosite s time? 

- Gospodarska kriza je 

prisutna kod svih, pa tako i u 

našem poduzeæu. Iako smo 

meðu najuspješnijim 

gospodarstvenicima Buzeta, 

problem neplaæanja i te kako 

nas pogaða. S negativnim 

aspektima gospodarske krize 

odluèili smo se boriti 

realizacijom novih programa 

odnosno maksimalnim 

širenjem naše djelatnosti. 

Tako trenutno radimo na 

programu «Lavazza - 

automatska distribucija». 

Rijeè je o malim prenosivim i 

praktiènim kuæanskim i 

uredskim aparatima za 

pripremu kvalitetne 

kave „Lavazza“. 

Aparati su cijenom 

dostupni širim 

masama, mogu se 

koristiti u 

domaæinstvima, 

uredima... pa èak i 

na pokretnim 

lokacijama poput 

autobusa ili broda. 

Koriste pastilje s 

raznim okusima 

kave i èaja i vrlo brzo 

su repoznati od 

strane krajnjeg korisnika. S 

druge strane, kako bi pružili 

brzu i kvalitetnu uslugu 

održavanja i servisiranja 

samouslužnih automata i 

aparata, krenuli smo i 

nedavno završili s 

preureðenjem i 

modernizacijom našeg servisa 

u sjedištu poduzeæa. Sada 

smo spremni za sve potrebne 

zahvate prilikom servisiranja i 

održavanja raznih modela 

automata i aparata. Radovi su 

trajali šest mjeseci, a 

investicija iznosi oko milijun 

kuna, otkriva financijska 

direktorica Automatic servisa 

Silverija Prodan. 

Koji su još noviteti 

poduzeæa? 

- Kreæemo u novi program 

vezan za distribuciju vode. 

Radi se o jedinstvenim 

aparatima za vodu koji su 

spojeni na vodovodnu mrežu i 

koji prilikom korištenja 

automatski filtriraju vodu. 

Aparati su idealni za korištenje 

u uredima, hotelima... 

Dovoljno je pritisnuti prekidaè 

da bi iz njega izašla 

profiltrirana voda ili pak 

gazirana, odnosno voda 

obogaæena s CO2. U planu je 

da program zaživi još 

poèetkom ljeta, otkriva nam 

sin Edvina i Silverije, Viliam 

Prodan, ujedno i vlasnik obrta 

za postavljanje automata «VIP» 

u Splitu, koji zapošljava pet 

radnika. 

Kakav je osjeæaj biti prvi 

po neèemu u Hrvatskoj? 

- Osjeæaj je jako lijep, 

ispunjava zadovoljstvom, ali i 

stalnom brigom. Kada smo 

pokretali ovaj biznis nisam ni 

pomišljao u uspjeh koji smo 

postigli. Za sve su zaslužni 

velika upornost, supruga 

Silverija i sin Viliam te naši 

vrijedni radnici i poslovni 

partneri. Zato mogu samo 

p o ž e l j e t i s v i m 

gospodarstvenicima i 

obrtnicima Buzeta da imaju 

ovakve radnike kakve 

zapošljava Automatic servis. 

Radnici su kljuè uspjeha, istièe 

Edvin Prodan. 

Plakete u vitrini 

obitelji Prodan 

Priznanje kojim se 

poduzetnik Edvin 

Prodan upisuje u 

Zlatnu knjigu 

najuspješnijih 

hrvatskih poduzetnika 

1999., 2000., 2001., 

2002. 

Zlatna medalja Prva 

hrvatska kuna, za 

najviše rezultate u 

poslovanju, uvršteno u 

1% najveæih poduzeæa 

za 2003., 2004., 2005. 

Zlatna plaketa 

Grada Buzeta 2003. 

11 Buzetski list

HUMANITARNA AKCIJA 

U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi 

David na putu oporavka 

Majka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi 

Ana PISAK 

Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi 

najbolje opisuju malog Davida Krušvara, 

kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima 

njegovog dolaska na svijet natjerala na 

veliku borbu za život. Jer, David se, nakon 

transplantacije jetre neposredno prije 

Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno 

oporavlja i malim koracima hita ka 

ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio 

na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da 

dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga 

pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata 

za spas malog Buzeæanina bila je 

transplantacija organa. No, za taj zahvat u 

Italiji trebala je velika svota novca koju 

mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla 

prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad 

Buzet kao koordinator te uz veliki trud 

Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ, 

pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi 

dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili 

dati novèanu pomoæ, David je dobio nova 

jetra. Krajem sijeènja mališana su u 

padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik 

ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “ 

David ima malene nogice i pravi malene 

korake“, prièa mama Damiana, koja nad 

svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od 

20. listopada prošle godine. 

Dodaje kako su je ovih proteklih 

mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni 

osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije 

mogla vjerovati da je nevolja jedne 

skromne buzetske obitelji doprla do srca 

baš svih njezinih sugraðana. 

- Duboko me ganula i oduševila njihova 

dobrota i želja da nam pomognu, kazala je 

djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od 

srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin 

pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa. 

Prva roðendanska svjeæica 

Sredinom veljaèe David je zajedno sa 

svojom majkom iz bolnice premješten u 

obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao 

na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u 

rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada 

æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka 

Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci 

ponovo biti zajedno. David je krajem travnja 

puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa 

mu ovom prilikom želimo puno lijepih 

životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i 

nadasve – zdravlja! 

PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM 

veliki borac mahao je svojim ruèicama kao 

da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji 

su iskazali humanost i pomogli mu da 

prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog 

djetinjstva. 

Presretna majka 

Podsjetimo: David je roðen 24. travnja 

2008. godine. Nedugo zatim 

dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao 

posljedica nedostatka enzima za 

razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje 

12 

Buzeta Valter 

Flego i Davidova 

teta Dubravka 

Èrnac Dujaniæ. POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE« 

Buzetsku su 

«delegaciju» 

doèekale bistre plave okice i presretna 

majka Damiana. 

Dug put za male nogice 

- David je dobro i oporavlja se. Oporavak 

æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od 

BOLNICA U PADOVI

Klaudio Marinac 

POD LADONJOM 

Zlatne ruke najstarijeg istarskog 

oštjera 

Nekad su se ljudi više 

družili i više odlazili u 

gostionice, iako su 

imali manje novaca za 

potrošiti i naša je 

zarada bila manja. No 

stalno su pjevali, i to u 

grupama, a danas u 

gostionici možete èuti 

kako pjeva samo po 

kojeg pripitog gosta, 

prisjeæa se poznati 

buzetski ugostitelj. 

Siniša ŽULIÆ 

KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU 

Svestranost Klaudia 

Marinca, ugostitelja s Mosta 

u njegovom dosadašnjem 

životu, ispunjenom brojnim 

aktivnostima i zaduženjima 

u društvenom i 

gospodarskom životu grada 

tijekom proteklih je godina u 

mnogim navratima bila 

izražena brojnim vrijednim 

nagradama i priznanjima. 

Dobitnik Nagrade Grada 

Buzeta, plakete „Zlatne 

ruke“ Hrvatske obrtnièke 

komore kao prvi ugostitelj na 

podruèju naše države za 

dostignutu visoku kvalitetu u 

ugostiteljstvu, samo su vrh 

brojnih priznanja koje je 

primio za svoj rad. U 

buzetskom udruženju 

obrtnika i rukometnom klubu, 

kojim je posvetio najveæi dio 

svojih aktivnosti van 

redovnog posla proglašen je 

poèasnim predsjednikom. 

Koliko dugo veæ postoji 

Vaša gostionica na Mostu? 

- Gostionica postoji od 

1913. godine kada je bila u 

vlasništvu obitelji kojoj je 

nadimak bio Kranjica, da bi 

poèetkom tridesetih ovaj 

objekt kupila pomajka moga 

oca. Ona je s mojim djedom u 

to vrijeme živjela u krugu 

današnjeg vodovoda, no 

zbog njegove izgradnje su 

morali iseliti. Moj je otac bio 

najstarije od desetero djece 

te je stoga prvi morao krenuti 

trbuhom za kruhom i završio 

u Rijeci, gdje je u tri godine 

boravka imao ugostiteljski 

objekt u blizini današnjeg 

hotela „Kontinental“. Godine 

1933. vratio se u Buzet, a 

njegova pomajka darovala 

mu je kuæu u kojoj se i danas 

nalazi gostionica. Prema 

mojim saznanjima to je 

danas najstarija gostionica u 

Istri koja radi od njezinog 

poèetka. Gostionica je od 

1933. uvijek u rukama moje 

obitelji, i samo je nekoliko 

mjeseci tijekom rata bila 

zatvorena. Isto tako gotovo 

godinu dana nije radila 1947. 

godine kada nije bilo 

dozvoljeno imati privatni 

sektor. S obzirom da je bila 

glavna cesta iz Trsta za Pulu 

u gostionici je bilo vrlo 

prometno. Poèetkom 

prošloga stoljeæa ljudi su 

prolazili konjima i volovima, a 

poèetkom dvadesetog 

stoljeæa pojavili su se i prvi 

automobili. Nakon oèeve 

smrti sa svojom sam obitelji 

nastavio obiteljsku tradiciju. 

Po mom odlasku u mirovinu 

prepustio sam je svojoj djeci i 

njihovim obiteljima. 

Kakav je u to vrijeme bio 

društveni život Buzeta i 

njegove okolice? Jesu li 

gostionice bile izvor 

društvenih aktivnosti 

mjesta? 

- Od 1945. do poèetka 

sedamdesetih iznad naše 

gostionice je bio svojevrstan 

društveni dom gdje su se 

održavali razni sastanci i 

druženja, a omladina je 

organizirala zabavne i 

obrazovne sadržaje. Najveæe 

fešte, pogotovo u zimskom 

periodu, sjeæam se iz 

djetinjstva, radili su mještani 

Svetog Martina. Nedjeljom je 

uglavnom prostor bio 

rezerviran za njih, kada su 

pješice dolazili u velikom 

> 

13 

Buzetski list

POD LADONJOM 

UGOSTITELJSKI OBJEKT JE OD 1933. GODINE U VLASNIŠTVU OBITELJI MARINAC 

broju napraviti feštu. Znali su 

tada popiti i stotinjak litara 

vina na nedjelju, jer se osim 

vina i rakije i eventualno 

sode ništa drugo nije 

prodavalo. Sjeæam se da su 

po odlasku obavezno pjevali 

„Rigament po cesti gre“. To je 

trajalo oko desetak godina. 

Naroèito je bilo prometno za 

vrijeme trajanja stoènog 

sajma u Buzetu, koji je bio 

vrlo razvijen i popularan. 

Skupili bi se tih dana ljudi iz 

cijele Istre, a gostionica 

„Most“ bila je nezaobilazna 

stanica. Znali su se 

zaustaviti nekoliko sati nešto 

pojesti i popiti te krenuti 

dalje. Posebno su mi u 

sjeæanju ostali ljudi iz 

Humštine, koji su dolazili 

preko Podkuka i Pengara. Po 

povratku sa sajma i oni su 

znali zastati, a s obzirom da 

su bili strašni pjevaèi cijelo 

poslijepodne orila se pjesma. 

Te dane smo se morali 

posebno pripremati, uzimati 

dodatne radnike zbog velike 

gužve, što danas doživimo 

samo prigodom 

meðunarodne auto utrke. 

Prije drugog svjetskog rata 

nedjeljom su znali dolaziti 

„grajani“ iz Staroga Grada 

koji su uglavnom bile 

talijanske nacionalnosti i 

družiti se pod kestenom uz 

gostionicu, koji je i danas 

ovdje i zaštitni je znak 

gostionice. S obzirom da se 

vino tada toèilo direktno iz 

baève, moj lukavi otac uvijek 

im je govorio kako moraju 

brzo popiti jer je malo ostalo 

u baèvi, a oni da bi dobili 

novo vino uvijek su se žurili. 

Taj mu je štos gotovo uvijek 

upalio. 

Što se u ugostiteljstvu 

promijenilo od tada do 

danas? 

- Mogu primijetiti kako su 

se nekad ljudi više družili i 

više odlazili u gostionice, 

iako su imali manje novaca 

za potrošiti i zarada je bila 

manja. Ali stalno su pjevali 

od prijepodneva i to u 

grupama, a danas u 

gostionici možete èuti kako 

pjeva samo po kojeg pijanca. 

Više od 20 godina bili 

ste predsjednik Udruženja 

obrtnika. Je li obrtništvo u 

Buzetu i ranije imalo visoki 

status? 

- Zahvaljujuæi velikoj 

potpori tadašnje Opæine 

Buzet i današnjeg grada, 

buzetski obrtnici veæ su 

desetljeæima vrlo brojni i 

uspješni. Drago mi je da je 

danas Mažinjica postala 

moderna industrijska zona. 

Buzetski list 14

NAJSTARIJA ISTARSKA GOSTIONICA, IZGRAÐENA 1913. GODINE, OPSTALA JE SVE DO DANAŠNJEG DANA 

Prvi smo na podruèju bivše 

Jugoslavije imali obrtnike 

koji mogu zaposliti više od 

èetrdeset radnika. Naša je 

opæina u to vrijeme imala 

beneficije, pa su dolazili 

obrtnici iz drugih krajeva 

bivše države. Tadašnja 

opæina Buzet imala je mnogo 

sluha za obrtnike i na 

razlièite naèine pronalazila 

kanale kako da im pomogne. 

Još iz djeèaèkih dana 

vrlo ste povezani sa 

sportskim aktivnostima u 

Buzetu? 

- Od osnovne škole 

zavolio sam rukometnu loptu, 

zahvaljujuæi našem uèitelju 

glazbene kulture Branku 

Jiraseku. Svi, i djevojèice i 

djeèaci, morali smo biti 

rukometaši. U to vrijeme 

zapoèeli su i seniori, dok sam 

ja kao mlaði igrao za školsku 

ekipu. Mnogo smo od njega 

nauèili. Nakon toga igrao 

sam sa svojim kolegama i 

nogomet. Znali smo odlaziti 

igrati u susjedna mjesta, od 

Livada do Kaštelira i Vižinade, 

uglavnom u kamionima u 

vlasništvu vatrogasaca ili 

„Vodovoda“. Kratko vrijeme 

bavio sam se i odbojkom, no 

rukomet je sigurno bila moja 

najveæa ljubav kojoj sam 

posvetio 19 godina aktivnog 

igranja, a nakon toga sam se 

aktivirao u voðenju kluba. 

Poèetkom osamdesetih bio 

sam aktivan u osnivanju 

brdske auto utrke u Buzetu. 

No, rukometni uspjeh 

postignut ovih dana 

svakako je vaša najveæa 

radost? 

- Nada je uvijek postojala 

da možemo postiæi nešto 

veliko, jer smo neko vrijeme 

bili stalno na vrhu i uvijek je 

nešto nedostajalo. No, ovo 

što je sada dostignuto to je 

svakako vrhunac sportskih 

aktivnosti Buzeta. Ja se tome 

posebno veselim s obzirom 

da sam u rukometu preko 

pedeset godina. 

KLAUDIO MARINAC 

15 

Buzetski list

KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE 

Župnik Mario Žmak o znaèenju Uskrsa 

Blagdan koji slavi život 

Na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju zajedno doruèkovati blagoslovljenu 

hranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi 

Ana PISAK 

ŽUPNIK MARIO ŽMAK 

- Uskrs je za kršæane 

temeljni blagdan. Bez Uskrsa 

nema vjernika ni smisla života. 

Po tome kako pada blagdan 

ravna se cijela godina, tako sve 

dolazi. Jer, Uskrs nije samo 

temeljni blagdan veæ najveæi 

dogaðaj èovjeèanstva, koji 

oznaèava prekretnicu. Rijeè je o 

dogaðaju koji je obilježio cijeli 

novi vijek, a nakon èega se Stari 

zavjet poèeo dijeliti od Novog 

zavjeta. 

Isus je na križ otišao iz 

ljubavi i uskrsnuo s namjerom 

da za sobom povuèe vjernike. 

Zato Sveti Pavao kaže: Ako Krist 

ne uskrsne, uzaludno je 

propovijedanje i vjera naša, jer 

život onda nema smisla. Tim je 

rijeèima župnik Buzetskog 

dekanata Mario Žmak opisao 

blagdan Uskrsa. 

Simboli života 

- Uz blagdan Uskrsa 

vežemo mnogobrojne znakove. 

Putem njih dolazimo do 

spoznaje što zapravo kršæanski 

dogaðaj znaèi. Razlog je to da 

se upravo na taj dan blagoslivlja 

hrana, jaje, kruh, meso i mlado 

bilje, a hraneæi se takvim jelima 

unosimo božji blagoslov u sebe, 

pojašnjava župnik Mario Žmak. 

Dodaje kako je rijeè o 

simbolima. Primjerice jaje. 

- Kada netko ne bi znao što 

je jaje, mogao bi misliti da se 

radi o tvrdom kamenu. 

Meðutim, kada je ono pod 

kvoèkom dvadeset i jedan dan 

puca i to iz razloga što je život 

jaèi od smrti. Iz jaja nam dolazi 

novi život i to je slika Isusa 

Krista koji je umro, zatim bijaše 

pokopan u strogo èuvanoj 

grobnici, a koja ga unatoè 

svemu nije mogla zadržati. Iako 

naša smrt jest grob, život ne 

umire. Zato se i kaže: «Sjeti se 

èovjeèe da si prah i zemlja ako u 

tebi nema života». Jer svi 

sastojci koji se nalaze u zemlji 

nalaze se i u èovjeku. Nakon 

naše smrti oni se i vraæaju opet 

zemlji. Meðutim, po uskrsnuæu 

tijela, kako kaže Isus na kraju 

života, uskrsnut æe i naše tijelo, 

objašnjava župnik Mario Žmak. 

U starini kad su Izraelci još bili u 

egipatskom ropstvu tražili su 

naèin izlaska iz nezavidne 

situacije. - Bog je taj narod želio 

osloboditi po Mojsiju pa tako 

oni poèeše peæi beskvasni kruh. 

Zašto? Jer bi se kvas na velikim 

vruæinama pokvario, a Izraelci 

su trebali putovati osam dana. 

Zato je i kruh simbol života, za 

njega svi rade. Stoga èesto 

znamo reæi, nakon što se netko 

zaposli, «on sad ima svoj kruh». 

Izraelci su, takoðer, ubili janje i 

njegovom krvlju namazali vrata. 

Taj ih je èin spasio da ne umru 

pa je i meso simbol života, 

naglašava župnik. 

Jedno jaje za sve 

Obièaj je da na uskršnje 

jutro svi èlanovi obitelji moraju 

zajedno doruèkovati 

blagoslovljenu hranu. Jedno te 

isto jaje moraju, neovisno o 

tome koliko osoba sjedilo za 

istim stolom, kušati svi kako bi 

osjetili da su svi «od jednoga». 

Ljuske jaja se bacaju u vatru jer 

se po blagoslovljenom ne može 

«gaziti». 

- Uskrs je i slika našeg 

novog života. Zato na dan 

Isusovog uskrsnuæa jedemo 

mlade plodove prirode, luk, 

šparuge i dr., iz razloga što 

želimo mladi život unijeti u sebe, 

istièe Mario Žmak. 

BUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALI 

KORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICI 


CRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETU

ZDRAVA HRANA 

Jaja 

Prijatelj ili neprijatelj? 

Poslije slogana „svako jutro jedno jaje“ ta je hrana došla na crnu listu zbog sadržaja kolesterola, no 

danas ga struènjaci ponovo vraæaju u društvo vrijednih namirnica 

Kristina GREBLO 

Jesu li jaja zdrava ili nezdrava hrana, 

posljednjih je godina èesto pitanje o kojem 

su razglabali mnogi struènjaci. Jaja su se 

isprva preporuèivala kao dnevni obrok. 

Zatim su, zbog velikog sadržaja 

kolesterola, reducirana na minimalne 

kolièine. No danas se jaja ipak vraæaju na 

vrh top ljestvice nutritivno vrijednih 

namirnica. 

Naše društvo prestrašeno 

masnoæama, i u ime dobrog zdravlja, 

nerijetko èini stvari koje više štete nego 

koriste. Odrièuæi se jaja, na primjer, 

sprjeèavamo tijelo da pravilno 

metabolizira masnoæe pa ostajemo bez 

sastojaka nužnih za borbu protiv bolesti. 

Sprjeèava starenje 

Zbog nedostatka ugljikohidrata i 

vitamina C, jaja se ne mogu smatrati 

kompletnom namirnicom, no ne smijemo 

zanemariti njegove ostale nutritivne 

vrijednosti. Jedno veæe jaje, sadrži: 135 

kcal, 10,81 posto bjelanèevina, 9,39 

posto masti, znatne kolièine vitamina B1, 

B2, B6, A i D, te znatne kolièine željeza, 

fosfora, sumpora i kalija. Sadrži 737 mg 

kolesterola, što je dovoljna kolièina za dva 

dana. Takva saznanja govore nam da 

trebamo ogranièiti tjedni unos jaja na 2-3, 

no ne ih potpuno izbaciti iz prehrane jer su 

važna zbog njihovog visokovrijednog 

sastava. Dobro je znati da bjelanjak ne 

sadrži kolesterol, ni masnoæe. Veæina 

hranjivih sastojaka nalazi se u žumanjku. 

U sastavu jaja, nalazi se i karotenoid 

lutein koji u ljudskom organizmu ima 

funkciju antioksidansa – štiti stanice od 

ošteæenja uzrokovanih slobodnim 

radikalima, esencijalan je za održavanje 

dobrog vida, povoljno djeluje na proces 

starenja, te smanjuje rizik od pojave 

odreðenih oblika raka. 

Jaje sadrži umjerenu kolièinu 

masnoæe u usporedbi sa 16-47 posto iz 

sira, te 35 posto iz mesnih proizvoda. 

Fosfolipidi (nezasiæene masnoæe), 

sastavni su dio svakog jaja, od kojih je 

najvažniji predstavnik lecitin kao 

najvažniji izvor kolina, bitne komponente 

koja hrani mozak i pospješuje pamæenje. 

Djeci iskljuèivo kuhana 

Žumanjak se relativno rano može 

uvesti u prehranu djece, ali iskljuèivo 

kuhan, zbog lakše probavljivosti. 

Bjelanjak sadrži antitripsin faktor, dok se 

ovolabumin ne razgraðuje do 

aminokiselina veæ do polipeptida koji 

mogu proæi kroz sluznicu tankog crijeva, 

uæi u krv i izazvati alergiju. Simptomi 

alergijske reakcije su oteèene oèi i usne, 

bolovi u trbuhu, muènina, povraæanje, 

osip na koži. 

Jaja se svakako mogu ukljuèiti u 

prehranu mladeži, odraslih te starijih 

osoba, buduæi da posjeduju temeljne 

nutrijente za rast i održavanje tjelesnih 

struktura. 

Jaje ne sadrži mokraænu kiselinu te je 

stoga važan izvor proteina za osobe 

oboljele od gihta. S dijetološkog stajališta - 

kuhano jaje bez dodanih masnoæa dobro 

æe podnijeti sve osobe, osim 

osoba s bolestima 

žuèi (osobe sa 

žuènim 

kamencima mogu imati kolike). 

Tijelo može lakše apsorbirati željezo iz 

jaja ako se istodobno uzimaju namirnice 

bogate vitaminom C, kao što su sokovi 

naranèe ili grejpfruta. 

Da biste ublažili smetnje izazvane 

ozeblinama, napravite pastu od 

bjelanjaka, meda i brašna, nanesite na 

ozebline i pokrijte èistim zavojem. 

Bjelanjak djeluje na sluznicu probavnih 

organa pa bi mogao pomoæi u lijeèenju 

probavnih oboljenja. 

U odreðenim okolnostima, jaja mogu 

izazvati trovanje salmonelom pa je stoga 

važan naèin èuvanja i 

pripreme 

jaja. 

17 

Buzetski list

VIJESTI 

KLAPA »PINGUENTUM« 

Pivajuæi sva smo blaga stekli 

Prema odluci struènog ocjenjivaèkog 

suda muška klapa «Pinguentum» iz 

Buzeta najbolja je vokalna skupina 

ovogodišnjeg, 12. po redu festivala Klapa 

Istre i Kvarnera «Pivajuæi sva smo blaga 

stekli», održanog krajem ožujka u 

buzetskom Narodnom domu. Klapi 

KLAPA »ROÈ« 

KLAPA »BOŠKARIN« 

Pinguentum pripala je i posebna nagrada 

za najbolju interpretaciju klapskog 

napjeva s elementima istarskoprimorskog 

glazbenog izrièaja, dok je 

klapa «Boškarin» iz Huma osvojila 

naklonost publike. Kako se festival sastoji 

od dvije natjecateljske veèeri – muške i 

ženske, svoje je pjevaèke sposobnosti 

iskazao i nježniji spol. Najviše glasova, 

publika je dodijelila ženskoj klapi «Roè». 

Festival je ove godine, po prvi puta, u svoje 

okrilje primio, uz klape iz Istarske županije, 

i klape iz Primorsko-goranske županije. 

Organizator manifestacije je Puèko 

otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» iz 

Buzeta, na èelu s ravnateljicom, ujedno i 

direktoricom festivala, Mirjanom Pavletiæ. 

(ap) 

Izložba likovnih djela 

Buzetski Zavièajni muzej je u 

prosincu protekle godine, po 18. 

put, ugostio Božiæno-novogodišnju 

izložbu buzetskih likovnih 

stvaratelja. Prilika je to bila mladim 

ali i veæ afirmiranim umjetnicima 

da se predstave široj publici. Svoje 

radove izlagali su 

Džana Ferzan, 

Evelina Ferzan, 

Rafaela Hodžiæ, 

Dejan Hren, Hari 

Ivanèiæ, Roberto 

Krajcer, Aldo 

Kuhariæ, Vlatko 

Mrvoš, Lari Nežiæ, 

Matija Nežiæ, 

Saša Nikoliæ, 

Vlado Perniæ, 

Sreæko Sabljak, Sven Sabljak i 

Zorko Ziraldo. Program je vodio 

Saša Nikoliæ, a izložba je uvelièana 

prigodnim koncertom Predraga 

Mariæa na gitari. Organizator 

manifestacije bilo je Puèko 

otvoreno uèilište «Augustin Vivoda». 

(ap) 

«Kunfužjun od izbori» 

Poèetkom ožujka Buzetski puèki teatar još je 

jednom nasmijao svakog gosta dupkom pune 

kinodvorane Narodnog doma. Naime, tamo su 

buzetski glumci amateri, kojima daske život (ne)znaèe, 

u povodu obilježavanja Meðunarodnog dana žena 

premijerno izveli igrokaz »Kunfužjun od izbori«. Autor 

teksta je Stanka Burloviæ, produkciju potpisuje domaæi 

puèki teatar, a predstavu je realiziralo 14 glumaca. (ap) 


Igra na ruh 

Stanovnici Sv. Ivana i ove 

su godine, na dan pepelnice, 

po tko zna koji put, zaigrali na 

«Igru na ruh». Rijeè je o 

tradiciji staroj više od dva 

stoljeæa, a koja je roðena s 

ciljem da pomiri mlinare u 

vodom bogatom podruèju, u 

dolini rijeke Mirne. Poanta 

društvenog dogaðaja je da 

najstariji sudionik igre baci 

rog boškarina nakon èega 

ostali igraèi bacaju komad 

drva što bliže rogu, pritom 

izgovarajuæi pogrdne rijeèi 

onima s kojima su se zamjerili. 

Povorka igraèa kreæe od Sv. 

Ivana, preko središta grada 

sve do oštarije na Mostu, gdje 

najlošiji igraè snosi najveæi 

dio troškova veèere. Tako 

Svetivanjci, unatoè tome što 

su vodenice postale prošlost 

njihova kraja, ponosno 

njeguju tradiciju svojih 

predaka. (ap)

FOTO FESTIVAL 

Skupština slabovidnih 

Udruga slijepih i slabovidnih 

osoba Istarske županije, 

podružnica Buzet, krajem veljaèe 

je u Domu za starije i nemoæne 

osobe na Gorièici, u èijim 

prostorijama i djeluje, održala 

godišnju skupštinu. Glavni 

pokretaè buzetske podružnice 

koja je godinama stagnirala, 

Damir Ugrin, rekao je da ona 

danas broji 18 èlanova koji se 

svakog utorka druže i aktivno 

sudjeluju u raznim radionicama. 

Dvoje slijepih osoba èak i volontira 

na centrali Doma. Ugrin je iznio i 

planove podružnice za 

postavljanje viseæe kuglane i 

govornog pikada kako bi što više 

animirali slijepe i slabovidne ljude. 

Skupštini je prisustvovao i Zlatko 

Kuftiæ, predsjednik Udruge slijepih 

Istarske županije. (ap) 

Zajednièka hajka 

Detalj s posljednjeg saziva Gradskog vijeæa Grada Buzeta 

Na slici: Prvi red ( s lijeve na desnu stranu): Ida Bašiæ, 

Sandro Drašèiæ, Branko Majcan, Nedjeljko Markežiæ, Igor 

Božiæ, Jadranka Vivoda, Dario Cerovac, Jadranka 

Katarinèiæ Škrlj, Darko Kranjèiæ. Drugi red: Dario Krivièiæ, 

Ðino Piuti, Drago Klariæ, Valter Flego, Damir Sirotiæ, 

Stanislav Blaževiæ, Michela Blagoniæ, Davor Grabar. 

Kraj lovaèke sezone 60-ak lovaca Lovaèkog društva «Mirna» Buzet obilježilo je krajem 

veljaèe zajednièkom hajkom na divlje svinje. Dobra kob lovce toga dana nije pratila, no to ih 

nije sprijeèilo da proslave još jednu uspješnu sezonu lova na divlje životinje. (ap) 

Hrvatski racing 

buvljak 

Buzet je dobio još 

jednu manifestaciju – 

roðen je 1. Hrvatski 

Racing Buvljak, sajam 

automobila i trkaæe 

opreme. Jedinstveni 

dogaðaj u Hrvatskoj 

održan je krajem veljaèe, 

na parkiralištu Mašimove škuje, kada je predstavljeno 

dvadesetak trkaæih automobila, mnogobrojni auto 

dijelovi te poneka unikatna stvar. Organizator 

manifestacije, roðene u duhu buzetskog imidža – 

automobilizma – je ovdašnji internetski site 

brzina.net, na èelu s grupom mladih buzetskih 

zaljubljenika u auto sport kojima je cilj da sajam 

postane još jedna tradicija grada oktana. (ap) 

Akcija «Motociklisti 

u prometu» 

U sklopu enduro utrke 

održane poèetkom travnja u 

Buzetu, djelatnici buzetske 

Policijske postaje, 

predvoðeni pomoænikom 

naèelnika PP Buzet Ivom 

Smoljiæem, organizirali su 

preventivnu akciju 

«Motociklisti u prometu» 

kako bi upozorili na 

tu vrstu vozaèa 

obzirom da su oni 

najugroženija 

skupina. U akciji su 

sudjelovali i 

djelatnici Stanice za 

tehnièki pregled 

vozila u Buzetu i auto 

škole Srednje škole, 

a sudionicima 

natjecanja 

podijeljene su kape i 

promotivni letci. (ap) 

Graðevinari osnivaju zadrugu 

Gospodarska kriza stigla je i do 

buzetskih obrtnika. Kako bi što 

uspješnije mogli konkurirati na 

tržištu obrtnici graðevinskih 

djelatnosti i proizvodnih usluga 

Udruženja obrtnika Buzet, dali su 

inicijativu za osnivanje zadruge. 

Tako je u veljaèi organiziran 

sastanak kako bi se utvrdilo koliki je 

interes za pokretanje zadruge. 

Zanimanje je pokazalo 28 obrtnika 

pa æe se uskoro krenuti s 

formiranjem Inicijativnog odbora, 

izradom dokumentacije i svega 

ostalog, nužnog za osnivanje 

zadruge. Predsjednik sekcije 

graðevinske djelatnosti Damir 

Zorko kazao je kako je cilj osnivanja 

zadruge jednostavniji naèin 

dobivanja zahtjevnijih poslova u 

graðevinarstvu koje pojedinci 

samostalno ne mogu prihvatiti. (ap) 

19 

Buzetski list

BAŠTINA 

Posjet iseljenicima Buzeštine 

u Argentini i Èileu 

Veže ih rodna 

gruda Iz Prodana se tijekom prošlog 

stoljeæa više od èetiri stotine 


ljudi raselilo diljem svijeta, a 

najviše ih je u Argentini 

OBITELJ PRODAN (MATIÆ) 1940. GODINE: 

DRUGI RED - BRAT BEPIÆ, MILKA (FABETKA, SUPRUGA BEPIÆA), BRAT TONI, SESTRA KATINA, SESTRA ROŽA; 

PRVI RED - KATINA (MATIJALKA, SUPRUGA MILANA), VLATKO (SIN BEPIÆA I MILKE), BRAT MILAN 

Poèetak dvadesetog 

stoljeæa na podruèju su cijele 

Istre obilježili glad i siromaštvo, 

pa je nerijetko ovdašnje 

stanovništvo bolji život 

odluèilo pronaæi u 

prekomorskim zemljama. 

Iznimka nisu bili ni žitelji 

Buzeštine, èije potomke danas 

možete naæi u svakom dijelu 

svijeta, od Australije do Aljaske 

i Južne Amerike, a mnogi od 

njih postali su i uvaženi èlanovi 

zajednice u koju su doselili. 

Nije stoga rijetka pojava da 

danas imate više žitelja nekog 

buzetskog sela po svijetu, 

nego kod kuæe. Jedan od 

takvih primjera su i Prodani, po 

velièini drugo selo na Buzeštini, 

odmah iza Svetog Martina, iz 

kojeg se, kako se procjenjuje, 

više od èetiri stotine ljudi 

tijekom prošloga stoljeæa 

raselilo diljem svijeta. Danas 

Prodani imaju jedva nešto više 

od osamdeset žitelja, a Miro 

Prodan se sjeæa kako ih je još 

prije dvadesetak godina bilo 

dvostruko. Upravo su on, te 

Mladen i Majda Prodan, 

posjetili svoje roðake u 

Argentini, koji su mukotrpnim 

radom uspjeli na drugom kraju 

svijeta. 

Èeznu za zavièajem 

Prodani su bili gosti svog 

roðaka Ramira (Vlatka) 

Prodana iz kuæe Matiæevih, koji 

je u Argentinu iselio još 

sredinom dvadesetih godina 

prošloga stoljeæa. Njegova 

tadašnja destinacija bila je 

njezin glavni grad Buenos 

Aires u kojem i danas živi. Uz 

veliku tvornicu nazivom 

„Italavia“ izabran je za 

predsjednika Argentinske 

komore za elektroniku, 

elektromehaniku i svjetlosnu 

industriju. 

Po dolasku u Argentinu 

radio je kao tehnièar u raznim 

poduzeæima, da bi se 

sredinom pedesetih odluèio 

osamostaliti i poèeo 

proizvoditi elektronièke 

komponente, po èemu je 

njegovo poduzeæe i danas 

poznato diljem Južne Amerike. 

Svojom su kvalitetom, kaže 

Miro Prodan, posljednjih 

godina uspjeli iz Argentine 

potisnuti i velike svjetske 

proizvoðaèe poput 

„Siemensa“ i „Philipsa“. Iako 

ima 75 godina i danas puno 

putuje svijetom, a govori èak 

pet svjetskih jezika. Naziv 

poduzeæa „Italavia“ dolazi od 

rijeèi Italija i Jugoslavija, gdje 

je roðen, a s obzirom da je u 

vrijeme njegova odlaska u 

Argentinu ovo podruèje bilo 

okupirano od strane Italije, 

Ramiro je talijanski državljanin. 

Iako su uspjeli na drugom 

kraju svijeta, vidljivo je da svi 

pomalo osjeæaju nostalgiju za 

domovinom. Nedostatak 

rodne grude, meðutim, 

nadoknaðuju zajednièkim 

druženjem u tamošnjem 

Hrvatskom domu. 

Interesantno je da se veliki 

broj Hrvata u Buenos Airesu 

preselilo u kvart gdje se taj 

dom izgradio, kako bi bili bliže 

– prièaju Mladen i Miro. 


PROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRAD

Izražene razlike 

Osim Ramira Prodana, u 

Buenos Airesu veliki je broj 

potomaka iz sela Prodani. Svi 

stanovnici koji su otuda iselili u 

razdoblju izmeðu 1925. i 

1938. godine za svoju su novu 

životnu destinaciju izabrali 

Argentinu. 

- Prema onome što smo 

imali prigode vidjeti, život u 

Argentini je vrlo težak, protkan 

klasnim razlikama. I dok imate 

ljude koji jako dobro žive, ima i 

mnogo sirotinje po ulici. Kraðe 

su, kako nam kažu roðaci, vrlo 

èesta pojava. Naši roðaci 

uglavnom su dobrostojeæi, jer 

svi su si uspjeli izgraditi kuæe, 

dok automobil imaju samo 

neki, jer je to kod njih veliki 

VVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPU 

NADJA, VLATKO JOLLY I MIRO 

RAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADEN 

luksuz i podliježe strožijim 

propisima. Iz tog razloga, kako 

su nam rekli u Buenos Airesu 

im preko 50 tisuæa taksista i 

stvarno ako vam zatreba taksi 

samo trebate podignuti ruku – 

kažu Miro i Mladen. 

„Istria“ u Èileu 

Svoj boravak u Južnoj 

Americi iskoristili su i za posjet 

rodbini u Èileu. Stanovništvo 

te države na zapadnim 

obalama Južne Amerike na 

prvi je pogled boljeg standarda 

od svojih susjeda. Automobili 

koji se na njihovim ulicama 

voze, kaže Miro, slièni su 

onima u Austriji i Njemaèkoj, 

za razliku od Argentine, gdje 

sve izgleda puno siromašnije. 

U Èileu živi Ratko Buršiæ, 

rodom iz Racari, koji danas 

ima 75 godina. Domovinu je 

napustio pedesetih godina 

prošloga stoljeæa, a prije 

bijega radio je kao tokar u 

rijeèkoj tvornici „Torpedo“. 

Svoj tokarski zanat nastavio je 

u svojoj novoj domovini, gdje je 

osnovao poduzeæe "Istria" za 

proizvodnju i usluge u 

metalskoj i rudarskoj industriji 

te graðevinarstvu. Danas, 

zajedno s njim poduzeæe vode 

njegova tri sina, Boris, Mario i 

Danilo. 

MLADEN S BARBETOM KARLOM 

21 

Buzetski list

FOTO VIJESTI 

4.g razred 

Maturantska fešta 

3.a razred 

Zahvalnice volonterima 

Nakon otvaranja natjeèaja Istarske 

županije za projekt «Senzibilizacija, edukacija 

i organizacija volontera za skrb o starijim 

osobama», u buzetskom Domu za starije i 

nemoæne osobe oformljen je tim u sastavu: 

ravnateljica Doma Dinka Beleviæ te djelatnice 

Ureðen mali park 

Parkiæ smješten u 

neposrednoj blizini 

Narodnog doma, ovoga je 

proljeæa doživio svoj 

«preobražaj». Osim 

ureðena postojeæih staza, 

napravljene su nove, a 


zelena površina obogaæena 

je i s nekoliko klupica. 

Doprinos ureðenijem gradu 

dali su i djelatnici gradskog 

komunalnog poduzeæa 

«Park», koji su u obližnjem 

Spomen parku posadili više 

Maturanti Srednje škole Buzet, 

uèenici 3. a i 4. g razreda, 

sredinom ožujka, na sveèanosti 

održanoj u Hotelu Fontana, 

oprostili su se od svog 

srednjoškolskog obrazovanja. 

Suzana Klariæ, Slaðana Luèiæ i Davorka Hren. 

Bio je to ujedno i poèetak edukacije volontera 

u buzetskom Domu. Od ravnateljice Dinke 

Beleviæ saznajemo kako se volontiranju 

odazvao velik broj ljudi. Prvo su poèele 

pomagati frizerke, a ubrzo zatim su im se 

prikljuèile kozmetièarke, muzièari i 

srednjoškolci. Tako je dvadesetak volontera, 

koji su se upoznali sa zakonom, etièkim 

kodeksom, i ostalim pravilima te plemenite 

aktivnosti u prosincu 2008. godine dobilo 

ugovor o volontiranju. Bila je to ujedno prilika 

da im ravnateljica Dinka Beleviæ uruèi 

zahvalnice. (ap) 

desetaka šarenih jaglaca. 

Ljepoti toga mjesta 

pridonijeti æe novo 

stepenište, èija je 

realizacija u tijeku. (ap) 

Tom su se prilikom uèenici, 

profesori i ravnatelj škole 

Stanislav Blaževiæ prigodnim 

govorima prisjetili minulih 

godina, provedenim u ðaèkim 

klupama. (ap) 

Osnovci za zdrav život 

Gotovo od samog poèetka 

školske godine petstotinjak 

uèenika Osnovne škole 

„Vazmoslav Gražalja“ iz 

Buzeta te podruènih škola Vrh, 

Livade, Roè i Lanišæe, zajedno 

sa svim djelatnicima škola, 

radilo je na projektu «Zdrav 

život». U sklopu projekta 

uèenici su obradili teme o 

piramidi hrane, zdravoj i eko 

hrani, samoniklom ljekovitom 

bilju na Buzeštini, ljudskom 

tijelu i raznim aktivnostima, 

higijeni, zaštiti od bolesti, 

štetnosti životinja i biljaka, 

aditivima u hrani, 

namirnicama kroz povijest, 

dijetama i poremeæaju 

prehrane te o tradicionalnim 

jelima Buzeštine. Projekt je 

završen 7. travnja èime je 

simbolièki obilježen Svjetski 

dan zdravlja. Koordinatorica 

eko projekta je Gabrijela 

Isakagiæ. (ap)

TRADICIJA 

Buzetski karneval 

Sjajne 

maske 

karnevalske 

Središnjim Trgom Fontana 

prodefiliralo je gotovo tisuæu 

maski i mnoštvo alegorijskih 

kola 


Više od tisuæu maski, u devet 

velikih maškaranih skupina, 

predstavilo se na središnjem 

buzetskom Trgu Fontana u velikom 

maškaranom mimohodu, koji je 

pratilo gotovo dvije tisuæe 

posjetitelja. Kako su maškarana 

ludovanja dugogodišnja tradicija 

ovoga kraja, živopisnim su 

kostimima ponovno prikazale 

maškarane skupine iz svih dijelova 

sjevera poluotoka, uèinivši ponovno 

buzetski karneval jednim od 

najbogatijih manifestacija ovakve 

vrste u Istri. 

Aktualne politièke i gradske 

teme, seksipilne maske i ove su 

godine zaokupile najveæu pažnju 

maškaranih grupa, a 

gosti alegorijskog 

dana bili su 

èlanovi udruge 

„Nadomak 

suncu“ iz 

Oprtlja. 

23 

Buzetski list

ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA 

Kovaè Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga 

Zamiru zvuci batiæa 

Najteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a 

izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa 

se barba Nadalin 

Ana PISAK 

U jednom se kutu puši uzavreli 

karbon, u drugom snažni udarci 

razbijaju prirodni sklad, tišinu. To 

Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga, 

nedaleko od Huma, u prizemlju 

obiteljske kuæe kuje željezo. Posao 

je to kojim se bavi još od malih 

nogu, a koji, unatoè modernoj 

tehnologiji i napunjenoj 

sedamdeset i drugoj godini života, 

vješto njeguje i dan danas. 

Uèio od oca 

Nadalin je znanje stekao od 

svog pokojnog oca. Kovaèija mu 

tijekom života nije bila primarni 

posao, no ispunjavala mu je kratke 

zimske dane, kada u polju nije bilo 

posla. Uglavnom je izraðivao 

plugove i potkivao boškarine, 

rogove za vile, lame, kosire, 

rankone, sve što je potrebno u kuæi 

jednog kmeta. Tako je zadnji plug 

za vaðenje krumpira i odorivanje 

vinove loze izradio prije pet godina, 

dok je zadnjeg vola okovao davne 

1972. godine, kada je prodao svoj 

posljednji primjerak istarskog 

blaga. 

Stotinu plugova 

Drveni plug za oranje s 

boškarinom nije nitko naruèio veæ 

puna tri desetljeæa!, kaže barba 

Nadalin. 

– Nekada je plug imao 

željeznu dasku, lemeš i crtalo. 

Gredalj i ruèice su bile drvene. 

Najteža od svega je izrada kovca, 

željeznog kotaèa, a izrada cijelog 

pluga iziskuje oko tjedan dana, 

prisjeæa se barba Nadalin, iz èije je 

kovaèije poteklo preko stotinu 

plugova, a koji je vlastitim rukama 

izradio i plug za traktor. Vitalni 

starac objasnio nam je kako se 

potkivalo boškarina 

– Vola se najprije stavilo u 

drveni morš, kako se ne bi micao. 

Na prednje noge se stavilo po dvije 

potkove, lijevu i desnu, obzirom da 

je vol papkar, a na zadnje noge 

samo po jednu. Takav je naèin 

potkivanja bio obavezan za ljetno 

NADALIN JE DNEVNO ZNAO IZRADITI I DO 20 POTKOVA ZA BOŠKARINA 

Buzetski list 26

azdoblje kada je u kampanji puno 

posla. Potkova se prièvrstila sa 

sedam-osam željeznih èavala. 

Nekad se znalo dogoditi da èavao 

proðe cijeli papak i stigne do živog 

mesa pa je vol nakon nekoliko 

dana zbog boli poèeo šepati. Tada 

sam èavao morao izvaditi i 

ponoviti radnju. Dnevno sam znao 

izraditi i do dvadeset potkova. 

Èavliæi su takoðer bili domaæa 

radinost, kaže barba Nadalin. 

Ni karbuna, ni kovaèa 

A što je sve bilo potrebno za 

obavljanje zanata koji je izgubio 

utrku s vremenom? Prije svega 

fužina, kovaèka vatra, pet-šest 

batiæa, nakovanj, morš i vide. 

- Vatru smo pravili od drvenog 

karbuna iz humskih šuma i onog iz 

rudnika u Raši. Željezo se obièno 

grijalo pet-šest minuta, ovisno o 

njegovoj debljini. Temperatura se 

odreðivala prema boji koju je 

poprimilo. Ako je bilo viola ili 

ružièasto, onda je bilo idealno za 

kaljenje. Na fužini se znalo 

proizvesti temperaturu i do 1000 

Celzijevih stupnjeva. Èelik prilikom 

kaljenja gubi tvrdoæu pa ga se, na 

odreðenoj temperaturi, mora 

naglo ohladiti kako bi ponovno 

postao tvrd. Nekad smo teško 

dolazili do njega. Obièno smo ga 

pronalazili na deponijima smeæa. 

Danas je za kaljenje najbolji 

domaæi drveni karbun. Cijela kuæa 

miriše po njemu! Sa raškim 

karbonom je teže raditi jer ispušta 

sumpor zbog èega peku oèi i teško 

dišeš, istièe barba Nadalin koji je 

našu reportažu o starom zanatu 

zakljuèio reèenicom: „Svragon je 

šu karbun iz Raše, svragon su šli 

rudniki, svragon su šli kovaèi!“ 

NADALIN I NJEGOV SIN ELVIS U VIŠEDESELJETNOJ KOVAÈIJI 

27 

Buzetski list

TURISTIÈKE STRANICE 

Uz jubilej Grada tartufa 

Kraljevski gomolj dobiva svoj dom 

Svojim zanimljivim i aktivnim sadržajima „Kuæa tartufa“ uèvrstit æe položaj Buzeta kao jedinstvene 

turistièke destinacije za sve ljubitelje dragocjenog specijaliteta 

Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ 

Prošlo je veæ deset godina 

da je Buzet proglašen Gradom 

tartufa. Od tada su, 

skupocjenom gomolju u èast, 

organizirane brojne 

manifestacije i aktivnosti koje 

su pridonijele razvoju i 

valorizaciji tartufa kao 

autohtonog proizvoda 

posebno znaèajnog za 

turistièku gastronomsku 

ponudu. Uspjeh tih dogaðanja 

potvrdio je vrijednost odluke 

lokalne samouprave i cijele 

zajednice o razvoju identiteta 

Buzeta kao Grada tartufa. Kao 

logièan nastavak tog razvoja 

gradska vlast i njegova 

turistièka zajednica inicirali su 

projekt ekomuzeja «Kuæa 

tartufa». Idejni projekt 

buduæeg simbola Buzeta 

prezentiran je krajem ožujka u 

gradskom Zavièajnom muzeju. 

Od galerije do kuhinje 

Sam prostor ekomuzeja 

èinit æe predvorje, funkcionalni 

prostor koji na prijateljski, 

privlaèan i dostupan naèin 

doèekuje posjetitelje, knjižara 

– suvenirnica, mjesto za 

prodaju tiskanih i 

multimedijskih izdanja na 

temu tartufa, visokokvalitetnih 

proizvoda od njega, 

gastronomije, kulturne baštine 

kraja te raznih suvenira. 

Galerija stalnog postava na 

suvremen æe naèin posjetitelje 

uvoditi u prièu o èarobnom 

svijetu tartufa i gljiva, a kuhinja 

- kušaonica služit æe za kušanje 

raznih delicija te za primanje 

posjetitelja i sudionika raznih 

gastronomskih radionica, 

teèajeva i seminara. Ovaj je 

prostor i dio stalnog postava u 

kojem se predstavlja tartuf kao 

gastronomska delicija. Uz 

veliku tu je i mala galerija 

stalne izložbe za djecu koja æe 

na zabavan i edukativan naèin 

otkrivati djeci svijet tog 

dragocjenog gomolja dok je 

multifunkcionalna dvorana - 

galerija za povremene 

tematske izložbe predviðena 

za filmske projekcije i 

predstave na temu tartufa, 

gljiva, nutricionizma i ostalih 

poveznica Istre i tartufa, ali i 

srodnih kulturnih, baštinskih i 

turistièkih sadržaja, kao i za 

povremene tematske izložbe. 

U lov na tartufe 

Dokumentacijski centar 

sabirno je mjesto u kojemu se 

sakuplja graða povezana s 

temom ekomuzeja. Muzejski 

restoran s terasom i zimskim 

vrtom iznimno je ugodan 

prostor za odmor i druženje te 

kušanje raznih specijaliteta. 

Kuæu skupocjenog gomolja 

sastojat æe se i od TIC, ureda 

Turistièke zajednice te ureda 

nevladinih udruga. 

Dio ekomuzeja bile bi i rute 

«Otkrivanje podzemnog blaga» 

i «Lov na tartufe» odnosno 

gradska ruta i zabavni park 

tartufa i gljiva, dok bi se 

aktivnosti sastojale od 

festivala tartufa, radionice za 

posjetitelje, kulinarskih 

natjecanja te seminara o 

tartufima. ''Kuæa tartufa'' 

svojom bi stalnom izložbenom 

postavom i aktivnostima 

tijekom cijele godine, kao i 

tematskim putovima i 

zabavnim djeèjim parkom 

tartufa, na zanimljiv i privlaèan 

naèin prikazala povezanost 

ove cijenjene gastronomske 

delicije s lokalnim ljudima i 

njihovom višestoljetnom 

materijalnom i 

Buzetski list 28

Suraðuju na projektu 

Nositelji projekta 

ekomuzej «Kuæa tartufa» su 

Grad Buzet na èelu s 

gradonaèelnikom Valterom 

Flegom i Turistièka zajednica 

Grada Buzeta na èelu s 

direktoricom Nadom Prodan 

Mrakoviæ. Autor projektne 

ideje i koncepta stalnog 

postava je Dragana Lucija 

Ratkoviæ, Muze d.o.o. za 

savjetovanje i upravljanje 

projektima u kulturi i turizmu. 

Izrada idejne projektne 

dokumentacije i koordiniranje 

projekta pripala je Mariji 

Kukec, Muze d.o.o. za 

savjetovanje i upravljanje 

projektima u kulturi i turizmu. 

Kreativni projektni tim èine: 

Vanja Cuculiæ (dizajner, 

„Studio Cuculiæ“, Zagreb), 

Vladimir Konèar (multimedija, 

web i IT dizajn, „Studio 

Revolucija“, Zagreb), Ivana 

Fabrio & Vedran Kasap 

(„Studio Kolektiv“, Zagreb) i 

Ana Ugarkoviæ, struèna 

suradnica za gastronomiju. 

Lokalni projektni tim èine: 

Nada Prodan Mrakoviæ, 

Radmila Karliæ, Bojan Ošo, 

Davor Grabar i Mladen Æaleta. 

nematerijalnom baštinom i 

kulturom. Lokacija ekomuzeja 

još nije poznata. 

Grad kao brend 

Ekomuzej valorizira i 

osnažuje ''Buzet, grad tartufa'' 

kao prepoznatljiv brend i 

jedinstvenu destinaciju 

kulturnog i gastro turizma Istre, 

Hrvatske i ovog dijela Europe. 

Koristeæi tartuf kao poveznicu 

koja Buzet, Istru i Hrvatsku 

umrežava s gradovima, 

regijama i zemljama koje su 

svoj identitet i razvoj utemeljile 

na tartufima, ''Kuæa tartufa'' 

potaknut æe bogatu i 

raznorodnu meðunarodnu i 

interkulturalnu suradnju te 

dati veliki zamah razvoju 

turizma, kulture i gastronomije. 

Važna zadaæa ekomuzeja je 

zaštita prirodnih resursa, kao i 

poticanje uzgoja tartufa, 

najvažnijeg uloga za održivi 

razvoj Buzeta i Buzeštine. 

29 

Buzetski list

KULTURA 

Knjižnica 

Pretijesna kuæa znanja 

Fond knjižnice èini 25.000 knjiga, oko 500 slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica i pedestak 

igraèaka, te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa, a broji oko 500 èlanova 

Piše: Ana PERNIÆ 

Foto: Arhiva POU «Augustin Vivoda» 

Iako još uvijek u društvu 

postoji konzervativan stav o 

knjižnicama kao mjestima koja 

služe iskljuèivo za posudbu 

knjiga, knjižnice danas postaju 

mnogo više. One su centri 

kulture, obrazovanja i 

informacija, ali su i mjesta 

okupljanja, druženja i 

zabavljanja. Mjesta na kojima 

se održavaju razlièita 

predavanja, izložbe, okrugli 

stolovi, radionice, igraonice, 

mjesta na kojima se sluša 

glazba, igraju raèunalne i 

društvene igre, èitaju dnevne 

novine i èasopisi, mjesta gdje 

svi èlanovi obitelji zajedno 

provode svoje slobodno 

vrijeme. Knjižnice danas 

postaju "dnevni boravci 

gradova". 

Knjižnica u prošlosti... 

Buzetska Narodna 

knjižnica dièi se dugom 

tradicijom. Prije 119 godina, 6. 

srpnja 1880. godine u Buzetu 

je službeno otvorena Hrvatska 

èitaonica. U trobojnicama 

okiæenom gradu, uz mnoštvo 

ljudi, na sveèanosti otvaranja 

bili su prisutni i mnogi uglednici. 

Osnivaèka skupština zapoèela 

je izvedbom "Lijepe naše" 

nakon èega su se redali mnogi 

nadahnuti govori o potrebi 

prosvjeæivanja naroda, 

otvaranja hrvatskih škola, o 

neravnopravnom položaju 

hrvatskog jezika, o nužnosti 

širenja knjige i pismenosti... Za 

prvog predsjednika èitaonice 

izabran je dr. Mate Trinajstiæ, a 

meðu istaknutim èlanovima 

bio je i poznati istarski 

skladatelj, autor istarske 

himne "Krasna zemljo", Matko 

Brajša Rašan, tadašnji tajnik 

buzetske opæine. Èitaonica je 

prvobitno sjedište imala u 

zgradi današnjeg marketa 

"Ošo" kod novog autobusnog 

kolodvora, a izgradnjom 

Narodnog doma 1907. godine, 

èitaonica seli u novi prostor. 

U to vrijeme, na Buzeštini, 

udio nepismenih iznosio je 

iznad 90%. Na podruèju opæine 

djelovala je samo jedna 

hrvatska osnovna škola i to u 

DETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINE 

Sovinjaku. Ostale su škole bile 

talijanske, s jasnom namjerom 

odnaroðivanja hrvatske djece. 

S obzirom na tadašnju politièku, 

gospodarsku i socijalnu 

situaciju, otvaranje èitaonice 

oznaèilo je svojevrsni obrat u 

razvoju našeg kraja. Èitaonica 

je pridonijela opismenjivanju i 

prosvjetnom napretku 

Buzeštine, a bila je i odlièan 

primjer hrvatsko-slovenske 

kulturne i preporodne suradnje. 

Raspadom Austro-Ugarske 

Monarhije i dolaskom 

talijanske vojske poèinju teški 

dani za sve hrvatske udruge i 

ustanove. Godine 1921. 

èitaonici se zabranjuje rad, a 

uskoro slijedi i spaljivanje 

knjiga i ostalog inventara 

èitaonice, ali i mnogih privatnih 

knjižnica na Buzeštini. Nakon 

Drugog svjetskog rata knjižnica 

se obnavlja i ponovno 

zapoèinje s radom 1948. 

godine kao društvenoprosvjetna 

organizacija, a od 

1958. kao samostalna 

prosvjetna ustanova. Od 1961. 

do danas djeluje u okviru 

Puèkog otvorenog uèilišta 

"Augustin Vivoda" Buzet. Iako 

je èesto mijenjala svoje 

sjedište, 1970. godine 

ponovno se vratila u Narodni 

dom gdje se nalazi i danas. 

(Izvor: Crljenko, B.:“ Svjetionik i 

bedem Buzeštine“, uz stotu 

obljetnicu "Hrvatske èitaonice" 

u Buzetu") 

Knjižnica danas... 

Buzetska Narodna 

knjižnica u svom fondu broji 

oko 25.000 knjiga, 

petstotinjak slikovnica, 260 

nekonvencionalnih jedinica 

(CD-i, DVD-i, audio i video 

kasete) i pedesetak igraèaka, 

od èega je više od polovice u 

slobodnom pristupu dok je 

ostatak namijenjen korištenju 

u studijskom odjelu ili 

deponiran u spremište. U svom 

fondu knjižnica ima i tridesetak 

naslova dnevnih i službenih 

novina i èasopisa. 

Svojim korisnicima osim 

posudbe knjiga nudi i 

besplatnu posudbu audiovizualne 

i multimedijalne 

graðe te èasopisa, struène 

savjete knjižnièarainformatora, 

pretraživanje 

lokalne baze podataka i baza 

podataka drugih knjižnica, 

usluge složenog pretraživanja, 

meðuknjižniènu posudbu, 

pretraživanje interneta... 

Knjižnica omoguæuje pet vrsta 

uèlanjenja: èlanarinu za djecu, 

uèenike, studente i 

umirovljenike; èlanarinu za 

odrasle zaposlene korisnike; 

obiteljsku èlanarinu; èlanarinu 

za posudbu slikovnica i 

privremenu èlanarinu – 

iskljuèivo za rad u èitaonici i 

studijskom odjelu. Poseban dio 

knjižnice je Piquentina – 

buzetska zavièajna zbirka, koja 

sakuplja, obraðuje i èuva svu 

graðu (knjige, periodiku, 

èlanke, notne zapise, audio i 

video materijale, fotografije, 

razglednice, letke, plakate...) o 

Buzeštini te izdanja buzetskih 

autora i nakladnika. Jedan od 

zadataka buzetske knjižnice je 

i prezentacija fonda te 

promocija novih izdanja. Stoga 

knjižnica redovito priprema 

izložbe razlièitih tema kojima 

predstavlja dijelove svoga 

fonda. Uz to knjižnica redovito 

organizira promocije novih 

Buzetski list 30

FOTO: DEJAN HREN 

LORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICI 

Top lista najèitanijih knjiga u 2008.: 

1. S. Meyer: Sumrak 

2. Hirsi Ali, A: Nevjernica 

3. Ahern, C.: Na kraju duge 

4. Hislop, V: Otok 

5. Coelho, P.: Brida 

6. Woolfolk Cross, D.: Papisa Ivana 

7. Baretiæ, R.: Hotel Grand 

8. Zusak, M: Kradljivica knjiga 

9. Perišiæ, R.: Naš èovjek na terenu 

10. Alsanea, R.: Djevojke iz Riyada 

DJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMA 

izdanja, s posebnim 

naglaskom na izdanja koje 

obuhvaæa zavièajna zbirka. 

Veliku pažnju knjižnica 

posveæuje animiranju djece i 

mladih. Za njih se kroz godinu 

organiziraju razlièite radionice, 

igraonice, prièaonice i drugi 

zabavni sadržaji. Djeca su se 

natjecala na kvizovima "Harry 

Potter" i "Hrvatski djeèji pisci", 

zabavljala na igraonicama 

"Skockavac", "Pogodi pa kreni" 

i "Pogaðaonica"; sudjelovala 

su u radu likovnih radionica, 

pripremanju malih tematskih 

izložbi... Za djecu se jednom 

mjeseèno održava prièaonica 

iz ciklusa "Prièom na prièu". 

Tijekom ljeta uz 

hvalevrijednu pomoæ 

volontera – prijatelja knjižnice 

(Mile Nežiæ, Ines Gržiniæ i Sanje 

Perniæ) u okviru programa 

"Ljeto u knjižnici" organiziran je 

i niz radionica za predškolce, 

školsku djecu i tinejdžere. 

Jednom mjeseèno organizira 

se i radionica "Vremenski stroj 

– ISTRA(živanje) i 

istra(U)ŽIVANJE" na kojoj djeca 

igrom i istraživanjem upoznaju 

povijest svoga zavièaja. U 

proljeæe zapoèinje novi projekt 

"BookPark" u sklopu kojeg æe 

se u buzetskim djeèjim 

parkovima prièati prièe, 

održavati igrokazi i igrati igre. 

Uskoro æe se u buzetskoj 

knjižnici održati i kvalifikacije 

za "Prvenstvo Hrvatske u 

društvenim igrama", a 

pobjednici æe u srpnju 

otputovati na državno 

prvenstvo koje æe se uprilièiti u 

splitskoj i solinskoj knjižnici. 

Knjižnica buduænosti... 

Tijekom godina buzetska je 

knjižnica postala pretijesna za 

svoje potrebe i potrebe svojih 

korisnika. Knjige su doslovce 

dotaknule strop. Prepune su ih 

police, guraju se pod stolove i 

stolce, zatrpale su prijamni pult, 

naguravaju se posvuda. Pod 

težinom knjiga i drvenih polica 

jedva izdržava meðukatna 

konstrukcija. A korisnika i 

èlanova je sve više, sve se više 

èita, sve se ranije poèinje èitati 

(èak i bebe "èitaju" svoje male 

"plastiène" slikovnice), sve je 

veæi interes za knjigom i 

drugom graðom, posebice 

multimedijom. I gotovo kod 

svakog ponovnog dolaska u 

knjižnicu, korisnik izusti ono 

neizostavno "Ah, do kad æe to 

biti tako?! Kako bi bilo lijepo da 

Buzet ima novu, modernu, 

veliku i dobro opremljenu 

knjižnicu!" 

I naša je to želja. To je želja i 

svih 500-injak èlanova 

knjižnice i njihovih obitelji. To je 

želja akademskih graðana i 

buzetskih intelektualaca koji 

vole istraživati, ali i svih onih 

koji jednostavno žele slobodno 

vrijeme provoditi uz èitanje. 

Nadamo se, stoga, da æemo 

uskoro pronaæi najbolje 

rješenje i pokrenuti polugu 

koja æe nas dovesti do 

proširene i obnovljene 

knjižnice u Narodnom domu ili 

još bolje - do sasvim novog 

prostora u centru grada. 

31 

Buzetski list

Krkuž 

Bogomdan kraj za stoèarstvo 

Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u Krkužu je bilo dvadeset 

kuænih brojeva i sedamdesetak duša, a danas ih, unatoè cesti, 

struji, vodi i telefonu, ima jedva deset 

Ana PISAK 

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI 

Sve bogatstvo Krkuža, te njegovih 

zaseoka Muna, Hrbatije Gornje i Hrbatije 

Donje je osmero ljudi, te dvoje djece. Tim 

je rijeèima jedan od rijetkih preostalih 

starosjedilaca, Drago Kos iz Muna, 

zapoèeo prièu o povijesti i sadašnjosti 

kraja predivnog krajolika i zelenih, nekim 

èudom još uvijek obraðenih, pašnjaka. 

Oskudan broj stanovnika rezultat je 

današnje mode i stila života, smatra 

Drago i dodaje: 

- Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u 

selu je bilo dvadeset kuænih brojeva i 

sedamdesetak duša. Radi se o relativno 

staroj vasi. Ovdašnji su se ljudi uglavnom 

bavili stoèarstvom. Konfiguracija terena i 

krma su idealne za uzgoj velikog blaga. 

Nikad nije bilo problema prodati meso 

životinja uzgojenih na pašnjacima Krkuža. 

Nekada je u mojoj štali bilo dva-tri para voli, 

tovar i konj. Danas držimo samo èetiri 

krave. Tužno i žalosno spram onoga kako 

je bivalo, zakljuèuje 65-godišnji Drago. 

Ni muhe nisu… 

Velik broj mještana Krkuža radio je na 

željeznici. Prije toga, bila je bijeda i tuga 

preko neba! Tu je postojala samo jedna, i 

to primitivna, kovaèija, te nekoliko 

skromnih vapneninca. Siromašæina je bila 

vela. Telca se èekalo kao boga s neba, 

samo što je on bio prodan još prije nego 

što se krava otelila. To je bilo strašno! Šoldi 

ni bilo, a živet se moralo. 

Sjeæam se da mi je jednoga dana, pri 

povratku iz škole, nona za ruèak spremila 

jotu. Zdjela je bila sva crna od muha koje 

su se u njoj utopile. Muhe sam malo 

pomaknuo sa strane i jeo jotu ispod njih. 

Pitam se da li bi danas netko to napravio, 

kaže Drago dodajuæi kako ni muhe nisu 

više ono kaj su bile. 

Dragetov pokojni otac bavio se 

prijevozništvom. U Rašporu, Trsteniku i 

Brgudcu nakrcao bi voz pun sijena i 

pomoæu kobile ga prevezao u Umag, Trst i 

Kopar. 

– Otac je od kuæe znao izbivati i po 

deset-petnaest dana. Kad bi prespavao u 

donjem djelu Istre lokalno stanovništvo 

obièno bi mu dalo pušku s napomenom 

«pucaj na sve što se mrda» jer su kraðe bile 

èeste. Za nazad je dovozio vino i ulje, prièa 

Drago. 

„Zasjeda“ za Marinca 

U drugoj polovici 20. stoljeæa Krkužani 

zapoèinju borbu za asfaltiranje puta. Tako 

od 1966. do 1976. godine odraðuju 1.262 

žrnade. Za to su vrijeme potrošili 334 

radna dana na proširivanju i pravljenju 

novog dijela ceste i ublažavanju uspona. 

Na gradilištu je trinaest dana radilo 

nekoliko strojeva iz raznih poduzeæa, a 

treba uzeti u obzir da su strojevi u to 

vrijeme bili prava rijetkost. Izvedeno je èak 

284 bušenja kompresorom, miniralo se 

dva puta po šest sati. 

– Vojska je jedne veèeri postavila 

eksploziv. Meðutim, on nije eksplodirao! 

Nastala je prava panika. Trebalo je otkriti 

grešku, a da ne doðe do eksplozije. 

Kalvarija je trajala gotovu cijelu noæ. 

Sreæom, greška je otklonjena do zore, pa 

je miniranje uspješno privedeno kraju, 

prisjeæa se Drago. 

Zanimljivo je da je Krkuž dobio asfalt 

èak prije Èiriteža i Roèkog Polja, iako su ta 

mjesta brojila više stanovnika. 

– Svakog dana sam odlazio na Opæinu i 

tražio pokojnog Željka Marinca da nam 

odobri asfaltiranje puta iz Roèa do Muna. 

Njegova mi je tajnica stalno govorila kako 

je odsutan. Kako mi je veæ bilo dosadilo 

stalno odlaziti u Buzet, jedne sam veèeri 

odluèio èekati sve dok Marinac ne doðe. U 

tri sata ujutro došao je sa službenim 

autom i tada smo dogovorili sastanak na 

kojem je naknadno odobreno asfaltiranje, 

otkriva Drago. 

GORNJA HRBATIJA 

DRAGO KOS IZ MUNA U FIÆEKU IZ 1968. GODINE 


DONJA HRBATIJA

KRKUŽ 

Zapili struju 

Asfalt za Krkuž se radio u tri etape. Prva 

etapa, od Roèa do željeznièke pruge 

napravljena je 1977. godine, druga etapa, 

od pruge do Krkuža 1979. godine, a treæa, 

od Krkuža do Muna 1982. godine. Od 

Krkuža do Hrbatije i dan danas vodi 

zemljani put. Podatak koji svakako valja 

spomenuti jest i da se podloga za asfalt 

dovozila iz tunela Uèka, koji se probijao u 

to vrijeme. Dovezeno je èak 256 kamiona 

materijala. 

Struja je u tom malenom selu podno 

Æiæarije prvi puta zasvijetlila 1965. godine. 

Drago pamti jednu anegdotu vezanu i za 

taj povijesni trenutak. Poèetkom 60-ih 

godina mještani su prikupili novac i uplatili 

ga u neki fond. Ta su sredstva bila 

namijenjena dovoðenju elektriène 

energije. Pao je dogovor da se seljaci 

jedne veèeri sastanu kod trafostanice 

blizu pruge i odluèe što i kako dalje. Te je 

veèeri pala i komanda da se tri-èetiri puta 

pošalje nekoga po vino na štacion. Na 

kraju veèeri ispostavilo se da su mještani 

zapili sav novac položen u fondu! 

Šajete i telefoni 

Godine 1995. u Krkuž stiže i telefon. 

Problema s tom modernom tehnologijom, 

kaže Drago, ima i dan danas jer im telefoni 

stalno pregorijevaju zbog uèestalih šajeta. 

Devet godine kasnije krkužanskim 

slavinama protjeèe i voda. Mještani su se 

prije toga opskrbljivali vodom iz privatnih 

šterna te na dva izvora, Šterni i Koritima. 

– Prije pedeset godina vodu smo odlazili 

uzimati s tovariæem i baèvama. Doma 

bismo dolazili s polupraznim kantama, jer 

se voda izlila 

putom. Ljeti je bio 

velik problem jer 

je ljudi bilo puno, a 

vode malo. Voda 

se dijelila na 

decilitre, isto kao i 

vino. Znalo se 

desit i da, ako se 

dobro napiješ na 

izvoru, vode nije 

bilo više. Jednom 

sam išao po vodu 

s tovarom. Kako je 

bio snijeg, put se 

nije vidio. Tovar je pao u potok, a ja sam 

odjurio pozvati pomoæ. Susjedi su mi 

pomogli izvuæi blago iz potoka, kaže Drago. 

Krkužani imaju i svoju vlastitu crkvicu. 

Slave blagdane Sv. Mohora i Fortuna koji 

padaju u mjesecu srpnju. Crkvica je u 

potpunosti obnovljena 1998. godine. 

Saniran je i oltar. Izgraðen je i betonski 

podij u neposrednoj blizini sakralnog 

objekta na kojemu se održavaju plesovi. 

33 

Buzetski list

SPORT 

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta 

Rukometni idoli u Buzetu 

Djeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima 

RK Croatia osiguranje Zagreb poklone koje su sama izradila, te prigodne 

darove Grada Buzeta i RK Buzet 

Piše: Mario SIROTIÆ 

Za sportski Buzet srijeda 11. 

veljaèe ove godine bila je dan 

za pamæenje: u Sportskoj 

dvorani u Buzetu gostovao je 

Rukometni klub Croatia 

osiguranje Zagreb. Taj klub 

èine gotovo svi igraèi 

rukometne reprezentacije 

Hrvatske, osvajaèa srebrne 

medalje na nedavno 

završenom svjetskom 

prvenstvu. Osim hrvatskih 

reprezentativaca, za Zagreb 

igraju i dva reprezentativca 

Slovenije te najbolji strijelac 

svjetskog prvenstva, 

makedonski reprezentativac, 

Kiril Lazarov. Proslavljenu 

momèad doèekala je prepuna 

dvorana djece, roditelja i 

ljubitelja sporta. Svi oni 

zajedno imali su èast upoznati 

i skandirati Baliæu, Voriju, 

Ðombi, Duvnjaku, Èervaru i 

drugim «kaubojima». Dvorana 

je vibrirala pozitivnim 

emocijama. Djeca srednje i 

osnove škole te predškolskog 

uzrasta darovala su igraèima 

poklone koje su sama izradila, 

te prigodne darove Grada 

Buzeta i RK Buzet. Hrvatski 

najtrofejniji izbornik Lino 

Èervar zahvalio se svima na 

spektakularnom doèeku, a 

pravo ludilo uslijedilo je nakon 

što su srebrni deèki poèeli 

dijeliti autograme. 

Najmlaði naraštaji Buzeta 

rukometaše CO Zagreb 

ispratili su pjesmom «Morska 

vila» Marjana Bana. 

Renovirana 

mala dvorana 

Prijedlozi ZSUGB, koji 

je prošle godine 

prihvatilo Gradsko vijeæe, 

uspješno se ostvaruju. 

Tako je veæ, na 

zadovoljstvo svih èlanova 

udruge koji se njome koriste, 

renovirana mala dvorana - 

parket, zidovi, nova 

svlaèionica sa dva tuša. 

Uspješno se privodi kraju 

izgradnja skladišnog prostora 

u sklopu Sportske dvorane, a 

uskoro poèinju i manji radovi 

preureðenja i bojenja u 

Boæarskom domu «Kozari». 

Buzetski list 34

Izbor sportaša 2008. godine 

Laureati Ana-Marija Pavletiæ, 

Gianfranco Santoro i »Trio Buzet« 

Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji 

je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad 


SPORT 

NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA BUZETA U 2008. GODINI 

Zajednica sportskih klubova Grada 

Buzeta i ove je godine proglasila najbolje 

sportaše svoga grada za proteklu godinu. 

Naslov najboljeg sportaša pripao je 

Gianfrancu Santoru, boæaru „Trio Buzeta“, 

najbolja sportašica je Ana-Marija Pavletiæ 

iz rukometnog kluba „Buzet“, dok su 

najboljim klubom proglašeni boæari „Trio 

Buzeta“. 

Predloženo 48 kandidata 

U izboru kojeg je izvršio Upravni odbor 

Zajednice prema kandidaturi klubova 

èlanica, biralo se izmeðu 48 predloženih 

sportaša, sportašica, sportskih 

djelatnika i klubova. Hrvatski boæarski 

reprezentativac i prvotimac „Trio Buzeta“ 

Gianfranco Santoro u protekloj se sezoni 

okitio srebrnom i bronèanom medaljom 

na Europskom boæarskom prvenstvu 

održanom u Saviglianu, a uz to bio je 

najbolji boæar u ovogodišnjem državnom 

prvenstvu. Njegov klub „Trio Buzet“ 

naslov najboljeg u klupskoj konkurenciji 

zaslužio je dvostrukim državnim 

naslovom, u kupu i prvenstvu. 

Rukometašica Ana-Marija Pavletiæ jedna 

je od najboljih strijelaca i oslonaca ženske 

rukometne ekipe u III. hrvatskoj ligi. 

Nagrade i priznanja 

Nagradu za sportskog djelatnika 

primio je Damir Rupena, predsjednik Auto 

moto kluba „Buzet“, koji je ove godine 

nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj 

uspješan rad. Priznanja za perspektivne 

sportaše primili su Danica Baf iz taekwon 

do kluba „Buzet“, te mladi rukometaš 

Arian Bašiæ. Posebna priznanja 

dodijeljena su i prošlogodišnjim 

osvajaèima državnih naslova Enduro 

motocross klubu „Buzet“ i njihovim 

èlanovima Marku Prodanu i Manuelu 

Èerneki te Sanjinu i Viliamu Prodanu, 

automobilistima „Buzet Autosporta“. 

35 

Buzetski list

SPORT 

Rukometaši Buzeta ostvarili najveæi 

uspjeh u povijesti buzetskog sporta 

Rukometna èarolija 

Sigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi, 

kaže predsjednik kluba Ðino Piuti 


Kada je grupica 

rukometnih entuzijasta 

poèetkom devedesetih 

Buzetom ljepila plakate 

„Vratimo slavu buzetskom 

rukometu“, ne bi li u svoje 

redove privukla što veæi broj 

mladih koju su spremni 

sudjelovati u ponovnom 

oživljavanju ovoga sporta u 

našem gradu, nitko se nije 

nadao da æe petnaestak 

godina kasnije ta slava 

prerasti u nastup u Premijer 

ligi, najelitnijem hrvatskom 

rukometnom natjecanju. Iako 

je u stvarnost o buzetskom 

premijerligaškom rukometu 

èak i do prije nekoliko mjeseci 

malo tko vjerovao, klub iz male 

sredine, uspio je dosanjati 

svoje snove. 

Briljirali cijelu sezonu 

Nakon odlièno odraðene 

jesenske sezone, Buzeæani su 

se pribojavali kako æe u 

nastavku prvenstva imati 

znatno teži zadatak, svjesni 

èinjenice da æe se gostujuæe 

momèadi više „napaliti“ na 

vodeæe buzetske rukometaše. 

No, kako su završili jesenski, 

dio rukometaši Buzeta 

nastavili su na proljeæe te èetiri 

kola prije kraja prvenstva 

osigurali najvrjedniji rezultat u 

povijesti buzetskog sporta. 

Dobrim ligaškim 

rezultatima pridodali su i novi 

naslov Kupa Istre. No, pobjeda 

u finalu protiv momèadi 

Umaga nije znaèila samo novi 

naslov u vitrinama buzetskog 

rukometnog kolektiva, veæ i 

susret protiv najatraktivnijeg 

moguæeg protivnika, 

zagrebaèkog „Croatia 

osiguranja“, višestrukog 

državnog prvaka, koji u svojim 

redovima ima najbolje 

hrvatske reprezentativce, 

poput Vorija, Baliæa, Duvnjaka, 

Džombe, Valèiæa... 

Prepuna dvorana 

Susret sa „zagrebašima“ 

išèekivao se tjednima, pa je 

vodstvo kluba odluèilo 

petstotinjak karata, koliko ima 

mjesta u dvorani pustiti u 

pretprodaju, što još nikada 

nije bio sluèaj za utakmice 

buzetskih rukometaša. Interes 

za utakmicu dodatno je 

„podgrijao“ posjet 

rukometaša „CO Zagreba“ 

Buzetu dvadesetak dana 

ranije, te nedavno osvojena 

srebrna medalja na Svjetskom 

rukometnom prvenstvu u 

Zagrebu. Kako se i oèekivalo, 

susret Buzeta i Zagreba, 

unatoè velikoj razlici u kvaliteti 

dvaju rivala, bila je prava 

rukometna fešta koju æe Buzet 

još dugo pamtiti. 

Sedamstotinjak gledatelja, 

koji su uspjeli uæi u skuèenu 

buzetsku dvoranu i pratiti 

povijesni susret buzetskog 

momèadskog sporta napravilo 

je odliènu atmosferu, 

podržavajuæi buèno tijekom 

cijelog susreta obje momèadi. 

Veæ toga vikenda Buzeæani su 

na gostovanju u Solinu 


SLAVLJE NAKON POTVRDE O ULASKA BUZETSKIH RUKOMETAŠA U PREMIJER LIGU

RK »BUZET« I RK »CO ZAGREB« 

pobjedom protiv 

drugoplasirane momèadi 

ljestvice praktièki osigurali 

ligaški naslov. Potvrda je stigla 

u domaæem susretu protiv 

Trogira, gdje su buzetski 

rukometaši i matematièki 

osigurali promociju u najelitniji 

hrvatski rukometni razred. 

Mario Sirotiæ – najbolji odabir 

Premijer liga velika je èast, 

ali i nova obveza za vodstvo 

buzetskih rukometaša. No, 

zahvaljujuæi ranom 

osiguravanju premijerligaškoj 

statusa vodstvu buzetskog 

kluba je ostalo nešto više 

vremena za slaganje 

premijerligaškog mozaika. 

- Sigurno je da æemo 

morati napraviti odreðene 

zahvate da momèad bude 

konkurentnija u Premijer ligi. 

Trebaju nam još dva do tri 

igraèa da produžimo klupu, jer 

vidjelo se i u ovom susretu da 

rezervni igraèi imaju kvalitete 

dizati rezultat. Za razliku od 

ostalih klubova, mi u proteklim 

sezonama nismo dovodili 

zvuèna pojaèanja jer smo znali 

da se samo dobrom ekipnom 

igrom mogu stvarati ovakvi 

rezultati, što je naš trener 

Mario Sirotiæ napravio i mislim 

da je najveæi potez ove uprave 

upravo dovoðenje njega za 

voditelja ekipe – kaže 

predsjednik kluba Ðino Piuti. 

Snaga navijaèa 

Iako je Buzet možda 

najmanji grad koji je ikad 

igrao u najelitnijem 

rukometnom razredu, 

podrškom kakvu su tijekom 

protekle tri sezone imali 

buzetski rukometaši ne može 

se zacijelo pohvaliti niti jedan 

klub u Hrvatskoj. 

Organiziranim navijanjem 

na svim utakmicama, pa 

makar ponekad one imale i 

prijateljski predznak, 

buzetski „Pinguentum 

forces“ stvarao je posebnu 

atmosferu u dvorani, a 

popraæeni su i najbitniji 

susreti za buzetsku momèad 

na gostujuæim terenima. Bez 

obzira na matematièko 

osiguravanje plasmana u 

premijerligaško društvo, 

najvjerniji buzetski navijaèi 

ostaju uz momèad do 

posljednjeg kola. Slavlje koje 

su povodom ulaska u 

Premijer ligu priredili svojim 

ljubimcima, kada je veliki 

karusel na èelu s kamionom 

prepunim igraèa i navijaèa, 

kružio gradom više od dva 

sata, da bi potom bio 

nastavljen zajednièkom 

feštom, ostat æe svakako 

jedan od najsvjetlijih 

trenutaka buzetskog sporta. 

ATMOSFERU JE DODATNO ZAGRIJALA BAKLJADA VJERNIH NAVIJAÈA 

37 

Buzetski list

Tri desetljeæa najpopularnijeg sporta u Roèkom Polju 

Generacije sjajnih boæara 

Najveæi uspjeh kluba ostvaren je prije dvije godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u 

Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu 


SPORT 

Boæarski klub iz Roèkog Polja u protekla 

je tri desetljeæa od njegovog osnutka 

svakako jedan od predvodnika ovog 

popularnog sporta na Buzeštini. Vrijedni 

entuzijasti održali su klub u vrhu buzetskog 

boæanja tijekom svih trideset godina, a 

usprkos svojoj bogatoj povijesti, roèkopoljski 

boæari sada ispisuju najsvjetlije stranice 

svoje povijesti. 

Èedomir Žuliæ prvi predsjednik 

Kada se poèelo igrati na boæe u Roèkom 

Polju ne pamte ni najstariji žitelji ovog malog 

mjesta na istoènoj granici buzetske opæine. 

Zna se tek da je to bila jedna od igara koja je 

oduvijek okupljala i razveseljavala muškarce 

ovoga kraja. Ovdašnji ljudi radili su i školovali 

se u drugim mjestima, te tako u svoj kraj 

donosili nova pravila, pa i boæe. Interes za 

ovu sve popularniju igru rastao je meðu 

mladima, pa je tako 19. svibnja 1979. 

godine održana osnivaèka Skupština 

boæarskog kluba „Roèko Polje“, koji je tako 

postao prvi registrirani boæarski kolektiv na 

Buzeštini. Osnivaèkoj Skupštini prisustvovali 

su Vlado Nemarnik, Željko Nemarnik, 

Èedomir Žuliæ, Franko Krbavac, Renato 

Pavletiæ, Edi Glaviæ, Miloš Glaviæ, Bruno 

Fabris, Mario Rabak, Mario Grabar, Bruno 

Krbavac i Bruno Fabris. Toga dana udareni 

su temelji današnjem klubu, èiji je prvi 

predsjednik bio Èedomir Žuliæ. 

Turnir èetvorki 

Osim boæara iz Roèkog Polja, klub je od 

samih svojih poèetaka okupljao zaljubljenike 

u ovu igru i iz susjednih mjesta poput 

Lupoglava i Roèa. Veæ 23. lipnja iste godine 

klub odigrava u Roèkom Polju svoju prvu 

prijateljsku utakmicu s boæarima iz Buzeta, a 

u isto vrijeme tada agilniji boæari Buzeštine 

razmatraju moguænosti o formiranju novih 

klubova te Boæarskog saveza Opæine Buzet. 

Boæarski klub „Roèko Polje“ je tada jedan od 

pravih propagatora boæanja u opæini, gdje 

odigrava prijateljske susrete u Buzetu, Roèu, 

Dolu i drugdje. Te godine 18. kolovoza po prvi 

puta se organizira turnir èetvorki pod 

nazivom „Rokova“, koji se kontinuirano 

održava do današnjih dana. Na turniru je 

sudjelovalo osam ekipa i to: Roèko Polje, Roè, 

Dol, Buzet, Štrped, Sveti Martin, i ekipa 

Vranja koja je bila pobjednik turnira, dok su 

domaæini zauzeli treæe mjesto. 

«Rokova» glavni sponzor 

Prvu pobjedu na nekom od turnira 

Roèkopoljci ostvaruju 14. listopada 1979. 

godine u Roèu, a iduæe se sezone pridružuju 

novoformiranoj ligi Opæine Buzet, gdje u 

konkurenciji 12 ekipa u prvoj godini 

natjecanja zauzimaju šesto mjesto. Godine 

1982. klub osvaja prvo mjesto u Opæinskoj 

EKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈU 

ligi i tako stjeèe pravo natjecanja u 

meðuopæinskoj ligi, gdje 1986. godine 

osvaja naslov. Te se godine otvara još jedno 

boæalište koje su izgradili i financirali sami 

èlanovi kluba. Godine 1983. proširuje se 

sala za ples podno škole u Roèkom Polju, 

gdje mještani tradicionalno u drugoj polovici 

kolovoza slave blagdan Sv. Roka - Rokovu. 

Fešta povodom Rokove dugo je godina bila 

jedini izvor prihoda boæara iz Roèko Polja. 

POBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IH 

Najuspješnija 2007. godina 

Veliki i nagli rezultatski uspon boæanja u 

Roèkom Polju poèinje prije šest godina, kada 

sponzorstvo nad klubom preuzima tvrtka 

„Istra Aluminij“ po kojoj je klub tada i dobio 

ime. Od Druge županijske lige Roèkopoljci su 

lagano krenuli osvajati natjecanja u kojima 

su sudjelovali. Najveæi uspjeh kluba 

ostvaren je 2007. godine kada su 

roèkopoljski boæari ostvarili plasman u 

Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu. 

Uz prvu ekipu, zbog brojnosti, klub ima i svoj 

drugi sastav koji je godinama bio prvak 

Buzetske boæarske lige. 

NA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINE 


„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE

SPORTSKE VIJESTI 

Više od dvije stotine enduraša 

u buzetskom blatu 

O v o g o d i š n j a 

meðunarodna enduro utrka 

„Buzet 2009“ ponovno je 

okupila više od dvjestotinjak 

motociklista iz pet europskih 

zemalja, èime je Buzet zadržao 

status najbrojnije hrvatske 

utrke u ovoj motociklistièkoj 

disciplini. Uz državno 

prvenstvo, natjecanje se 

bodovalo za Meðunarodni 

enduro kup, prvenstva 

Slovenije i Austrije te Alpe- 

Adria kup, a meðu 

dvjestotinjak motociklista iz 

pet europskih zemalja bilo je i 

nekoliko poznatih enduro 

vozaèa središnje Europe. 

Usprkos jakoj konkurenciji, 

premijerno ovogodišnje 

natjecanje pokazalo je kako ni 

naši motociklisti kvalitetom i 

brzinom ne zaostaju za svojim 

europskim kolegama. Itinerer 

se djelomièno razlikovao od 

dosadašnjih, prvenstveno jer 

su organizatori 

natjecanja iz Enduro 

motocross kluba 

„Buzet“ za ovu priliku 

prokrèili petnaestak 

kilometara neprohodnih 

šumskih putova. 

Pobjedu na utrci odnio 

je austrijski motociklist 

Markus Tischer, koji je 

tijekom oba dana 

pokazao najviše vještine 

i brzine. U buzetskom 

blatu od istarskih 

motociklista tijekom dva 

dana najbolje se snašao 

Marko Prodan, koji je 

zauzeo drugo mjesto 

ukupnog poretka i 

pobjedu u klasi E1, dok 

je treæi bio pulski 

motociklist Robert 

Vozila, takoðer èlan 

EMK „Buzet“. (sž) 

Filip Brnobiæ najbolji strijelac 

Na prvenstvu Grada 

Buzeta u streljaštvu 

serijskom zraènom puškom, 

održanom krajem sijeènja u 

buzetskoj streljani, 

smještenoj ispod policijske 

postaje, najuspješniji je bio 

èetrnaestogodišnji Filip 

Brnobiæ. 

Mladi Brnobiæ je u dvije 

serije sa 20 metaka ostvario 

185 bodova, što je za deset 

krugova bilo bolje od 

drugoplasiranog Marina 

Merliæa, dok je treæe mjesto 

pripalo Ivanu Desantolu. 

Osim gradskog prvenstva, 

èlanovi kluba organizatora 

natjecanja, Streljaèkog 

društva “Augustin Vivoda”, u 

proteklom su razdoblju 

sudjelovali na mnogim 

natjecanjima, a dodatno je 

opremljena i streljana. Uz 

èetiri pokretne mete, 

nedavno je nabavljena i 

elektronska meta. (sž) 

 

Sove opet šampioni 

U Krušvarima je poèetkom 

ožujka održan 9. Kup Grada 

Buzeta i proglašenje 1. i 2. 

Istarske Staroèeško lige u 

elektronièkom pikadu za 

sezonu 2008./09., a na kojoj 

je sudjelovalo deset ekipa s 

podruèja Istarske županije. 

Prvo mjesto je osvojila ekipa 

Sove Papaya iz Sovinjaka, 

drugo mjesto Abona iz Labina 

te treæe mjesto Sansaluti 

Rovinj. Fair play ekipa turnira 

je Sisley iz Škropeti. 

Ekipa pikado kluba Sove 

Sovinjak Kup Grada Buzeta 

osvojila je po šesti put, od èega 

tri godine za redom pa æe 

prijelazni pehar ostati u 

trajnom vlasništvu kluba iz 

Sovinjaka. Ovogodišnji Kup 

ostat æe zapisan i kao prvi 

Open kup Grada Buzeta, pošto 

je po prvi put u povijesti ovog 

natjecanja turnir bio 

otvorenog tipa. 

U sklopu turnira održano je 

i proglašenje Istarske 

Staroèeško lige. U 2. ligi Buzet 

je osvojio 2. mjesto, a u prvoj 

ligi Sove Sovinjak prvo mjesto. 

Osvajanjem naslova prvaka 

ekipa Sove Sovinjak je na 

prvenstvu Hrvatske, 

održanom u Požegi 18. i 19. 

travnja predstavljala Grad 

Buzet i Istarsku županiju. 

Za Sove Sovinjak u sezoni 

2008./09. su nastupali : 

Goran Krota - izbornik, Mirjan 

Èerneka – kapetan, Danijel 

Krbavac, Klaudio Fabijanèiæ, 

Kristijan Klariæ, Davide Bosich, 

Vladimir Herak i Vinko Prodan. 

(sž) 

39 

Buzetski list

OBRAZOVANJE 

„Grdelini“ na izložbi u Pazinu 

Sloniæi i Paèiæi uèili o pèelama 

Mališane je o životu pèela poduèio buzetski pèelar Željko Sirotiæ, a posjetili su i izložbu 4. Dana meda 

u Pazinu 

Marija ÈRNAC 

Predškolska djeca, 

polaznici Djeèjeg vrtiæa 

«Grdelin», prate sva 

dogaðanja u gradu i okolici. 

Tako su odluèili, zajedno s 

odgojiteljicama, posjetiti 

izložbu u povodu 4. Dana 

meda u Pazinu. 

Mali „pèelari“ 

Kako bi se što bolje 

upoznali sa životom pèela i 

vrijednostima proizvoda koje 

dobivamo zahvaljujuæi 

marljivom radu tih kukaca i 

pèelara, skupine «Sloniæi» i 

«Paèiæi» pozvali su u vrtiæ 

pèelara Željka Sirotiæa. On je 

djeci na pristupaèan naèin 

prièao o pèelama te s velikim 

entuzijazmom odgovarao na 

mnogobrojna pitanja 

mališana. Djeca su 

razgledavala pèelarsku 

opremu, saæe, košnicu, alat i 

oblaèili se u pèelarsko odijelo, 

a nakon svega zasladila se 

medom koji im je pèelar 

poklonio. 

Po znanje u Pazin 

Nastavak edukacije 

uslijedio je u Pazinu na netom 

održanoj izložbi 4. Dani meda. 

Tamo su mališani s velikim 

interesom razgledali staklene 

košnice, prepune marljivih 

životinja. Nakon razgledanja 

izložbe degustirali su razne 

vrste meda. 


PÈELAR ŽELJKO SIROTIÆ UÈIO JE MALIŠANE KAKO PÈELE PRAVE MED

Što kad kazalište neæe u Buzet? 

Srednjoškolci na predstave 

u Rijeku 

Prijevoz organizira 

Srednja škola, a 

inicijativu je pokrenula 

profesorica engleskog 

jezika Gabrijela Jerman. 

Odziv uèenika je velik 

OBRAZOVANJE 

Piše: Mila NEŽIÆ i Nikolina GRŽINIÆ 

Snimila: Mia ŽUDIÆ 

Kako se uèenike što više 

nastoji kulturno uzdizati 

Srednja škola Buzet organizira 

posjete predstavama koje se 

održavaju u HNK „Ivan pl. Zajc“ 

u Rijeci. Ova zabavna i 

nadasve edukativna inicijativa 

potekla je od strane 

profesorice engleskog jezika 

Gabrijele Jerman. Ovisno o 

ponudi, ''izleti'' u kazalište 

mogu se svesti na otprilike 

jednom mjeseèno, što je 

svakako premalo za buzetske 

srednjoškolce. Cijena karata 

iznosi prihvatljivih tridesetak 

kuna, a do Rijeke buduæi 

intelektualci putuju 

prekrasnim ružièastim 

autobusom. Pošto u Buzetu 

nema mnogo prigoda za 

pogledati predstavu, odziv 

uèenika je velik. Buzetske 

gimnazijalce upitali smo što 

misle o neuobièajenom naèinu 

provoðenja subotnje veèeri, 

odnosno što oni misle o 

odlascima u kazalište, je li im 

bitno da u predstavi glume 

poznate osobe, što misle o 

cenzuriranju istih i trebaju li se 

u gradu održavati predstave 

sliène onim rijeèkima: 

Matia Vukoviæ, 

2. razred, opæa gimnazija 

Lijepo je što posjeæujemo 

kazalište. Svakako treba s 

time i nastaviti! Od predstava 

mi se najviše sviðaju komedije, 

moraju biti zabavne, ali i 

edukativne. Nije mi važno 

glume li zvuèna imena, bitan 

mi je tijek radnje. Što se tièe 

Buzeta, mislim da gradu nije 

potrebno kazalište jer bi samo 

oni starije životne dobi bili 

zainteresirani. 

Mia Lukiæ, 

4. razred, opæa gimnazija 

MIA I IVANA 

Kada krenem na fakultet 

èešæe æu posjeæivati predstave 

jer æu tada imati više vremena. 

Cijene su skroz u redu, 

prihvatljive. Ponuda bi ipak 

trebala biti malo raznovrsnija. 

Da bih mogla reæi kako mi se 

predstava svidjela, morala bi 

biti duhovita i zanimljiva. Ne 

previše naporna nego 

opuštajuæa. Mislim da ne bi 

MARINA I MATIA 

smjeli cenzurirati predstave 

jer je stvarnost okrutna i treba 

je prikazati na realan naèin, tj. 

onako kakvom ju je redatelj 

zamislio. U Buzetu bi trebalo 

organizirati više predstava, jer 

je to sredina koja teži 

kulturnom uzdizanju. 

Pogotovo gimnazijalci (buduæi 

intelektualci) i drugi mladi. 

Marina Tomišiæ, 

2. g razred, opæa gimnazija 

Kada krenem na fakultet 

neæu imati toliko vremena za 

odlazak u kazalište. Ponuda 

predstava je dobra, ipak smo 

sami odabirali što æemo 

gledati. Cijena ulaznica je 

prihvatljiva, ali ipak s 

prijevozom, za nas 

srednjoškolce, iziskuje poveæi 

izdatak. Predstave ne treba 

cenzurirati jer ona tada gubi 

na smislu i ne uspiju se 

prikazati prvotne zamisli 

redatelja. 

Ivana Rašpoliæ, 

4. g razred, opæa gimnazija 

Mislim da je kazalište 

super! Kulturno se uzdižemo i 

ujedno lijepo zabavljamo. 

Predstava koja mi je ostala u 

sjeæanju svakako je 

''Nunsense''. Bila je duhovita i 

zanimljiva. Mislim da bi 

trebalo uvesti obvezne posjete 

kazalištu, kako za srednje, 

tako i za osnovne škole. 

Nadamo se da æemo nastaviti 

s posjeæivanjem kazališta, jer 

veæ kad neæe kazalište kod nas, 

moramo mi do njega! 

41 

Buzetski list

OBRAZOVANJE 

Radionica “Dinosauri izumrli gmazovi” 

T-Rex u osnovnoj školi 

Radionicu je pohaðalo 26 mališana koji su stekli zavidno znanje 

Ana PISAK 

Poèetkom jeseni uèenici Osnovne 

škole «Vazmoslav Gržalja» u Buzetu dobili 

su novu knjižnicu, onakvu kakvu su 

godinama priželjkivali. Prekrasan, 

prozraèan i stotinjak èetvornih metara 

veliki prostor osnovnoškolci rado 

posjeæuju no, ipak, knjižnica prepuna 

prièa i bajki najdraža je prvašiæima. Da je 

doista rijeè o prostoru iz snova, dokazuje 

radionica pod nazivom “Dinosauri izumrli 

gmazovi”, kojom su se mališani vratili u 

prethistorijsko doba i upoznali se životnim 

navikama te karakteristikama tih davno 

izumrlih životinja. 

Knjižnièarkina ideja 

Na ideju o pouènom i nadasve 

edukativnom naèinu zabave došla je 

knjižnièarka škole Mirjana Krbavèiæ. Ona 

je, kaže, samo pratila interese mališana. 

Tako se radionici odmah odazvalo 26 ðaka, 

uzrasta od prvog do treæeg razreda. 

«Nastava» o dinosaurima poèela je u 

Mjesecu knjige i trajala sve do kraja 

sijeènja, kada je u holu škole uprilièena 

izložba radova, a u prisutnosti roditelja 

sveèano su podijeljene i pohvalnica za 

sudjelovanje. Radionica je održana pet 

puta, uglavnom utorkom popodne, u 

trajanju od 60 minuta. 

Odlièni poznavatelji životinja 

Kako je teklo vraæanja osnovnoškolaca u 

prethistorijsko doba otkrila nam je 

knjižnièarka Mirjana. - Najprije smo iz 

knjiga, enciklopedija, slikovnica i èasopisa 

iz knjižnice prikupili literaturu o 

dinosaurima. Sljedeæu radionicu uèenici 

su obogatili i svojim knjigama koje smo 

zajednièki koristili i izmjenjivali. Osim toga, 

uèenici su o davno izumrlim životinjama 

gledali isjeèke filmova, crtane filmove, 

slagali su puzzle te usvojeno znanje 

prenosili na papir. Zatim smo napravili i 

zajednièku izložbu. Pored pisanog 

materijala, izložili smo i figure izumrlih 

gmazova. Figure su djeci služile da lakše 

zapamte njihova imena, da nauèe koji je 

od njih biljojed a koji mesojed te koji od 

njih živi u vodi, a koji na kopnu. Èitajuæi i 

tražeæi podatke o tome koji je bio najviši, 

najduži i najopasniji vratili smo se u daleku 

prošlost uz jedno veliko pitanje „Što se 

dogodilo i zašto su dinosauri izumrli?“, 

isprièala nam je Mirjana. Dodaje kako su 

se neki pokazali kao dobri poznavatelji 

ovih prahistorijskih životinja. 

Pomogli su i roditelji 

No prièi ovdje nije kraj. Jer, nakon 

teorije uslijedila je i praksa. U cilju da 

svojoj djeci pripomognu u realizaciji 

maštovitog projekta - izradi dinosaura od 

papira - u radionicu su ukljuèeni i roditelji. 

– Svaki je uèenik dobio karton i upute o 

izradi. Kako zadatak iziskuje rezanje 

kartona skalpelom, bila je potrebna i 

pomoæ roditelja. Dinosaure smo dovršili 

kaširanjem, a zatim smo ih, uz pomoæ 

vrijednih mama i obojili. Na taj smo naèin 

izradili 26 prekrasnih i razlièitih životinja 

koje krase našu izložbu u holu škole, istièe 

Mirjana. Izložba je dodatno bila 

upotpunjena vulkanom, jezerom, 

svemirom, planinama, biljkama, 

kamenjem… U njezinoj pripremi 

sudjelovali su i uèenici 8. razreda: Mateo 

Brenko, Leo Sirotiæ i Lana Drašèiæ. 

Pozadinu su oslikali uèenici likovnoscenske 

grupe s uèiteljicom Snježanom 

Brozolo. 

Mali znanstvenici 

Uèenici polaznici : Marin 

Mikolj, Ernest Nežiæ, Ivana 

Flego, Beattrice-Noela 

Paladin, Anthea-Lisa Grbac, 

Sven Marmiliæ, Edi Guštin, 

Luka Krulèiæ, Stefan Jakac, 

Elian Jerman, Paulo Krbavèiæ, 

Noel Paladin, Antonio Kajin, 

Katia Kmet, Toni Bermanec, 

Korina Zugan, Kelly Klariæ, 

Martin Jermaniš, Lorena 

Beletiæ, Kristina Šupak, Emili 

Vivoda, Ramona Franoliæ, 

Lucija Ritoša, Ela Pahor i 

Mateo Jerman. 

42

Luka Krulèiæ (8) 

Dinosauri su izumrli davno. 

Živjeli su prije mnogo godina, u 

džungli. Bili su veliki kao naša 

škola, a dugaèki kao 

nogometno igralište. 

Noel Paladin (8) 

Izumrlog gmaza sam izradio 

pomoæu kartona, ljepila, 

papira, selotejpa i boja. Radio 

sam ga dva sata. Najviše mi se 

sviða Tiranosaur Rex, jer je bio 

najveæi. 

Elian Jerman 

Dinosauri su izumrli nakon što 

je na Zemlju pao meteor. Od 

više tona teških životinja 

ostale su samo njihove kosti. 

Neki su uspjeli preživjeti. 

Danas ih možemo vidjeti u 

obliku ptica. 

Ela Pahor 

Mnogi znanstvenici danas 

prouèavaju dinosaure. Voljela 

bih posjetiti neki muzej u 

kojem se nalaze životinjski 

ostaci. Mislim da su živjeli i na 

podruèju Buzeta. 

Dinolandia 

Veliki i mali 

debeli i tanki 

opasni su svi 

dinosauri u Dinolandiji. 

U sredini vulkan 

veliki i crven 

iz njega vrela 

lava izlazi 

lava juri dinosaurima se žuri. 

Dinosauri naši 

lijepi su svi 

zbog toga Sretni smo mi! 

Pjesmu su napisali uèenici 2. razreda. 

43 

Buzetski list

ÆIÆSKI LIST 

Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe 

Suvremen prostor za rad uprave 

U saniranoj opæinskoj kuæi bit æe prostora i za aktivnosti turistièkog ureda, mladih i žena te etno zbirku 

tog kraja 

Ana PISAK 

Gotovo da nema 

posjetitelja koji dolaskom u 

Lanišæe ne primijete veliku 

žuto zdanje. Rijeè je, naravno, 

o zgradi u kojoj od 1993. 

godine Opæina Lanišæe ima 

sjedište, a koja je nedavno u 

potpunosti rekonstruirana. Od 

naèelnika Lanišæa Nevena 

Mikca saznajemo kako su 

radovi zapoèeti u svibnju 

protekle godine dok je 

sveèanost otvaranja zgrade 

planirana nakon Uskršnjih 

blagdana. 

Više od 300 kvadrata 

- Radovi, vrijedni dva 

milijuna kuna, obuhvatili su 

sanaciju cijele zgrade. Tako je 

mijenjana meðukatna 

konstrukcija prizemlja, prvoga 

kata i tavanskog prostora, dok 

je krovište u potpunosti 

napravljeno novo. Raspored 

prostija je takoðer izmijenjen, 

a vanjsko stubište je 

zamijenjeno unutarnjim. 

Promijenjena je sva vanjska i 

unutarnja stolarija. Prostor 

nekadašnje trgovine 

pretvoren je u urede za 

potrebe rada opæinske uprave. 

Na zgradi je napravljena i nova 

fasada, a derutnu 

nadstrešnicu nadomjestila je 

velika terasa, površine 45 

èetvornih metara, pojašnjava 

Neven Mikac naglašavajuæi 

kako je na taj naèin Opæina 

dobila 310 kvadrata korisne 

površine. 

Mjesta ima za sve 

U prizemlju stoljetnog 

objekta smješteno je veliko 

predvorje u kojem æe se, 

nakon savjeta sa struènim 

službama, postaviti etno 

zbirka laniškog kraja. Tu se 

nalazi i novoureðena vijeænica, 

prostorija za rad Kluba žena 

«Æiæarija», kancelarija 

namijenjena da u buduænosti 

posluži kao ured turistièke 

zajednice te sanitarni èvor. 

Prvi kat èini pet kancelarija, 

arhiv, èajna kuhinja te 

sanitarni èvor. – Prostor na 

prvom katu je puno veæi od 

onog prijašnjega, jer smo od 

stana susjedne zgrade otkupili 

dvije sobe, istièe Neven Mikac. 

U planu gradnja boæališta 

Zgrada, dakako, ima i 

podrum. U njemu je smještena 

kotlovnica, sanitarni èvor te 

prostorija od 50 èetvornih 

metara koja æe uskoro biti 

dana na korištenje mladima. 

Namjera je da muški i ženski 

nužnici u podrumu posluže 

kao javni sanitarni èvorovi za 

vrijeme održavanja raznih 

manifestacija u Lanišæu, te 

boæarima za koje je u planu 

gradnja terena u neposrednoj 

blizini zgrade. 

DJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARA 

ERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKO 

NAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICI 


OBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆU

ISTARSKA KUHINJA 

Popularni istarski prilog jelima 

Nedeva – štruca od kruha i sira 

Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva 

Ana PISAK 

Sastojci: 

(nedeva za 6 osoba) 

1 štruca domaæega kruha 

40 dag sira parmezana 

6 jaja 

malo vegete 

malo papra 

malo maslaca, masti, 

ulja ili jušne masnoæe 

(za svako jaje jedna žlica) 

Postupak pripreme: 

Kruh, star nekoliko dana, naribati ili 

usitniti kroz cjedilo. Važno je odvojiti koru 

od meèe. Koristi se samo meèa. Na 

naribani kruh dodaju se jaja, ribani sir, 

zaèini i masnoæa. Zatim se sve skupa 

pomiješa i ostavi da stoji oko pola sata. 

Nakon toga, od smjese se naprave štruce, 

velièine po želji. Ruke je pritom potrebno 

namoèiti u vodi, te ih se pri izradi svake 

štruce ponovo opere, a da se ih pritom ne 

osuši. Pripremljene štruce se kuha na 

uzavreloj juhi, po moguænosti kokošjoj. 

Sadržaj lonca u kojem se juha kuha ne 

smije se miješati, veæ ga se samo trese. 

Nakon što juha ponovno zakuha, plamen 

se smanji, te se nedevu pusti da tako kipi 

oko pola sata. 

U zecu ili kokoši 

Drugi naèin pripreme nedeve jest, za 

mnoge gastroljupce mnogo ukusniji, 

peèenje smjese u zecu ili kokoši u peænici, 

na temperaturi od 200 Celzijevih 

stupnjeva. Sam proces peèenja traje oko 

dva sata. Zeca ili kokoš potrebno je na 

poèetku prekriti aluminijskom folijom 

kako se meso ne bi osušilo. Meso se 

otkrije zadnjih sat vremena kako bi dobilo 

zlatnu boju. Nakon uklanjanja aluminijske 

folije jelo se može dodatno prekriti tankim 

filetima pancete koja æe se peèenjem 

otopiti, a meso postati ukusnije. 

Korijeni iz Italije 

Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs, 

sajam, svate ili, pak, pust, pripremila 

nedeva. Specifièno je da se ta vrsta jela 

priprema iskljuèivo u nekim dijelovima 

Istre. Mnogi žitelji poluotoka na prije 

navedenim sveèanostima po prvi se 

puta susreæu s, kako je neki nazivaju, 

istrijanskom palentom. U prošlosti se 

nedeva pripremala s domaæim sirom, 

kravljim, kozjim ili ovèjim. Bitno je bilo 

ostaviti sir da se dobro posuši. Muškarci, 

koji su bili marljiviji i koji su imali afinitet 

prema kulinarstvu, pomagali bi 

domaæicama prilikom ribanja tvrdoga sira. 

Postoji i tumaèenje starijeg stanovništva 

da poèetak pripreme ovog, veæ 

tradicionalnog jela, vuèe korijene iz bliske 

nam Italije, poznate po parmezanu. 

Naime, mnogi su Istrijani svoj kruh 

zaraðivali u Trstu te su se svojim kuæama 

vraæali s korom parmezana, koju su 

domaæice maštovito primijenile u pripremi 

slasne delicije. 

45 

Buzetski list

POLJOPRIVREDA 

Rasadnik u Svetom Donatu 

Sto tisuæa sadnica 

obitelji Blaževiæ 

Na buzetskom podruèju najtraženije su sadnice pomidora. Najprodavanija 

sorta je Monte Carlo. Ta vrsta rajèice je mekana i izrazito ukusna 

Ana PISAK 

Još kao djeca, supružnici 

Nadija i Mario Blaževiæ 

obraðivali su plodnu istarsku 

zemlju. Boraveæi u polju više 

sati dnevno, od svojih su 

predaka pomno uèili kako, 

kada, gdje i što posaditi. Mario 

je zatim steèeno znanje 

usavršio školovanjem i postao 

inženjer agronomije pa u 

neposrednoj blizini obiteljske 

kuæe, u Sv. Donatu, podiže 

plastenik. 

Iako je prvobitna ideja bila 

uzgajati samo artikle za 

vlastite potrebe, ljubav prema 

plodovima zemlje nagnala je 

supružnike Blaževiæ i njihovog 

sina Alena da prošire svoju 

radinost, što su i uèinili 1994. 

godine, kada osnivaju BIOEM 

društvo s ogranièenom 

odgovornošæu za 

poljoprivredu, proizvodnju i 

trgovinu. Osnovna djelatnost 

tvrtke je uzgoj i trgovina 

sadnog materijala, povræa, 

mirodija i raznog cvijeæa. 

- Buduæi da su sadnice 

koje smo kupovali bile skupe, 

odluèili smo napraviti mali 

plastenik, površine sto 

èetvornih metara. Kako je 

vrijeme prolazilo tako smo sve 

više širili proizvodnju, prièa 

Mario. 

Suvremeni plastenik 

Obitelj Blaževiæ danas 

posjeduje tri plastenika, 

ukupne površine 1220 

èetvornih metara, iz kojih 

godišnje izaðe preko sto tisuæa 

sadnica, pedesetak razlièitih 

vrsta. Dok se plastenici u Sv. 

Donatu otvaraju mehanièki, 

plastenik na Èeli je u 

potpunosti automatiziran 

odnosno stranice i dio krova se 

automatski spuštaju i podižu 

ovisno o zadanoj temperaturi. 

U sluèaju da se nešto desi 

ukljuèi se alarm koji pomoæu 

sms-a ili telefonskog poziva 

upozori vlasnike da u 

plasteniku nešto nije u redu. U 

automatski plastenik godišnje 

idu tri kulture. Tu se najprije 

sadi salata. Kad završi njezin 

turnus, zemlja se preorava, 

dodaje se stajski gnoj, pa sadi 

rajèica. U listopadu se rajèica 

vadi pa se ponovo sadi salata, 

kristalka i puterica. 

Do tržišta kvalitetom 

Tvrtka BIOEM u 90 posto 

sluèaja na tržište plasira 

vlastite proizvode, dok tek 

jedan manji dio povræa 

preuzima od kooperanata. 

- Preko ljeta smo prisutni u 

Liburnia Riviera hotelima i 

NADIJA, IVONA I ALEN 

JANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRAR 

MARIO BLAŽEVIÆ

Savjet za domaæice 

rijeèkim veleprodajnim 

skladištima. Naši se artikli 

nalaze u gotovo svim hotelima 

od Matulja pa do Mošæenièke 

Drage, a jednim dijelom 

opskrbljujemo i buzetsko 

podruèje. Sadnice plasiramo u 

agrarije te manjim dijelom 

susjedima. Problema s 

tržištem nemamo, kaže Mario. 

Želja obitelji Blaževiæ je da 

jednoga dana uzgajaju 

iskljuèivo biološku eko hranu. 

Problem je, kaže vlasnik 

buzetske firme, što u 

Hrvatskoj još uvijek nema tko 

kupovati takvo povræe jer je 

ono znatno skuplje. 

Proljeæe najudarniji period 

Od Nadije saznajemo kako 

u plasteniku najviše posla ima 

od poèetka veljaèe pa do kraja 

travnja. 

- Sadnice treba stalno 

presaðivati i kontrolirano 

zalijevati. Veliku brigu nam 

zadaje i optimalna 

temperatura zraka koja mora 

iznositi oko 21 Celzijevih 

stupnjeva. U cijelom postupku 

uzgoja povræa i cvijeæa najveæi 

troškovi su kupnja zemlje i 

zagrijavanje plastenika, a ljeti i 

voda, pojašnjava Nadija. 

Uzgoj pomidora i paprike 

Sjeme pomidora posadi se 

na površinski sloj zemlje. Na 

temperaturi od 35 do 40 

Celzijevih stupnjeva potrebno 

je dva dana da ono proklije. 

Nakon klijanja sadnice ostaju 

u kontejneru mjesec dana. 

Èim sjeme nikne biljku je 

potrebno zaštiti protiv 

peronospore, posebice ako se 

ona nalazi u plasteniku gdje je 

temperatura jako visoka, pa 

èim padnu kapljice vode na list, 

ono izgori. 

Nakon toga biljku se pikira 

u zasebne kontejnere gdje 

stoji još 40 dana, kako bi se 

korijen uèvrstio. Biljka ne mora 

biti velika (oko 10 cm). Bitno je 

da je korijen jak. Kao takva, 

ona je spremna za prodaju i 

stajanju na otvorenom 

prostoru. Od klijanja do 

prodaje proðe oko 60 dana. 

U plasteniku se sa 

sadnjom rajèice poèinje veæ u 

prosincu, a sa sadnjom 

paprike još prije, jer što duže 

stoji to je jaèa s obzirom da ima 

dug period rasta. Opisani 

proces vrijedi gotovo za sve 

biljke. Izuzetak su tikvenjaèe. 

Kod njih se svako zrno 

sjemena sadi u zaseban 

kontejner. 

Paprika je nešto manje 

zahtjevna za zaštitu, ali traži 

dosta vode. Potrebno joj je i 

hranjivo. Izvanredna sorta je 

Istra (žute boje, idealna je za 

punjenje i za pravljenje salate, 

te najviše ide na tržištu). 

Najkompliciranija za uzgoj je 

tikvica jer treba puno 

prozraènog prostora. Ako ima 

malo zraka poène truliti, 

saznajemo od Nadije i Maria. 

Bolesti i suzbijanje 

Pomidor najviše ugrožava 

peronospora, a sve je više 

lisnih ušiju, pauka i crva u 

zemlji. Stoga je biljku potrebno 

prskati, posebice ako se pojavi 

pauk. Radi se o nevidljivom 

pauku koji siše lišæe pa se ono 

poèinje mežurati, a zatim i 

navijati. Bitna je pravodobna 

intervencija jer u suprotnome 

nema efekta. Biljke se u 

plasteniku protiv peronospore 

prska minimalno svakih osam 

dana, a na otvorenom 

prostoru svakih 15 dana. Sve 

ovisi èime se prska - 

sistemicima (to su sredstva 

koje biljka upija u svoj sistem) 

ili površinskim zaštitama 

(primjerice, modra galica). 

Prvu i drugu ruku prskanja 

vinove loze i povræa preporuèa 

se obaviti sa sistemicima. 

Valja paziti, jer svaki štetnik 

reagira na drugi preparat. 

Opasan nametnik su i biljne 

uši. Rijeè je o sitnim 

životinjama. Nalaze se na 

nalièju listova. Poljoprivrednik 

ih lako uoèava okretanjem 

lista. Za razliku od biljnih ušiju 

trips je nevidljiv i jako ga se 

teško uoèava. Zato se u 

plasteniku postavljaju žute i 

plave ploèe. Na plave se hvata 

trips, a na žute svi ostali 

nametnici. Radi se o ljepljivim 

ploèama koje se mogu koristiti 

i u maslinicima. 

Za krastavce je 

najopasnija perosnospora. 

Javlja se u kasnijem periodu, 

kada su krastavci rodili više od 

50 posto. Vrlo ju je teško 

sprijeèiti. Kada listovi poèinju 

bijeliti, prskanje je uzaludno. 

Pepelnicu izazivaju velike 

sparine, a peronosporu vlažno 

vrijeme, odnosno jutarnje rose. 

Suprižnici Blaževiæ 

otkrivaju i što sve jedna 

domaæica mora znati 

prilikom sadnje i uzgoja 

povræa, naroèito rajèica. 

- Želi li domaæica uzgajati 

povræe, prije svega mora 

znati kako pripremiti zemlju. 

Zemlja mora biti što 

prirodnija. Ukoliko ju se ne 

kupuje, treba je pomiješati 

sa stajskim gnojem, koji je 

«odležao» gotovo godinu 

dana. Meðutim, takav proces 

traje relativno dugo jer 

stajski gnoj treba stajati tri 

do èetiri mjeseca na visokim 

temperaturama, a potrebno 

ga je dezinficirati 

herbicidima kako bi se u 

njemu uništilo sjemenke 

raznoraznih korova. 

S kupljenim supstratom 

je puno jednostavnije raditi. 

No, i tu valja biti oprezan – 

jedna zemlja je za sjetvu, 

druga za presadnice. Zemlja 

ovisi i o artiklu kojeg se 

namjerava posaditi. 

Primjerice, za kupus i salatu 

ide malo lošija zemlja, a za 

papriku, paradajz, patlidžan, 

celer i peršin kvalitetnija, jer 

su te biljke zahtjevnije. Sve 

navedene biljke na nižoj 

nadmorskoj visini buzetskog 

podruèja mogu se na oranice 

ili, pak, u vrt presaditi nakon 

1. svibnja, dok na podruèja 

više nadmorske visine 

sredinom travnja, 

pojašnjavaju supružnici 

Blaževiæ.

LIJEÈNIK SAVJETUJE 

Piše: dr. Elvis ÈERNEKA 

Alergije 

Kako se boriti protiv 

alergije 

Najèešæi uzroènici ove bolesti su kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i 

perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana i lijekovi 

Alergijske reakcije vrlo su 

èeste te gotovo svaka osoba 

tijekom života ima neku 

alergijsku reakciju. Alergijske 

bolesti vezane za neki 

organski sustav pogaðaju 5 do 

10 posto ljudi. U Hrvatskoj se, 

primjerice, uèestalost 

alergijske hunjavice 

procjenjuje na 7 do 10 posto 

puèanstva, a astme na 3 do 5 

posto, te znatno više u djece i 

mladeži. 

Imunosni poremeæaj 

Alergija je uzrokovana 

reakcijom vlastitog 

imunosnog (obrambenog) 

sustava, koji inaèe štiti tijelo 

od raznih oboljenja tako što 

stvara antitijela koja se bore 

protiv bakterija, virusa i klica. 

No u sluèaju kad osoba ima 

alergiju, imunološki sustav 

reagira pretjerano te pokušava 

zaštititi organizam od inaèe 

neškodljivih tvari koje se 

nalaze u prirodi. 

Terapija cjepivom 

Kljuèni parametri za 

uspješno lijeèenje i 

smanjene simptoma 

alergijskih bolesti su: 

edukacija bolesnika, 

izbjegavanje alergena, 

adekvatna terapija 

lijekovima te imunoterapija. 

Tek kada se alergija potvrdi, 

može se i lijeèiti ili ublažiti. U 

lijeèenju alergija 

upotrebljavaju se razlièite 

skupine lijekova: 

antihistaminici, 

U osoba koje nisu 

alergiène, obrambeni sustav 

je zapamtio alergene kao 

bezazlene tvari, pa ništa i ne 

poduzima pri susretu s njima. 

Kod alergiènih osoba 

obrambeni sustav reagira 

burno, kao da je posrijedi 

infekcija, što dovodi do 

alergijskog odgovora 

organizma koji se oèituje 

iritacijom, upalom te konaèno 

pojavom simptoma alergije. 

Alergeni mogu biti razlièiti, 

meðutim najèešæe su: kuæna 

prašina i grinje, životinjska 

dlaka i perje, pelud drveæa, 

trava i korova, spore plijesni, 

odreðena hrana, lijekovi. U 

alergijske bolesti najèešæe se 

ubrajaju bolesti dišnog 

sustava (alergijska hunjavica, 

astma, alergijski alveolitis), 

alergijski konjunktivitis, 

alergijske bolesti kože 

(urtikarija, atopijski i kontaktni 

dermatitis), probavne 

alergijske bolesti, alergijske 

kortikosteroidi, 

antikolinergici, 

antileukotrijeni , 

imunoterapija. 

Imunoterapija ili 

hiposenzibilizacija je oblik 

lijeèenja alergijskih bolesti 

primjenom alergenskih 

cjepiva. To znaèi da se 

primjenom malih i rastuæih 

koncentracija alergena na 

koje je bolesnik osjetljiv, 

potakne razvoj podnošenja 

tog alergena. U osoba u 

reakcije na lijekove te 

anafilaktièke reakcije, osobito 

preosjetljivost na otrove 

insekata. Èesto se neke od tih 

bolesti javljaju udruženo ili 

nastanak jedne prethodi 

drugoj. 

Simptomi slièni prehladi 

Najèešæi simptomi 

alergijske reakcije u gornjim 

dišnim putovima su: 

zaèepljenost, curenje i svrbež 

nosa, kihanje, svrbež i suzenje 

oèiju. Za donje dišne putove 

karakteristièni su: nadražajni 

suhi kašalj, zviždanje pri 

disanju, otežano disanje zbog 

spazma bronha koji može 

dovesti i do gušenja, upalna 

reakcija na koži (dermatitis) 

koja najèešæe uzrokuje kožnu 

urtikariju. 

Alergija na hranu uzrokuje 

svrbež, crvenilo kože ili osip, 

zaèepljenost nosa, grèeve u 

želucu, povraæanje, proljev, pa 

èak i probleme s disanjem. 

kojih je imunoterapija 

uspješno provedena, 

ponovni kontakt s 

alergenom neæe izazvati 

simptome bolesti ili æe oni 

biti znatno blaži nego ranije. 

Ponekad je zaista teško 

razlikovati simptome 

sezonske alergije od obiène 

prehlade ili viroze. Sezonska 

alergija se najèešæe javlja u 

doba godine kada poèinje 

polenacija raznog bilja. Na 

prehladu upuæuju simptomi 

poput povišene temperature i 

kašlja, meðutim oni nestaju 

spontano nakon kraæeg 

vremena za razliku od 

simptoma alergije koji traju 

znatno duže i najèešæe se 

smiruju tek uz primjenu 

odgovarajuæih lijekova. 

Nasljedna bolest 

Dijagnoza alergijskih 

bolesti èesto se provodi na 

temelju prepoznavanja 

simptoma. Kljuèni parametri 

važni za dijagnosticiranje 

bolesti su osobna i obiteljska 

anamneza, citološki obrisak 

nosa te alergološki testovi 

(kožni test i ukupni IgE u 

serumu). Prva mjera u 

lijeèenju alergija je 

izbjegavanje alergena na koji 

je osoba osjetljiva. Treba 

izbjegavati boravak i 

provoðenje fizièkih aktivnosti 

u podruèju bujne vegetacije u 

vrijeme visoke koncentracije 

peludi u zraku (u jutarnjim 

satima), smanjiti 

koncentraciju kuæne prašine 

(grinja) u prostoru u kojem 

boravimo uklanjanjem 

tapeciranog namještaja, 

ukrasnih jastuka, tepiha. 

Jastuci i popluni za spavanje 

ne smiju biti punjeni perjem a 

takoðer treba izbjegavati dodir 

s pernatim i dlakavim kuænim 

ljubimcima. 

Buzetski list 

48

VETERINARSKI SAVJET 

Ehinokokoza 

Opasni parazit 

U životinja ehinokokoza u pravilu ne uzrokuje 

znaèajne simptome, no vrlo je opasna za èovjeka 

Ana PISAK 

Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med. 

Ehinokokoza je 

parazitarna bolest uzrokavana 

malom pasjom trakavicom – 

ehinococcus granulosus. 

Javlja se u dva stadija: 

strobilarni stadij (glavica s 

èlancima), koji parazitira u 

tankom crijevu psa i larvalni 

stadij (mjehur), prisutan u jetri 

i pluæima ovaca, goveda, 

svinja i èovjeka. 

Izvor i naèin prijenosa 

Invazija psa, kao 

konaènog nositelja te 

posrednika (ovce, goveda, 

svinje i èovjeka), dogaða se 

oralnim putem, tj. 

dostupna psima lutalicama). 

Èovjek se može kontaminirati i 

izravnim kontaktom s psom 

koji na dlaci ima sasušene 

trakavièine èlanke ili jajašca. 

Životinje bez smetnji 

Crijevna ehinokokoza u 

psa, u pravilu ne uzrokuje 

znaèajne simptome. Larvalna 

ehinokokoza (mjehuri na 

pojedinim organima, prije 

svega jetri i pluæima) u domaæe 

stoke uglavnom ne uzrokuju 

klinièke simptome, dok u 

èovjeka ti mjehuri, a što ovisi o 

smještaju i velièini, mogu 

uzrokovati ozbiljne smetnje. 

Kako se lijeèi 

Za lijeèenje pseæe crijevne 

ehinokokoze koristi se 

injekcioni prazikvantel, te 

prazinon tablete, koje je 

uputno koristiti tri do èetiri 

puta godišnje. Dva dana po 

davanju lijeka izmet valja 

sakupljati i neškodljivo 

uklanjati. U lijeèenju ljudi 

primjenjuje se kemoterapija 

mebendazolom ili 

albendazolom, ali još uvijek i 

kirurško uklanjanje mjehura. 

Sprjeèavanje invazije temelji 

se na savjesnom pregledu 

zaklanih životinja, 

neškodljivom uklanjanju 

zaraženih organa, na 

zdravstvenom prosvjeæivanju 

ljudi, te strogoj evidenciji i 

redovitoj dehelmintizaciji, tj. 

lijeèenju pasa. 

konzumacijom odreðenog 

stadija parazita. Izvor invazije, 

kada je rijeè o psima, najèešæe 

su nepregledani organi ovaca i 

svinja koji se prilikom klanja 

sirovi bacaju psima za hranu. 

Èovjek se kontaminira 

neèistim rukama nakon dodira 

s pasjim izmetom, ili hranom 

kontaminiranom izmetom 

pasa (npr. salata iz vrta 

49 

Buzetski list

STARE OBITELJI BUZEŠTINE 

Maksimiljan Cerovac 

Bogataš koji je skonèao u 

siromaštvu 

Danilo CEROVAC 

Nema Buzeæana koji ne zna za Mašimovu škuju, no tek su rijetki 

oni koji znaju tko je bio Mašimo, po kojemu je Škuja i dobila ime. 

Maksimiljan Cerovac ili popularni 

Mašimo iz Fontane, po kojem je i Mašimova 

škuja dobila naziv, potjeèe iz jedne od 

najbogatijih obitelji Buzeštine. Spada u red 

onih Buzeæana koji su svojim životom i 

djelovanjem obilježili vrijeme kada su živjeli. 

Veliko bogatstvo 

Roðen je 6. srpnja 1891. godine, u Sv. 

Ivanu. Otac mu je Ivan, od oca Antuna – 

posjednika, a majka mu je Domenika, 

roðena Èinko, porijeklom najvjerojatnije s 

Humštine. Godine 1921. ženi se 

Ermenegildom, roðena Ritossa. Meðutim, 

poznati par nema djece. Stariji ga Buzeæani 

pamte kao èovjeka sa svojih 150 kilograma 

težine i dva metara visine. Za razliku od 

njega, supruga je bila èista suprotnost - 

mala i mršava. Ljudi su za nju govorili da 

izgleda kao «mokra lombrela». Maksimiljan 

je imao i brata Milja. Njih su dvojica, nakon 

smrti oca, naslijedili obiteljsko bogatstvo. A 

imanja nije bilo malo! Tako je popularnom 

Mašimu pripala cijela Mašimova škuja, 

hotel „Fontana“, trgovina i podrum na 

Fontani (nalazili su se na mjestu današnjeg 

hotela). Na lokaciji današnje pošte i djela 

Gorièice posjedovao je skladište za 

graðevinski materijal i otkup trupaca. Na 

mjestu stambene zgrade na Fontani imao je 


MAŠIMOV DJED ANTON - PRVI RED SREDINA 

dvostazno ureðeno boæalište na èijem je 

ulazu uredio drvenu kuæicu u alpskom stilu, 

koja je služila za toèenje piæa ili, pak, za 

skladištenje boæa i alata. U svojoj Škuji 

uzgajao je voæe, povræe i cvijeæe. Na toj je 

lokaciji uzgajao i svinje. Kako bi u svoju 

trgovinu privukao što više ljudi, na mjestu 

današnje Robne kuæe dao je izgraditi stoèno 

sajmište. 

Vrstan trgovac 

Mašimo je, bez sumnje, bio vrstan 

trgovac i veoma dobar èovjek. Za razliku od 

njega, brat Miljo je bio jako loš gospodar. On 

je svoj dio imanja rasprodao, a novac 

potrošio na raznorazne prohtjeve, posebice 

na rastrošne žene. Neko je vrijeme vozio 

taksi i tako namirivao nešto dohotka. Poslije 

osloboðenja odselio se u Trst, gdje je i umro. 

U braku je imao tri kæeri: Silvanu, Liberu i 

Mariju. Prema svojim kupcima, ali i prema 

onima koji to nisu bili, Mašimo je imao veliko 

poštovanje. Tako je mnogim siromasima, 

èije je dugove tijekom godine revno 

zapisivao u svoju bilježnicu dužnika, na 

kraju te dugove samo – otpisao! Gradom je 

kružila prièa kako ga je jedan siromah tražio 

50 kilograma kukuruza kako bi mogao 

prehraniti svoju gladnu djeèicu. Imuæni 

graðanin ga je strašno ukorio i zaprijetio 

kako mu „ne da ništa“. 

Siromašni je seljak 

posramljen otišao, no 

odmah zatim Mašimo ga 

je pozvao natrag i dao 

mu ono što je tražio. 

Dotuklo ga siromaštvo 

Za vrijeme Drugog 

svjetskog rata Mašimo 

je pomagao i 

partizanima. Davao im je 

šeæer, brašno, cigarete, 

novac i drugo. Poslije 

osloboðenja, u kolovozu 

1945. godine, u Buzetu 

se osniva Opæa 

poljoprivredna zadruga 

na èelu èijeg je Upravnog 

odbora bio upravo 

Mašimo. Te je godine 

poslovanje bilo pozitivno 

MAŠIMO JE POÈETKOM 20. STOLJEÆA BIO VLASNIK HOTELA FONTANA 

Školovani poljoprivrednik 

Mašimo je polazio Poljoprivrednu 

školu u Poreèu. Nije poznato je li ju završio. 

Stoga ne èudi da se uspješno bavio 

preradom grožða i otkupom vina, koje je po 

svojoj liniji plasirao u Sloveniju i dalje. 

Sjeæam se dogaðaja kada je moj otac sa 

kravama dovezao baève vina u njegov 

podrum (ispod današnje kuhinje hotela 

„Fontana“). Tom nam je prilikom Mašimo 

dao za marendu komad kruha i mortadelu, 

koju sam tada prvi puta u životu jeo. 

za 220 tisuæa tadašnjih jugolira. Meðutim, 

vladalo je uvjerenje kako trgovina ne smije 

poslovati s dobitkom. Uslijedilo je veliko 

razoèaranje za ponosnog graðanina. Zbog 

likera i živežnih namirnica na kraæe je 

vrijeme završio u pritvoru. Nakon toga biva 

mu oduzeta sva imovina, za koju je, prema 

prièama, dobio neku malu odštetu, te se seli 

u Trst. U Italiji ga je snašla bolest. Umro je u 

bolnici pedesetih godina kao veliki siromah, 

nakon što je njegova rastrošna žena 

potrošila sav novac. 

Bolnica na Gorièici 

S obzirom da je raspolagao velikom 

kolièinom novca, te kako nije imao 

nasljednika, Mašimov je san bio izgraditi 

bolnicu na Gorièici. Smatrao je da æe tako 

svome narodu vratiti ono što je od njega i 

dobio. Ali, ta njegova ideja i dobrota, koju je 

uvijek nosio u sebi, nije se ostvarila. 

Životne su ga (ne)prilike u posljednjim 

godinama života dovele na rub egzistencije.

Zašto se Sovinjci ponose svojim kanonom 

Sovinjci su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni 

nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon? 

Ana PISAK 

BUZETSKE ÆAKULE 

Pravica o drvenom topu 

Ugledate li za vrijeme pusnih dana 

veliki kanon znat æete, bez sumnje, da je 

rijeè o maškarama iz Sovinjaka. Zanimljivo 

je da veæina ljubitelja alegorijskih liènosti, 

a takvih na sjeveru Istre ima mnogo, nema 

pojma zašto Sovinjci vjeèito vuku za sobom 

veliki i buèni top. No, znaju Sovinjci vrlo 

dobro što je ponos njihove burne i bogate 

povijesti, a ponukani željom da i mi 

saznamo što je obilježilo minula stoljeæa 

pitoresknog mjestanca i ovoga smo puta 

«zagrebli» malo dublje ispod prašine i 

pronašli još jednu gotovo zaboravljenu 

æakulu buzetskog kraja. Naravno, glavni 

predmet štorije koje vam donosimo je 

upravo sovinjski kanon. 

Èesta meta napada 

Legendu nam je isprièao Emiglio 

Sirotich, rodom iz Sovinjaka. Emiglio je, 

kao dvanaestogodišnji djeèak, zajedno sa 

svojim roditeljima, iselio u Trst 1948. 

godine., gdje i dan danas živi. Meðutim, 

kao što nam je rekao za vrijeme našeg 

razgovora, ono što nauèiš kao dijete nikad 

ne zaboraviš. Tako mu se i prièa o kanonu, 

koju su u vrijeme Drugog svjetskog rata 

pripovijedali njegovi preci, okupljeni oko 

ognjišta u Sovinjaku, zauvijek urezala u 

pamæenje. Mjesto dogaðaja je mjesto 

današnjeg groblja, unutar èijih se zidina 

sve do sredine 19. stoljeæa izdizao kaštel. 

Da je stvarno bilo tako potvrðuju i mnogi 

povijesni zapisi koji govore o tome kako je 

Sovinjak bio èesta meta raznoraznih 

okupatora. Povijest pripovijeda i o krvavim 

bitkama, ali ne i o ovoj koju vam donosimo. 

Paljba sa Zrenja 

A legenda kaže slijedeæe: Vrijeme je 

rata. Vojska prijeti sa susjednog brda 

Zrenja. Buèna grmljavina kanona razara 

tišinu u 

dolini 

rijeke 

EMIGLIO, MARIJA, STEFANI I ANTONIA 

Mirne. 

Sovinjci 

su u panici jer dok s protivnièkih položaja 

vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I 

tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili 

kanon? Ubrzo nakon ideje inovativni 

mještani krenuše u realizaciju. Tako su 

uzeli komad drva, neki kažu da je rijeè o 

smokvi, drugi o maslini, a treæi o bekvariæu, 

izdubili ga i napunili barutom. Kanon su 

smjestili uz kaštel i usmjerili ga prema 

Zrenju, a zatim zapalili barut! Naravno, 

kanon je i opalio ali ne prema Zrenju veæ je 

usmrtio vojnike koji su stajali oko njega. 

Sreæom, jedan je vojnik preživio te nakon 

nesretnog dogaðaja prokomentirao: „Ako 

je barut iz kanona pobio toliko ljudi oko 

njega, što je tek napravio vojsci na 

Zrenju?!“ 

51 

Buzetski list

VJENÈANJA 

PRIVATNA ARHIVA 


FOTO FESTIVAL 

Irena Markežiæ i Marko Perišiæ 

Martina Hrvatin i Nenad Dorèiæ 

Larisa Bobiæ i Valter Blaškoviæ 

Leana Petohleb i Siniša Krota 


Diana Muhviæ i Mladen Majcan 


Josipa Božiæ i Mladen Petohleb 


Šaljite nam fotografije! 

Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail 

buzetski-list@net.hr 

Buzetski list 52

Buzetske bebe roðene od 1. studenog do 31. prosinca 2008. godine 

Prezime i ime 

1. Husiæ Sara 

2. Kontiæ Lana 

3. Križaniæ Hana 

4. Petretiæ Vita 

5. Klobas Mika 

6. Blaškoviæ Natali 

Datum roðenja 

1.11.2008. 

7.11.2008. 

11.11.2008. 

11.11.2008. 

12.11.2008. 

2.12.2008. 

Roditelji 

Ramiza i Sanel 

Snježana i Dejan 

Luana i Robi 

Denise i Igman 

Gordana i Nikola 

Monika i Alen 

7. Frantal Vito 7.12.2008. Leda i Alex 

8. Flego Filip 

7.12.2008. 

Sanja i Branko 

9. Zornada Andreas 9.12.2008. 

Gordana i Edvard 

10. Kodelja Marta 

11. Fabris Masimo 

12. Muminoviæ Benjamin 

12.12.2008. 

12.12.2008. 

30.12.2008. 

Suzana i Manuel 

Valentina i Klaudio 

Merima i Edin 

Podaci dobiveni od Grada Buzeta 

Roðena djeca po mjesnim odborima od 1.1.2004. do 31.12.2008. 

MJESNI ODBOR 

1. Buzet 

2. Buzet - Stari Grad 

3. Krušvari 

4. Roè 

5. Sovinjak 

6. Sv. Ivan 

7. Sv. Martin 

2004. 

20 

7 

5 

5 

3 

4 

3 

2005. 

17 

1 

4 

3 

2 

5 

1 

2006. 

17 

6 

0 

3 

3 

4 

4 

2007. 

25 

4 

1 

1 2 

3 

6 

4 

2008. 

22 

7 

2 

9 

1 

7 

4 

101 

25 

12 

32 

12 

26 

16 

8. Svi Sveti 

9. Štrped 

10. Vrh 

11. Veli i Mali Mlun 

2 

2 

5 

0 

3 

4 

3 

3 

1 

3 

8 

2 

3 

3 

3 

1 

3 

5 

11 

3 

12 

17 

30 

9 

SVEUKUPNO 56 46 51 65 74 292 

BROJ NOVOROÐENE DJECE 

NA PODRUÈJU GRADA BUZETA 

U 2008. GODINI 

• djevojèice: .......................... 33 

• djeèaci: .............................. 41 

SVEUKUPNO: .......................... 74 

KAO PRVOROÐENO DIJETE: 

• djevojèice............................ 14 

• djeèaci ................................ 26 

UKUPNO ................................ 40 

DRUGO, TREÆE I DALJE: 

• djevojèice ........................... 19 

• djeèaci ............................... 13 

UKUPNO ................................ 32 

BLIZANCI: 

dva djeèaka 

Grad pomaže 

Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi: 

• za prvo dijete 2.000 kn 

• za svako slijedeæe dijete 2.500 kn 

• za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetu 

Za te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna. 

53 

Buzetski list

INFO 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 

Policija 92 

Tel. 533-339 

Vatrogasci 93 

Tel. 695-060 

Hitna medicinska pomoæ 94 

Autobusni kolodvor Buzet 

Tel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287 

Carinska uprava RH, Buzet 

Tel. 662-978 • Fax. 662-976 

Carinska uprava, Granièni prijelaz Buzet 

Tel. 662-038 • Fax: 662-976 

Djeèji vrtiæ «Grdelin» 

Tel. Fax. 662-614 

Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15 

Dom za starije i nemoæne osobe 

Tel. 725-090 • Fax. 725-099 

Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00 

Dom zdravlja 

Tel. 662-722 (centrala) 

Erste & Steiermärkische bank 

Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571 

Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00 

subota: 8,00 - 12,00 

Kreditni odjel stanovništvo 


Fina 

Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839 


subota: 8,00 - 12,00 

Gradska knjižnica 

Tel. 662-836 

Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30 

èetvrtak: 13,00 - 19,00 

E-mail: knjiznica@poubuzet.hr 

www.poubuzet.hr 

Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel) 

Tel. 662-808 (centrala) 

Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00 

èetvrtak - ne radi 

HEP, Pogon Buzet 

Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021 

Dežurna služba 695-014, 098-366-509 

Služba potrošaèa 695-020 

Hrvatske šume 

Tel. 696-150 

Crveni križ 

Tel. 662-445 

Hrvatski zavod za zapošljavanje 

Tel. 662-870 • Fax. 694-081 


E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hr 

www.hzz.hr 

HZMO 

Tel. 662-830 • Fax. 694-240 

Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30 

uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30 

HZZO 

Tel. Fax. 662-843 


Benzinska crpka Ina 

Tel. Fax. 663-531 

Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00 

Istarski vodovod 


Dojava kvarova 602-260, 098-329-834 

Ured potrošaèa 602-207 

Poslovna jedinica Buzet 602-300 

E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr 

Istarska kreditna banka Umag 

Tel. 663-417 • Fax. 663-393 


subota: 8,00 - 12,00 

E-mail: krediti.buzet@ikb.hr 

www.ikb.hr 

Javni bilježnik mr. Ante Kravar 

Tel. 663-344 • Fax. 694-317 

Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00 

uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00 

srijeda - vanjsko uredovanje 

subota - po dogovoru 

Komunalno poduzeæe «Park» 

Tel. Fax. 662-456 

Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00 

uto.: 7,00 - 16,00 

E-mail: park@pu.t-com.hr 

www.park.hr 

KUD »Sokol« Buzet 

Mob. 091 891 63 57 

E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr 

Ljekarna 

Tel. 662-832 


subota: 9,00 - 13,00 

Matièni ured Buzet 

Tel. 695-230 

Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30 

utorak: 12,00 - 14,30 

èetvrtak - nije dan za stranke 

Matièni ured Lanišæe 

Tel. 661-060 

Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30 

Benzinska crpka OMV 

Tel.fax 663-501 


Opæina Lanišæe 

Tel. 661-060 

Opæinski sud u Buzetu 


Ured predsjednice 663-330 

Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00 

Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet 

Tel. 662-856 

- podruèna škola Lanišæe ...... Tel. 661-036 

- podruèna škola Livade ........ Tel. 664-105 

- podruèna škola Roè ............ Tel. 666-413 

- podruèna škola Vrh ............. Tel. 667-178 

OTP banka 

Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022 

Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00 

subota: 8,00 - 12,00 

www.otpbanka.hr 

Poljoprivredna zadruga Mirna 

Tel. 662-294 

Pošta Buzet 

Tel. 662-835 


subota: 8,00 - 15,00 

Pošta Livade 

Tel. 664-135 


Pošta Požane 

Tel. 669-080 

Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00 

nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00 

Pošta Roè 

Tel. 666-411 


Buzetski list 

54

Prekršajni sud 

Tel. 662-528 

Profitni centar Buzet 

Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910 


Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda« 

Tel. 662-836 

www.poubuzet.hr 

Srednja škola Buzet 

Tel. 662-764 

Turistièka zajednica Grada Buzeta 

Tel. Fax. 662-343 


(Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00) 

E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr 

www.istria-buzet.com 

Udruga »Hum od utvrde do najmanjeg 

grada na svijetu« 

Tel. 660-003 • Fax. 660-005 

www.hum.hr 

Udruženje mladih »BUM« Buzet 

Tel. 663-449 

www.bum.hr 

Udruženje obrtnika 

Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436 

Gsm: 091-753-4782 


E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr 

Ured za katastar 

Tel. Fax. 662-807 

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30 

Veterinarska ambulanta 

Tel. 662-801 

Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00 

subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00 

nedjelja: 8,00 - 10,00 

Zavièajni muzej 

Tel. 662-792 • Fax. 694-125 

E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr 

Željeznièki kolodvor 

Tel. 662-899 

Župni ured Buzet 

Tel. 662-679, 662-340 

Župni ured Lanišæe 

Tel. 661-018 

Župni ured Roè 

Tel. 666-462 

Župni ured Vrh 

Tel. 667-230 

GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726 

ponedjeljak: 8,00 - 12,00 

utorak: 14,00 - 16,00 

srijeda: 8,00 - 12,00 

petak: 8,00 - 12,00 

POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530 

svaki dan: 7,30 -13,00 

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220 


utorak: 12,00 - 14,30 

srijeda: 7,30 - 14,30 

èetvrtak nije dan za stranke 

petak: 7,30 - 14,30 

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224 


utorak: 12,00 - 14,30 

srijeda: 7,30 - 14,30 

èetvrtak: nije dan za stranke 

petak: 7,30 - 14,30 

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226 

ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00 

URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227 


utorak: 12,00 - 14,30 

srijeda: 7,30 - 14,30 


petak: 7,30 - 14,30 

URED - DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove .... 695-222 


utorak: 12,00 - 14,30 

srijeda: 7,30 - 14,30 


petak: 7,30 - 14,30 

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU 

Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229 

ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30 

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104 

ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00 

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523 

ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00 

URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551 

èetvrtak: 9,30 - 11,00 

POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci 

I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJON 

II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET 

Tel. 662-726 • Fax. 662-676 

E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr 

Podruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom 

D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske 

brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka. 

Kontakt - policajac: Mario Kelemen 

Telefon: 533-339 

I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJON 

Podruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka 

Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica 

Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J. 

Rakovca, i dr. 

Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ 

Telefon: 533-339 

55 

Buzetski list

Projekt Kuæa tartufa

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?