Projekt Kuæa tartufa

More documents

Recommendations

Info

Krkuž Bogomdan kraj za stoèarstvo Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u Krkužu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša, a danas ih, unatoè cesti, struji, vodi i telefonu, ima jedva deset Ana PISAK ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI Sve bogatstvo Krkuža, te njegovih zaseoka Muna, Hrbatije Gornje i Hrbatije Donje je osmero ljudi, te dvoje djece. Tim je rijeèima jedan od rijetkih preostalih starosjedilaca, Drago Kos iz Muna, zapoèeo prièu o povijesti i sadašnjosti kraja predivnog krajolika i zelenih, nekim èudom još uvijek obraðenih, pašnjaka. Oskudan broj stanovnika rezultat je današnje mode i stila života, smatra Drago i dodaje: - Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u selu je bilo dvadeset kuænih brojeva i sedamdesetak duša. Radi se o relativno staroj vasi. Ovdašnji su se ljudi uglavnom bavili stoèarstvom. Konfiguracija terena i krma su idealne za uzgoj velikog blaga. Nikad nije bilo problema prodati meso životinja uzgojenih na pašnjacima Krkuža. Nekada je u mojoj štali bilo dva-tri para voli, tovar i konj. Danas držimo samo èetiri krave. Tužno i žalosno spram onoga kako je bivalo, zakljuèuje 65-godišnji Drago. Ni muhe nisu… Velik broj mještana Krkuža radio je na željeznici. Prije toga, bila je bijeda i tuga preko neba! Tu je postojala samo jedna, i to primitivna, kovaèija, te nekoliko skromnih vapneninca. Siromašæina je bila vela. Telca se èekalo kao boga s neba, samo što je on bio prodan još prije nego što se krava otelila. To je bilo strašno! Šoldi ni bilo, a živet se moralo. Sjeæam se da mi je jednoga dana, pri povratku iz škole, nona za ruèak spremila jotu. Zdjela je bila sva crna od muha koje su se u njoj utopile. Muhe sam malo pomaknuo sa strane i jeo jotu ispod njih. Pitam se da li bi danas netko to napravio, kaže Drago dodajuæi kako ni muhe nisu više ono kaj su bile. Dragetov pokojni otac bavio se prijevozništvom. U Rašporu, Trsteniku i Brgudcu nakrcao bi voz pun sijena i pomoæu kobile ga prevezao u Umag, Trst i Kopar. – Otac je od kuæe znao izbivati i po deset-petnaest dana. Kad bi prespavao u donjem djelu Istre lokalno stanovništvo obièno bi mu dalo pušku s napomenom «pucaj na sve što se mrda» jer su kraðe bile èeste. Za nazad je dovozio vino i ulje, prièa Drago. „Zasjeda“ za Marinca U drugoj polovici 20. stoljeæa Krkužani zapoèinju borbu za asfaltiranje puta. Tako od 1966. do 1976. godine odraðuju 1.262 žrnade. Za to su vrijeme potrošili 334 radna dana na proširivanju i pravljenju novog dijela ceste i ublažavanju uspona. Na gradilištu je trinaest dana radilo nekoliko strojeva iz raznih poduzeæa, a treba uzeti u obzir da su strojevi u to vrijeme bili prava rijetkost. Izvedeno je èak 284 bušenja kompresorom, miniralo se dva puta po šest sati. – Vojska je jedne veèeri postavila eksploziv. Meðutim, on nije eksplodirao! Nastala je prava panika. Trebalo je otkriti grešku, a da ne doðe do eksplozije. Kalvarija je trajala gotovu cijelu noæ. Sreæom, greška je otklonjena do zore, pa je miniranje uspješno privedeno kraju, prisjeæa se Drago. Zanimljivo je da je Krkuž dobio asfalt èak prije Èiriteža i Roèkog Polja, iako su ta mjesta brojila više stanovnika. – Svakog dana sam odlazio na Opæinu i tražio pokojnog Željka Marinca da nam odobri asfaltiranje puta iz Roèa do Muna. Njegova mi je tajnica stalno govorila kako je odsutan. Kako mi je veæ bilo dosadilo stalno odlaziti u Buzet, jedne sam veèeri odluèio èekati sve dok Marinac ne doðe. U tri sata ujutro došao je sa službenim autom i tada smo dogovorili sastanak na kojem je naknadno odobreno asfaltiranje, otkriva Drago. GORNJA HRBATIJA DRAGO KOS IZ MUNA U FIÆEKU IZ 1968. GODINE Buzetski list 32 DONJA HRBATIJA
KRKUŽ Zapili struju Asfalt za Krkuž se radio u tri etape. Prva etapa, od Roèa do željeznièke pruge napravljena je 1977. godine, druga etapa, od pruge do Krkuža 1979. godine, a treæa, od Krkuža do Muna 1982. godine. Od Krkuža do Hrbatije i dan danas vodi zemljani put. Podatak koji svakako valja spomenuti jest i da se podloga za asfalt dovozila iz tunela Uèka, koji se probijao u to vrijeme. Dovezeno je èak 256 kamiona materijala. Struja je u tom malenom selu podno Æiæarije prvi puta zasvijetlila 1965. godine. Drago pamti jednu anegdotu vezanu i za taj povijesni trenutak. Poèetkom 60-ih godina mještani su prikupili novac i uplatili ga u neki fond. Ta su sredstva bila namijenjena dovoðenju elektriène energije. Pao je dogovor da se seljaci jedne veèeri sastanu kod trafostanice blizu pruge i odluèe što i kako dalje. Te je veèeri pala i komanda da se tri-èetiri puta pošalje nekoga po vino na štacion. Na kraju veèeri ispostavilo se da su mještani zapili sav novac položen u fondu! Šajete i telefoni Godine 1995. u Krkuž stiže i telefon. Problema s tom modernom tehnologijom, kaže Drago, ima i dan danas jer im telefoni stalno pregorijevaju zbog uèestalih šajeta. Devet godine kasnije krkužanskim slavinama protjeèe i voda. Mještani su se prije toga opskrbljivali vodom iz privatnih šterna te na dva izvora, Šterni i Koritima. – Prije pedeset godina vodu smo odlazili uzimati s tovariæem i baèvama. Doma bismo dolazili s polupraznim kantama, jer se voda izlila putom. Ljeti je bio velik problem jer je ljudi bilo puno, a vode malo. Voda se dijelila na decilitre, isto kao i vino. Znalo se desit i da, ako se dobro napiješ na izvoru, vode nije bilo više. Jednom sam išao po vodu s tovarom. Kako je bio snijeg, put se nije vidio. Tovar je pao u potok, a ja sam odjurio pozvati pomoæ. Susjedi su mi pomogli izvuæi blago iz potoka, kaže Drago. Krkužani imaju i svoju vlastitu crkvicu. Slave blagdane Sv. Mohora i Fortuna koji padaju u mjesecu srpnju. Crkvica je u potpunosti obnovljena 1998. godine. Saniran je i oltar. Izgraðen je i betonski podij u neposrednoj blizini sakralnog objekta na kojemu se održavaju plesovi. 33 Buzetski list
Page 1: ISSN 1846-7776 Svibanj 2009. Broj 5
Page 4 and 5: PROJEKTI Komunalna infrastruktura u
Page 6 and 7: PROJEKTI Sustav bežiène Internet
Page 8 and 9: Krušvari Na prvom mjestu ceste i v
Page 10 and 11: Automatic servis d.o.o. Upornost i
Page 12 and 13: HUMANITARNA AKCIJA U posjeti najpoz
Page 14 and 15: POD LADONJOM UGOSTITELJSKI OBJEKT J
Page 16 and 17: KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE Ž
Page 18 and 19: VIJESTI KLAPA »PINGUENTUM« Pivaju
Page 20 and 21: BAŠTINA Posjet iseljenicima Buzeš
Page 22 and 23: FOTO VIJESTI 4.g razred Maturantska
Page 26 and 27: ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA Kovaè N
Page 28 and 29: TURISTIÈKE STRANICE Uz jubilej Gra
Page 30 and 31: KULTURA Knjižnica Pretijesna kuæa
Page 34 and 35: SPORT Zajednica sportskih udruga Gr
Page 36 and 37: SPORT Rukometaši Buzeta ostvarili
Page 38 and 39: Tri desetljeæa najpopularnijeg spo
Page 40 and 41: OBRAZOVANJE „Grdelini“ na izlo
Page 42 and 43: OBRAZOVANJE Radionica “Dinosauri
Page 44 and 45: ÆIÆSKI LIST Obnovljena zgrada Op
Page 46 and 47: POLJOPRIVREDA Rasadnik u Svetom Don
Page 48 and 49: LIJEÈNIK SAVJETUJE Piše: dr. Elvi
Page 50 and 51: STARE OBITELJI BUZEŠTINE Maksimilj
Page 52 and 53: VJENÈANJA PRIVATNA ARHIVA PRIVATNA
Page 54 and 55: INFO Državna uprava za zaštitu i

Projekt Kuæa tartufa

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?