Projekt Kuæa tartufa

More documents

Recommendations

Info

POLJOPRIVREDA Rasadnik u Svetom Donatu Sto tisuæa sadnica obitelji Blaževiæ Na buzetskom podruèju najtraženije su sadnice pomidora. Najprodavanija sorta je Monte Carlo. Ta vrsta rajèice je mekana i izrazito ukusna Ana PISAK Još kao djeca, supružnici Nadija i Mario Blaževiæ obraðivali su plodnu istarsku zemlju. Boraveæi u polju više sati dnevno, od svojih su predaka pomno uèili kako, kada, gdje i što posaditi. Mario je zatim steèeno znanje usavršio školovanjem i postao inženjer agronomije pa u neposrednoj blizini obiteljske kuæe, u Sv. Donatu, podiže plastenik. Iako je prvobitna ideja bila uzgajati samo artikle za vlastite potrebe, ljubav prema plodovima zemlje nagnala je supružnike Blaževiæ i njihovog sina Alena da prošire svoju radinost, što su i uèinili 1994. godine, kada osnivaju BIOEM društvo s ogranièenom odgovornošæu za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu. Osnovna djelatnost tvrtke je uzgoj i trgovina sadnog materijala, povræa, mirodija i raznog cvijeæa. - Buduæi da su sadnice koje smo kupovali bile skupe, odluèili smo napraviti mali plastenik, površine sto èetvornih metara. Kako je vrijeme prolazilo tako smo sve više širili proizvodnju, prièa Mario. Suvremeni plastenik Obitelj Blaževiæ danas posjeduje tri plastenika, ukupne površine 1220 èetvornih metara, iz kojih godišnje izaðe preko sto tisuæa sadnica, pedesetak razlièitih vrsta. Dok se plastenici u Sv. Donatu otvaraju mehanièki, plastenik na Èeli je u potpunosti automatiziran odnosno stranice i dio krova se automatski spuštaju i podižu ovisno o zadanoj temperaturi. U sluèaju da se nešto desi ukljuèi se alarm koji pomoæu sms-a ili telefonskog poziva upozori vlasnike da u plasteniku nešto nije u redu. U automatski plastenik godišnje idu tri kulture. Tu se najprije sadi salata. Kad završi njezin turnus, zemlja se preorava, dodaje se stajski gnoj, pa sadi rajèica. U listopadu se rajèica vadi pa se ponovo sadi salata, kristalka i puterica. Do tržišta kvalitetom Tvrtka BIOEM u 90 posto sluèaja na tržište plasira vlastite proizvode, dok tek jedan manji dio povræa preuzima od kooperanata. - Preko ljeta smo prisutni u Liburnia Riviera hotelima i NADIJA, IVONA I ALEN JANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRAR MARIO BLAŽEVIÆ
Savjet za domaæice rijeèkim veleprodajnim skladištima. Naši se artikli nalaze u gotovo svim hotelima od Matulja pa do Mošæenièke Drage, a jednim dijelom opskrbljujemo i buzetsko podruèje. Sadnice plasiramo u agrarije te manjim dijelom susjedima. Problema s tržištem nemamo, kaže Mario. Želja obitelji Blaževiæ je da jednoga dana uzgajaju iskljuèivo biološku eko hranu. Problem je, kaže vlasnik buzetske firme, što u Hrvatskoj još uvijek nema tko kupovati takvo povræe jer je ono znatno skuplje. Proljeæe najudarniji period Od Nadije saznajemo kako u plasteniku najviše posla ima od poèetka veljaèe pa do kraja travnja. - Sadnice treba stalno presaðivati i kontrolirano zalijevati. Veliku brigu nam zadaje i optimalna temperatura zraka koja mora iznositi oko 21 Celzijevih stupnjeva. U cijelom postupku uzgoja povræa i cvijeæa najveæi troškovi su kupnja zemlje i zagrijavanje plastenika, a ljeti i voda, pojašnjava Nadija. Uzgoj pomidora i paprike Sjeme pomidora posadi se na površinski sloj zemlje. Na temperaturi od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva potrebno je dva dana da ono proklije. Nakon klijanja sadnice ostaju u kontejneru mjesec dana. Èim sjeme nikne biljku je potrebno zaštiti protiv peronospore, posebice ako se ona nalazi u plasteniku gdje je temperatura jako visoka, pa èim padnu kapljice vode na list, ono izgori. Nakon toga biljku se pikira u zasebne kontejnere gdje stoji još 40 dana, kako bi se korijen uèvrstio. Biljka ne mora biti velika (oko 10 cm). Bitno je da je korijen jak. Kao takva, ona je spremna za prodaju i stajanju na otvorenom prostoru. Od klijanja do prodaje proðe oko 60 dana. U plasteniku se sa sadnjom rajèice poèinje veæ u prosincu, a sa sadnjom paprike još prije, jer što duže stoji to je jaèa s obzirom da ima dug period rasta. Opisani proces vrijedi gotovo za sve biljke. Izuzetak su tikvenjaèe. Kod njih se svako zrno sjemena sadi u zaseban kontejner. Paprika je nešto manje zahtjevna za zaštitu, ali traži dosta vode. Potrebno joj je i hranjivo. Izvanredna sorta je Istra (žute boje, idealna je za punjenje i za pravljenje salate, te najviše ide na tržištu). Najkompliciranija za uzgoj je tikvica jer treba puno prozraènog prostora. Ako ima malo zraka poène truliti, saznajemo od Nadije i Maria. Bolesti i suzbijanje Pomidor najviše ugrožava peronospora, a sve je više lisnih ušiju, pauka i crva u zemlji. Stoga je biljku potrebno prskati, posebice ako se pojavi pauk. Radi se o nevidljivom pauku koji siše lišæe pa se ono poèinje mežurati, a zatim i navijati. Bitna je pravodobna intervencija jer u suprotnome nema efekta. Biljke se u plasteniku protiv peronospore prska minimalno svakih osam dana, a na otvorenom prostoru svakih 15 dana. Sve ovisi èime se prska - sistemicima (to su sredstva koje biljka upija u svoj sistem) ili površinskim zaštitama (primjerice, modra galica). Prvu i drugu ruku prskanja vinove loze i povræa preporuèa se obaviti sa sistemicima. Valja paziti, jer svaki štetnik reagira na drugi preparat. Opasan nametnik su i biljne uši. Rijeè je o sitnim životinjama. Nalaze se na nalièju listova. Poljoprivrednik ih lako uoèava okretanjem lista. Za razliku od biljnih ušiju trips je nevidljiv i jako ga se teško uoèava. Zato se u plasteniku postavljaju žute i plave ploèe. Na plave se hvata trips, a na žute svi ostali nametnici. Radi se o ljepljivim ploèama koje se mogu koristiti i u maslinicima. Za krastavce je najopasnija perosnospora. Javlja se u kasnijem periodu, kada su krastavci rodili više od 50 posto. Vrlo ju je teško sprijeèiti. Kada listovi poèinju bijeliti, prskanje je uzaludno. Pepelnicu izazivaju velike sparine, a peronosporu vlažno vrijeme, odnosno jutarnje rose. Suprižnici Blaževiæ otkrivaju i što sve jedna domaæica mora znati prilikom sadnje i uzgoja povræa, naroèito rajèica. - Želi li domaæica uzgajati povræe, prije svega mora znati kako pripremiti zemlju. Zemlja mora biti što prirodnija. Ukoliko ju se ne kupuje, treba je pomiješati sa stajskim gnojem, koji je «odležao» gotovo godinu dana. Meðutim, takav proces traje relativno dugo jer stajski gnoj treba stajati tri do èetiri mjeseca na visokim temperaturama, a potrebno ga je dezinficirati herbicidima kako bi se u njemu uništilo sjemenke raznoraznih korova. S kupljenim supstratom je puno jednostavnije raditi. No, i tu valja biti oprezan – jedna zemlja je za sjetvu, druga za presadnice. Zemlja ovisi i o artiklu kojeg se namjerava posaditi. Primjerice, za kupus i salatu ide malo lošija zemlja, a za papriku, paradajz, patlidžan, celer i peršin kvalitetnija, jer su te biljke zahtjevnije. Sve navedene biljke na nižoj nadmorskoj visini buzetskog podruèja mogu se na oranice ili, pak, u vrt presaditi nakon 1. svibnja, dok na podruèja više nadmorske visine sredinom travnja, pojašnjavaju supružnici Blaževiæ.
Page 1: ISSN 1846-7776 Svibanj 2009. Broj 5
Page 4 and 5: PROJEKTI Komunalna infrastruktura u
Page 6 and 7: PROJEKTI Sustav bežiène Internet
Page 8 and 9: Krušvari Na prvom mjestu ceste i v
Page 10 and 11: Automatic servis d.o.o. Upornost i
Page 12 and 13: HUMANITARNA AKCIJA U posjeti najpoz
Page 14 and 15: POD LADONJOM UGOSTITELJSKI OBJEKT J
Page 16 and 17: KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE Ž
Page 18 and 19: VIJESTI KLAPA »PINGUENTUM« Pivaju
Page 20 and 21: BAŠTINA Posjet iseljenicima Buzeš
Page 22 and 23: FOTO VIJESTI 4.g razred Maturantska
Page 26 and 27: ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA Kovaè N
Page 28 and 29: TURISTIÈKE STRANICE Uz jubilej Gra
Page 30 and 31: KULTURA Knjižnica Pretijesna kuæa
Page 32 and 33: Krkuž Bogomdan kraj za stoèarstvo
Page 34 and 35: SPORT Zajednica sportskih udruga Gr
Page 36 and 37: SPORT Rukometaši Buzeta ostvarili
Page 38 and 39: Tri desetljeæa najpopularnijeg spo
Page 40 and 41: OBRAZOVANJE „Grdelini“ na izlo
Page 42 and 43: OBRAZOVANJE Radionica “Dinosauri
Page 44 and 45: ÆIÆSKI LIST Obnovljena zgrada Op
Page 48 and 49: LIJEÈNIK SAVJETUJE Piše: dr. Elvi
Page 50 and 51: STARE OBITELJI BUZEŠTINE Maksimilj
Page 52 and 53: VJENÈANJA PRIVATNA ARHIVA PRIVATNA
Page 54 and 55: INFO Državna uprava za zaštitu i

Projekt Kuæa tartufa

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?